Jedna od talijanskih obitelji koja je odlučila ostati jest Acquavita, koja živi iznad bujske kinodvorane. Leonardo Acquavita uz pomoć kinooperatera Tonija Lakote i Aurelija Dussicha pretvara bujsko kino u središte društvenog i kulturnog života. Malo je to kino s tek nekoliko stotina sjedećih mjesta koje nosi dušu toga grada. Kad se svjetla ugase, žamor prestane i dvoranom prevlada zvuk pucketanja filmske vrpce, u tom se trenutku kulturne i društvene razlike brišu i svi postaju jednaki. Dok su gledali izmjenu slika na velikom platnu, svi su sanjali o boljoj budućnosti i zajednici koja živi sretno i skladno.

Dokumentarni film Novo kino Buje mnogo je više od priče o kinodvorani. Priča je to o zajedništvu jednoga malog mjesta čiji stanovnici, usprkos svim nedaćama, nastavljaju vjerovati i graditi život kakav žele živjeti.

Gost rubrike Notes je Miljenko Sakoman, direktor stadiona Maksimir.

U Miljokazu doznajte je li moguće nakon više od 40 godina rada u građevini mirno otići u mirovinu te kako izgleda monografija renomirane građevinske tvrtke.

U Tips and Tricksima inženjerka građevinarstva Mia Krolo otkriva koje su najčešće greške kod izvođenja glazure.

Kako pričvrstiti TV za zid bez prašine te kako upariti specijalni usisavač s alatom za brušenje zidova i stropova - pogledajte u Antinoj garaži.

Najvećim pokroviteljem umjetnosti ovoga talijanskoga grada smatra se plemićka loza Medici. A u 18. stoljeću Habsburgovci su Toskanu s njezinim glavnim gradom Firencom učinili jednom od najmodernijih država svijeta. To naslijeđe danas nastavljaju njihovi potomci.

Toskansku liniju kuće Habsburg-Lothringen osnovali su Franjo I. Stjepan od Lothringena i njegova supruga Marija Terezija od Austrije. Na njihov ulazak u Firencu i danas podsjeća moćni slavoluk. Franjo I. Stjepan dao je namjesnicima koji su s njim došli iz Lothringena u Toskanu da upravljaju velikim vojvodstvom.

I preci Alessandra Francoisa iz odanosti prema carskoj kući nastanili su se 1740. u Toskani. Od kasnog 19. stoljeća obitelj se posvetila vinogradarstvu u regiji Chianti oko dvorca Castello di Querceto.

Alessandro Francois nas vodi kroz svoje vinograde i pripovijeda o vremenu kada su njegovi preci bili vjerne sluge velikih vojvoda.

U brdima iznad grada, u vili La Petraia, srećemo Theresu Meran koja potječe iz toskanske linije Habsburgovaca. Pripovijeda o bezbrižnim danima koje je njezin predak, nadvojvoda Johann, ovdje provodio u djetinjstvu.

Plemkinja nam predstavlja Silena Chelonija, majstora mirisa.

Grof Vieri Torrigiani s puno ljubavi brine se za najveći privatni gradski vrt u Europi. Vrt su unutar gradskih zidina Firence dali zasaditi njegovi preci.

Torrigiani su pripadnici staroga firentinskog plemstva, koji su posljednjih stoljeća suodlučivali o sudbini grada.

U moćnoj palači Pallazo Pitti s vrtovima Boboli stolovao je Leopold, jedan od sinova Marije Terezije. Veliki vojvoda reformirao je Toskanu, među ostalim ukinuo je smrtnu kaznu. Godine 1776. dao je u vrtovima Boboli urediti ''La Kaffeehaus'' u rokoko stilu. Tako je u zemlju unio dašak Beča.

Najstariji kafić je Gilli. Osnovan je 1773. i uskoro se nametnuo kao glavno sastajalište aristokracije, intelektualaca i umjetnika. Gilli danas slovi kao najelegantniji kafić u Firenci. Specijaliteti - slastice i praline, ponuda najrazličitijih vrsta kave - jedinstveni su i za samu Firencu.