Dokumentarni film o jednom od najsvestranijih hrvatskih umjetnika gotovo renesansnog zanimanja i aktivnosti prigoda je za listanje spomenara o književnim, glazbenim i slikarskim počecima, o rodnom Dubrovniku kakav je bio i kakav je danas. Prisjetit ćemo se i studentskih dana u Zadru, ljubavne poezije, lutkarskih i kazališnih predstava te popularnih stihova uz koje su odrastali naraštaji dječaka i djevojčica. U emisiji ćemo predstaviti dio književnog, slikarskog i glazbenog stvaralaštva te ulomak autorskog dokumentarnog TV zapisa o Gradu snimljenog 1985. godine.
Koncert otvara gost iz Bugarske Theodosij Spasov, vrhunski instrumentalist na kavalu sa svojom skladbom Open Mood. Uz bugarskog virtuoza, koncert je protkan skladbama Tihomira Hojsaka i Filipa Novosela.
Uz maestra Matiju Fortunu i članove Tamburaškog orkestra HRT-a, ovaj koncert iz ciklusa U ozračju tambure u studiju Bajsić nudi fantastičnu priliku ljubiteljima instrumentalne glazbe za poseban doživljaj muziciranja svjetski poznatih Spasova, Hojsaka i Novosela.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Osim glumaca upoznat ćemo i njihove riziku sklonije kolege kaskadere.
U rubrici Znanost i tehnologija doznat ćemo gube li muškarci muškost.
Dokumentarni film o jednom od najsvestranijih hrvatskih umjetnika gotovo renesansnog zanimanja i aktivnosti prigoda je za listanje spomenara o književnim, glazbenim i slikarskim počecima, o rodnom Dubrovniku kakav je bio i kakav je danas. Prisjetit ćemo se i studentskih dana u Zadru, ljubavne poezije, lutkarskih i kazališnih predstava te popularnih stihova uz koje su odrastali naraštaji dječaka i djevojčica. U emisiji ćemo predstaviti dio književnog, slikarskog i glazbenog stvaralaštva te ulomak autorskog dokumentarnog TV zapisa o Gradu snimljenog 1985. godine.
Koncert otvara gost iz Bugarske Theodosij Spasov, vrhunski instrumentalist na kavalu sa svojom skladbom Open Mood. Uz bugarskog virtuoza, koncert je protkan skladbama Tihomira Hojsaka i Filipa Novosela.
Uz maestra Matiju Fortunu i članove Tamburaškog orkestra HRT-a, ovaj koncert iz ciklusa U ozračju tambure u studiju Bajsić nudi fantastičnu priliku ljubiteljima instrumentalne glazbe za poseban doživljaj muziciranja svjetski poznatih Spasova, Hojsaka i Novosela.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Osim glumaca upoznat ćemo i njihove riziku sklonije kolege kaskadere.
U rubrici Znanost i tehnologija doznat ćemo gube li muškarci muškost.
Dokumentarni film o jednom od najsvestranijih hrvatskih umjetnika gotovo renesansnog zanimanja i aktivnosti prigoda je za listanje spomenara o književnim, glazbenim i slikarskim počecima, o rodnom Dubrovniku kakav je bio i kakav je danas. Prisjetit ćemo se i studentskih dana u Zadru, ljubavne poezije, lutkarskih i kazališnih predstava te popularnih stihova uz koje su odrastali naraštaji dječaka i djevojčica. U emisiji ćemo predstaviti dio književnog, slikarskog i glazbenog stvaralaštva te ulomak autorskog dokumentarnog TV zapisa o Gradu snimljenog 1985. godine.
Koncert otvara gost iz Bugarske Theodosij Spasov, vrhunski instrumentalist na kavalu sa svojom skladbom Open Mood. Uz bugarskog virtuoza, koncert je protkan skladbama Tihomira Hojsaka i Filipa Novosela.
Uz maestra Matiju Fortunu i članove Tamburaškog orkestra HRT-a, ovaj koncert iz ciklusa U ozračju tambure u studiju Bajsić nudi fantastičnu priliku ljubiteljima instrumentalne glazbe za poseban doživljaj muziciranja svjetski poznatih Spasova, Hojsaka i Novosela.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Uloge: Mila Elegović i Krešimir Mikić
Autori: Ida Tomić i Dragutin Broz.
Autorica koncepcije: Snježana Samac.
1. epizoda:
Guvernerovu palaču, najraskošniju historicističku riječku građevinu, izgradio je mađarski arhitekt Alajos Haussmann potkraj 19. stoljeća, u doba kada je Rijeka bila pod izravnom upravom Ugarske. Monumentalno i reprezentativno zdanje smješteno iznad grada simbol je ugarske moći, radni i stambeni prostor najvažnijeg stanovnika, guvernera, koji je bio na cˇelu Kraljevskoga gubernija za Rijeku i Hrvatsko primorje.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Uloge: Mila Elegović i Krešimir Mikić
Autori: Ida Tomić i Dragutin Broz.
Autorica koncepcije: Snježana Samac.
1. epizoda:
Guvernerovu palaču, najraskošniju historicističku riječku građevinu, izgradio je mađarski arhitekt Alajos Haussmann potkraj 19. stoljeća, u doba kada je Rijeka bila pod izravnom upravom Ugarske. Monumentalno i reprezentativno zdanje smješteno iznad grada simbol je ugarske moći, radni i stambeni prostor najvažnijeg stanovnika, guvernera, koji je bio na cˇelu Kraljevskoga gubernija za Rijeku i Hrvatsko primorje.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Uloge: Mila Elegović i Krešimir Mikić
Autori: Ida Tomić i Dragutin Broz.
