U proljeće 1946. u Jugoslaviji se organiziraju velike migracije stanovništva iz pasivnih krševitih dinarskih krajeva u plodne panonske ravnice Slavonije, Baranje, Srijema, Vojvodine. Vlakovima se preseljavaju cijela sela pa tako i stanovnici sela Dolac u Dalmatinskoj zagori, koji su dobili zemlju i kuće u baranjskom selu Topolovu. Na čelu dolačke seobe je predsjednik seoskog odbora, prvoborac Lovre, kojem se sviđa udovica Ike. U seobu su krenula i Lovrina braća Duje i mladi Periša zvan Pešo. Tu je i Pešin ratni sudrug, mornar Nikolica kojem se također sviđa Ike. Na putu se Pešo zaljubi u Danu, djevojku iz susjednog sela, ne znajući da je ona već obećana za ženu sinu baranjskog gazde. Redatelj: Veljko Bulajić Glumci: Stojan Aranđelović, Olivera Marković, Ivica Pajer, Milan Milošević, Inge Ilin, Ljiljana Vajler, Bata Živojinović, Lia Rho-Barbieri, Mate Ergović, Krešo Zidarić, Tanja Mascarelli, Jan Sid, Zlatibor Stojmirov, Kruno Valentić.

Ovo je priča o brodu kojim je Tito putovao 14 puta, posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta. Na tim putovanjima dogovorio je Nesvrstane, najveći svjetski savez zemalja nakon Ujedinjenih naroda, tadašnji treći blok Hladnog rata. Jugoslavija je bila lider Nesvrstanih, a Tito njihov vođa.

Suprugu koji se tek vratio sa službenog puta žena priopćava da, u skladu sa svojom novom dužnošću, ona mora poći na put s pretpostavljenim. Uvjerivši ljubomorna muža u opravdanost povjerenja koje joj je ukazao poslije dugih razmirica, žena sretna odlazi na put. Ali muž u zadnjem trenutku stiže na vlak da bi je pratio.

Susrevši se u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu (gdje se liječio Ivo Andrić), nakon netom završenog Prvog svjetskog rata (iz kojeg se Miloš Crnjanski vratio boreći se na drugoj, austrijskoj strani) i novonastale nove države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - Andrić i Crnjanski su na mogućem zajedničkom putovanju, u vlaku Zagreb - Beograd. Pod pritiskom i euforijom pobjede i poraza, raspada i stvaranja država, raskida sa starim i pokretanja novoga, na ovom putu početkom 1919. ova drama snažno zadire u osobni, emotivni i intelektualni svijet dvoje mladih pisaca. koji otvaraju mnoga pitanja – propitujući ono što je prošlo i iščekujući ono što će tek doći.

Kragujevac, prvi dani okupacije, prve nevine žrtve. Partizanski odred djeluje u blizini grada i u okršaju gine desetina neprijateljskih vojnika. Naređenje je kratko: za svakog Njemca streljati 100 građana. Toga dana, grupa malih čistača cipela odbila je da očisti prljave njemačke čizme. I njih odvode na streljanje. Kragujevac je postao grad crnih zastava i crnih marama, a posmrtna zvona zvone, jer se drži opelo za 7000 streljanih.

Majka narodnog heroja Nikoletine Bursaća vodi, na mjesnom trgu, zamišljeni dijalog sa spomenikom poginuloga sina. Redaju se prizori iz Nikoletinina bojevanja: njegov odlazak u partizane zajedno sa susjedom Jovicom Ježom, susret s malom Židovkom Ernom, svađe i prijateljstvo s komandantom Pirgom i komesarom Zlatkom, ljubavna veza sa Curetkom, proboj kroz njemački obruč s bolničarkom Brankom, zgoda sa znancem Tanasijem... Nikoletine se prisjećaju i preživjeli, Pirgo i Branka, koji su ga posljednji put vidjeli u Jajcu, na proglašenju FNRJ, kada je vidio Tita..

