Neupućeni u pravu prirodu muško ženskih odnosa, dvoje mladih, mladić iz ruralne i djevojka iz urbane obitelji se zaljubljuju. Međutim, zbog svoje ljubavi dolaze u sukob sa patrijarhalnim shvaćanjima u kući, školi, na ulici… Problemi postaju još veći kada djevojka ostane u drugom stanju… Prvi dio urnebesnog kultnog serijala Zorana Čalića „Lude godine“ poznatijeg pod nazivom „Žikina dinastija“. Prvi dio serijala nešto je ozbiljnijeg tona od ostalih filmova i uvelike se bavi socijalnom slikom tadašnje države.

Riječ je o još jednoj filmskoj interpretaciji života i slikarskog djela velikog hrvatskog umjetnika Emanuela Vidovića. Rođen u Splitu, sa 17 godina napušta rodni grad i prekida gimnazijsko školovanje da bi se odazvao tajnom zovu prirode i predao lutanju. Vježbajući oko i ruku, propali gimnazijalac dolazi u Veneciju i postaje nadobudni student slikarske akademije. Slike Venecije, vitalnost ulice i nestalnost kanala prve su velike slikarske impresije E. Vidovića. Iz talijanskog razdoblja potječu brojni poznati slikarski radovi E. Vidovića, koji se u toj fazi predstavlja kao pejsažist realist, naturalist, simbolist. Nakon povratka u domovinu, u rodni Split, pa u Trogir, slikar utapa svoje bivše vidike u nove impresije. Vraća se misterijskim temama, dojmovima iz djetinjstva, fizici prolaženja: sve što je iz palete izišlo, u nju se i vraća. Kao što je slikarstvo otelo dječaka školi, tako će samo bolest i smrt oteti slikara slikarstvu.

Dva partizana žele izvršiti značajan zadatak no povjerava im se prebacivanje troje male djece na oslobođeni teritorij.

Krajem prosinca 1947. godine jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito prvi put je posjetio Rumunjsku. Da bi učvrstili novo socijalističko prijateljstvo, rumunjski zvaničnici su poklonili Titu sliku velikog rumunjskog umjetnika Jona Andreskua pod nazivom Šuma. Mnogo godina kasnije ta slika je umješana u napetu špijunsku priču i otkriva tajnu koja će uzdrmati temelje i Jugoslavije i Rumunjske. Film je svjedok kompleksnosti i raznovrsnosti glasova koji čine ono što zovemo stvarnošću.

U ovoj drami stanja i atmosfere, glavna junakinja, usamljena starija žena, pokušava izaći iz svog klaustofobičnog svijeta koji joj počinje djelovati prijeteće. Kulminacija tog stanja je trenutak kada ona inscenira provalu u vlastitom stanu. Taj događaj konačno privuče pažnju njenih bližnjih (kćeri i zeta) koji je dovode da stanuje sa njima... Međutim, ono što je izdaleka izgledalo kao idila, pretvara se u novu moru. Jaz između junakinje i njenih bližnjih je tako veliki da ona ubrzo počinje čeznuti za svojom samoćom.

Ilija Čvorović, reformirani bivši staljinist, koji je nekoliko godina proveo u zatvoru kao politički zatvorenik, pozvan je na rutinski razgovor. Vraća se kući uvjeren da je policija zainteresirana za njegovog podstanara, biznismena koji se vraća iz Pariza kako bi otvorio krojačnicu. Uvjeren da njegov podstanar predstavlja najveću prijetnju nacionalnoj sigurnosti Ilija počinje vlastitu operaciju nadzora nad njim.

Dva pedesetogodišnjaka žive usamljeno u Beogradu i svaki na svoj način podnosi golgote rata, sankcija i beznađa. Obojica vjeruju da im se više ništa lijepo ne može dogoditi. A onda, u njihov zatvoreni svijet sudbina nanese mladu djevojku, koja u njima pokrene davno zaboravljena osjećanja.

Neposredno poslije rata, u jednom selu negdje u Srbiji, predsjednik narodnog odbora, zajedno sa seljacima, smišlja na razne načine kako da izbjegne obavezni otkup žita i druge državne poreze. Zato odlučuju da ga smjene, ali se on nekako izvuče. Loveći ribu eksplozivom, on nastrada. Prema nepisanom pravilu - o pokojniku sve najljepše - seoska škola dobija njegovo ime. Novi predsjednik želi da selo izvuče iz zaostalosti i da ga uključi u proces industrijalizacije. Nailazi na žestok otpor, ali pridržavajući se striktno Staljinove metode i uz podršku više vlasti, od seljaka stvara radničku klasu. Velika želja mu je proučiti Marksov Kapital. Ali, vihor progresa koji ga je vinuo u visine, vraća ga nemilosrdno u stvarnost iz koje ubrzo fizički nestane... O pokojniku sve najljepše. Redatelj: Predrag Antonijević Glumci: Bora Todorović, Boro Stjepanović, Pavle Vuisić, Sanja Vejnović.

Po završetku Domovinskog rata srpski se prognanici vraćaju u svoje kuće u kojima su naseljeni Hrvati izbjegli iz Bosne i Hercegovine. U ozračju straha nestaje jedan starac, a istraga lokalnog policajca otkrit će priče o nesretnim ljudskim sudbinama iz vremena rata i poraća u Hrvatskoj.