Autorica koncepcije: Snježana Samac.
1. epizoda:
Guvernerovu palaču, najraskošniju historicističku riječku građevinu, izgradio je mađarski arhitekt Alajos Haussmann potkraj 19. stoljeća, u doba kada je Rijeka bila pod izravnom upravom Ugarske. Monumentalno i reprezentativno zdanje smješteno iznad grada simbol je ugarske moći, radni i stambeni prostor najvažnijeg stanovnika, guvernera, koji je bio na cˇelu Kraljevskoga gubernija za Rijeku i Hrvatsko primorje.
Stručni suradnik: Vido Bagur.
Dokumentarni film Zagreb grade!... na pragu modernog doba dio je Mostova, serije o fenomenima, osobnostima i događajima koji su primarno na području kulture, povijesti umjetnosti i znanosti povezivali Hrvatsku i svijet.
Pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera nastupaju Darija Auguštan, Marija Kuhar Šoša, Valentina Fijačko Kobić, Davor Nekjak, Emilia Rukavina, Ljubomir Puškarić, Domagoj Dorotić, Roko Radovan.
Dramski umjetnici Ana Begić Tahiri, Livio Badurina, Goran Grgić, Jadranka Đokić i Luka Dragić govorit će poeziju Marka Marulića, Luke Paljetka, Miroslava Krleže, Tina Ujevića i drugih.
Redatelj događanja: Krešimir Dolenčić
Producent TV prijenosa: Petar Krešimir Peras
Redatelj TV prijenosa: Danko Volarić
Urednica: Elizabeth Homsi.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Stručni suradnik: Vido Bagur.
Dokumentarni film Zagreb grade!... na pragu modernog doba dio je Mostova, serije o fenomenima, osobnostima i događajima koji su primarno na području kulture, povijesti umjetnosti i znanosti povezivali Hrvatsku i svijet.
Pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera nastupaju Darija Auguštan, Marija Kuhar Šoša, Valentina Fijačko Kobić, Davor Nekjak, Emilia Rukavina, Ljubomir Puškarić, Domagoj Dorotić, Roko Radovan.
Dramski umjetnici Ana Begić Tahiri, Livio Badurina, Goran Grgić, Jadranka Đokić i Luka Dragić govorit će poeziju Marka Marulića, Luke Paljetka, Miroslava Krleže, Tina Ujevića i drugih.
Redatelj događanja: Krešimir Dolenčić
Producent TV prijenosa: Petar Krešimir Peras
Redatelj TV prijenosa: Danko Volarić
Urednica: Elizabeth Homsi.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Stručni suradnik: Vido Bagur.
Dokumentarni film Zagreb grade!... na pragu modernog doba dio je Mostova, serije o fenomenima, osobnostima i događajima koji su primarno na području kulture, povijesti umjetnosti i znanosti povezivali Hrvatsku i svijet.
Pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera nastupaju Darija Auguštan, Marija Kuhar Šoša, Valentina Fijačko Kobić, Davor Nekjak, Emilia Rukavina, Ljubomir Puškarić, Domagoj Dorotić, Roko Radovan.
Dramski umjetnici Ana Begić Tahiri, Livio Badurina, Goran Grgić, Jadranka Đokić i Luka Dragić govorit će poeziju Marka Marulića, Luke Paljetka, Miroslava Krleže, Tina Ujevića i drugih.
Redatelj događanja: Krešimir Dolenčić
Producent TV prijenosa: Petar Krešimir Peras
Redatelj TV prijenosa: Danko Volarić
Urednica: Elizabeth Homsi.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.
Raseljavanje i siromaštvo dalmatinskog čovjeka nisu brinuli Beč, Dalmacija je bila daleko od očiju, još dalje od srca... Žuljevite i na rad naučene ruke nisu mogle prehranjivati obitelji. Već od sredine 19. stoljeća Dalmatinci su masovno napuštali svoju rodnu grudu, svoje obitelji i sela. Završni udarac zadala je filoksera - bolest vinove loze, koja je odselila i najjače.
Odlazili su u daleke zemlje kako bi spašavali one koji su ostajali. Potražili su spas na svim kontinentima... Drugi val iseljavanja u Čile uslijedio je početkom 20. stoljeća, uglavnom Dalmatinaca s otoka Brača. Za sve koji su tražili novi život, bili su osigurani najteži poslovi.
Radili su u groznim uvjetima pustinje Atacama na visokim temperaturama i prašini koja im je izjedala pluća, a oni na jugu bili su izloženi hladnoći i vjetrovima.
Pratimo priču nekolicine naših iseljenika s posebnim osvrtom na obitelj Borić. koja je iznjedrila predsjednika Čilea. Saznajemo kada su i kako došli u Čile, njihovo obiteljsko stablo i priče iz njihove obiteljske prošlosti.
Danas je prema najnovijim istraživanjima potomaka Hrvata oko 400.000. Sve Hrvate, bez obzira kojoj generaciji pripadaju, veže duboka vezanost uz domovinu predaka. Povezanost s obitelji i naslijeđem. Nostalgija je osjećaj koji se prenosi s koljena na koljeno.
Autorska glazba: Dalibor Grubačević.