Alan, Zagrepčanin viških korijena može se pohvaliti izuzetno uspješnom karijerom grafičkog dizajnera, ali se baš ne može pohvaliti odnosima sa svojim bivšim djevojkama niti odnosom sa svojim ocem, slikarem i hedonistom Brunom. Iznenadno putovanje na Vis prisilit će Alana i Brunu da kroz niz što humornih što dramatičnih situacija preispitaju svoje odnose, a prije svega navest će Alana da preispita vlastite prioritete.

Radnja filma je smještena u Fužine, novosagrađenu četvrt Ljubljane u kojoj veliki broj stanovnika potječe iz ostatka Jugoslavije, a za koje domicilno slovensko stanovništvo ima običaj koristiti pogdrni izraz čefur. Među njih spada i protagonist, srednjoškolac Marko Đorđić koji igra košarku i čiji je otac uvjeren da će mu sinova sportska karijera biti financijski izlaz iz stančića u sumornoj stambenoj zgradi. Marko je, međutim, nakon svađe s trenerom prestao igrati košarku i svo vrijeme provodi ispred kuće gubeći vrijeme s trojicom čefurskih prijatelja – Acom, Adijem i Dejanom. Kao i mnogim njihovim vršnjacima u sličnoj situaciji, životni stil im uključuje konzumaciju alkohola i droge. Jedne večeri će njihovo pijanstvo dovesti do incidenta i kratkotrajnog boravka u policijskoj postaji, koji samo pokreće novi slijed nemilih događaja. Čefuri raus! je isprva bio filmski scenarij, pa ga je autor, književnik i redatelj Goran Vojnović, preradio u roman koji je postao veliki književni hit, a tek nakon toga je prema romanu snimio film. Tema je odnos između Slovenaca i južnjaka prepun netrpeljivosti koja je osobito eskalirala nakon raspada nekadašnje zajedničke države. No, upravo ta priča o miješanju identiteta daje filmu gotovo nostalgičarsku notu i čini ga lako shvatljivim publici na području cijele bivše zemlje. Za ulogu oca u ovom filmu Emir Hadžihafizbegović je osvojio nagradu za najboljeg glumca na 23. međunarodnom festivalu u Cottbusu.

U jednoj je zagrebačkoj gimnaziji troje profesora izbačeno s posla po novom zakonu o rasnoj i nacionalnoj pripadnosti. Jedan mladi nastavnik tada staje na stranu fašističkog režima i postaje zadužen za rad s mladima.

S01E02 Radnja serije smještena je u mali Vojvođanski grad i prati život uspješnog mladog odvjetnika, najpoželjnijeg neženje, Radmila Tomića. Radmilova ženidba sa nepoznatom Beograđankom izaziva veliki interes i razne komentare. Međutim, nitko ni ne sluti da se iza prividne slike idilične ljubavi i bračne sreće krije velika drama mladog para.

S01E03 Radnja serije smještena je u mali Vojvođanski grad i prati život uspješnog mladog odvjetnika, najpoželjnijeg neženje, Radmila Tomića. Radmilova ženidba sa nepoznatom Beograđankom izaziva veliki interes i razne komentare. Međutim, nitko ni ne sluti da se iza prividne slike idilične ljubavi i bračne sreće krije velika drama mladog para.

Poslijeratni Zagreb, mlade partizanske snage uspostavljaju civilnu vlast u gradu. Udovica iz visoke građanske klase, lijepa Matilda Ivančić, pozvana je na sud gdje joj izreknu presudu oduzimanja imovine, no ubrzo dolazi do poništenja presude s obzirom da su Matilda i njezin pokojni muž pomagali narodnooslobodilački pokret. U Matildin stan se useljava mlada nadobudna skojevka Ljiljana, jednostavna djevojka sa sela, odrasla u ratu, a uskoro se doseljava i Matildin dečko, mladi poručnik Petar Horvat. Iako opterećen borbom protiv klasnog neprijatelja, Matilda privuče Petra svojom profinjenošću i ljepotom. Matilda i Petar ostvaruju vezu, no Petrov nadređeni smatra vezu neprihvatljivom jer je Matilda buržujskog podrijetla. Peti cjelovečernji igrani film redatelja i scenarista Dejana Šoraka, ljubavna melodrama Oficir s ružom, ostala je zapamćena, između ostaloga, po prizorima fine erotike iza kojih se krije tragična ljubavna priča koja kritizira političko licemjerje bivšeg sistema. Ulogu Matilde sjajno je odigrala Ksenija Pajić, a ulogu partizanskog poručnika nekadašnja velika zvijezda jugoslavenske kinematografije Žarko Laušević, koji je na festivalu u Puli osvojio i nagradu za najboljeg glumca. Film je u Puli nagrađen i Zlatnom arenom za scenarij (Dejan Šorak). Film je u regionalnim kinima gledalo oko pola milijuna gledatelja, a prikazan je i u kinima brojnih svjetskih zemalja, poput Argentine, Japana i Indije. Redatelj: Dejan Šorak Glumci: Žarko Laušević, Dragana Mrkić, Ksenija Pajić, Zvonimir Torjanac, Vida Jerman, Viktor Ruić, Boris Buzančić, Andrea Baković.

Badema, lokalna zavodnica, upoznaje Bećira koji je upravo otpušten iz zatvora. Niti razlika u godinama, niti činjenica da Badema ima kćerku nepoznatog oca ne sprječavaju ih da se zbliže. Kuduz sanja o tome kako će pokrenuti svoju vlastitu građevinsku firmu, a Badema radi u lokalnom restoranu u kojem čovjeku nikada ne može biti dosadno. Badema je takva da nije stvorena da živi kao kućanica, dok je Kuduz, čovjek koji želi u kući imati upravo takvu ženu, stalno rastrgan svojom prošlošću, ljubomorom, strašću i ljubavlju. Njih dvoje se sukobljavaju, bore, razdvajaju i ponovo spajaju, sve dok se priča naglo ne završi tragičnim krajem.

Dvije američke studentice, Kelly i Lucy, odlaze u Crnu Goru u posjet Alexu, prijatelju iz studentskih dana. Nakon nekoliko dana uživanja, njihov prijatelj i kolega s fakulteta nagovara ih da posjete pusti otok Mamula, iako su upozoreni da se tamo događaju čudne stvari i čuli su razne legende o tome. Na otoku zateknu samo ribara koji drži prelijepu djevojku, za koju se ispostavi da je sirena koja opčini svojom lijepom pojavom i pjesmom, a potom se ubrzo pretvori u krvoločno čudovište.

Kratka avantura udane mlade žene i policijskog inspektora u zimskom odmaralištu, pretvorit će se prilikom ponovnog slučajnog susreta, u bezizlaznu ljubav. Film inspiriran pričom A.P. Čehova Dama s psićem.

Susrevši se u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu (gdje se liječio Ivo Andrić), nakon netom završenog Prvog svjetskog rata (iz kojeg se Miloš Crnjanski vratio boreći se na drugoj, austrijskoj strani) i novonastale nove države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - Andrić i Crnjanski su na mogućem zajedničkom putovanju, u vlaku Zagreb - Beograd. Pod pritiskom i euforijom pobjede i poraza, raspada i stvaranja država, raskida sa starim i pokretanja novoga, na ovom putu početkom 1919. ova drama snažno zadire u osobni, emotivni i intelektualni svijet dvoje mladih pisaca. koji otvaraju mnoga pitanja – propitujući ono što je prošlo i iščekujući ono što će tek doći.

Jerry Lewis je vojnik, a Dean Martin narednik neurednog voda u centru za obuku. Prije nego su postali vojnici njih su dvojica bili dugogodišnji prijatelji iz susjedstva. Svi stereotipni komični likovi prisutni su u ovoj komediji : bučni nastavnik vježbovne izobrazbe, tolerantni zamjenski narednik, djetinjasti desetnik i nesposobni zapovjednik.