Ostvarenje koje je imalo svetsku premijeru na 43. FEST-u, pripoveda o srpskoj zajednici koja je ostala da živi na Kosovu u enklavama. Tema nije iz novina - rušenje groblja ili kamenovanje autobusa. To je samo okvir za suštinu Enklave - a to su identitet i opstanak Srba u Pokrajini. Film obrađuje temu srpske zajednice koja je ostala na Kosovu da živi u malim izolovanim zajednicama - enklavama. Primorani na ovakav život, ograničeni da žive na skučenom prostoru, Srbi koji su ostali da žive na Kosovu i Metohiji žive svoje živote na veoma težak način. Šta se dešava kad neko premine u enklavi, a groblje se nalazi van nje, na neprijateljskoj teritoriji? U ovoj priči, uz mnogo peripetija, jedan osamdesetogodišnji starac će, ipak, biti sahranjen zahvaljujući svom unuku, desetogodišnjem dečaku koji se usudio da učini nešto nemoguće za obe zajednice na Kosovu, i srpsku i albansku: da zavoli i stekne prijatelja na suprotnoj strani. Iskusnu glumačku postavu od Nebojše Glogovca, preko Anice Dobre do Miodraga Krivokapića, svojom iskrenošću nadograđuju dečaci naturščici Srba i Albanaca s Kosova i Metohije, koji dočaravaju male, a već velike ljude čije su sudbine odraz sveopšte drame.

Malo misto živi svojim životom, ali ne zaostaje za vremenom. Direktor hotela Roko Prč nastoji organizirati turizam, pa uvodi prvu nudističku plažu. Njegova žena Anđa dovodi dva rođaka iz Dalmatinske Zagore i zahtijeva od muža da ih zaposli. Jedan od njih, Ikan, dopadne se lijepoj Šveđanki. Iz Čilea se u malo misto vratio Tonči zvan Servantes, dakako, bez ikakve zarade. Pao je na vrat svojoj tetki Keki, koja i bez njega ima dovoljno problema. Servantes također doživljava neočekivanu romansu. Redatelj: Danijel Marušić Glumci: Ivica Vidović, Boris Dvornik, Karlo Bulić, Asja Kisić, Zdravka Krstulović, Zvonko Lepetić, Fabijan Šovagović, Katia Tchenko, Ranko Tihomirović.

Alek (Gordan Kičić) je očajan pošto ga je nakon trogodišnje veze Teodora (Milica Mihajlović) ostavila. Pati, bezvoljan je, patetičan, i ima svakodnevne samosažaljevajuće seanse kod svog prijatelja Baneta (Miloš Samolov). Usprkos Banetovim savjetima Alek i dalje zove Teodoru koja se u međuvremenu zaljubila u Nemanju (Branislav Trifunović). Problem je u tome što se Nemanja nije zaljubio u nju, već u u Marinu (Vanja Ejdus), nekoliko godina mlađu djevojku. Nažalost, Marina nije zaljubljena u njega, nju jako privlači Alek, ali ne zna da je razlog njegovom šarmu očajnika brodolom s Teodorom, ona misli da je Alek takav sam po sebi. Svatko od njih bi dao sve na svijetu da bude s onim tko ga u tom trenutku ne želi. Tako se stvara jedan emotivni sistem spojenih posuda, začarani ljubavnu krug u kojem svako za svakim pati i svako svakog zlostavlja i muči, a u čijem se centru događaja nalazi Bane, kao svjedok svih emotivnih gordosti i posrtanja.

Radnja Klopke odvija se u postmiloševićevskoj Srbiji u doba privatizacije državnih firmi i cvjetanja kriminala. Okosnica radnje je moralna dilema: ubiti i pomoći djetetu ili se prepustiti sudbini. Mladen i Marija su običan beogradski par. Žive kao podstanari, imaju desetogodišnjeg sina Nemanju, zaposleni su i žive od svojih skromnih plaća. Ali cijeli život im se mijenja kada Nemanja završi u bolnici zbog srčanog napada. Liječnici utvrde da mu je potrebna operacija koja se izvodi u Njemačkoj, a zdravstveno osiguranje ne pokriva trošak. Mariji i Mladenu kako bi spasli svog sina treba 26.000 eura. Kako nemaju od koga posuditi, a banka im ne odobrava kredit, Marija da oglas u novine. Ubrzo se na oglas javi nepoznati čovjek koji Mladenu daje ponudu: dobit će novac ako ubije jednog poslovnog čovjeka iz krimi miljea.

Svaka šuma ima svoj zakon. Članovima hrvatske marketinške agencije, odnedavno u vlasništvu Nizozemca, novi gazda, priuštio je akcijski vikend koji uključuje rafting na divljim vodama i paintball bitku, a sve u cilju popularnog team buildinga. Nakon raftinga koji završava incidentno, dvije se grupe zapute na zadatak u šumu. Manje ili više sretni što sudjeluju u ovoj igri za odrasle, probijaju se šumom u kojoj ih čekaju nemala iznenađenja – lokalna obitelj, slučajni izletnički par, sumnjivi instruktori i fatalne nesreće... A kako se dan bliži kraju, svima polako postaje jasno da životi onih koji iz svega ovoga izvuku živu glavu više nikada neće biti isti. Jedan od najprovokativnijih naslova novije hrvatske filmske produkcije beskompromisna je satira mladog redatelja Ivana Gorana Viteza koja je naišla na podijeljene reakcije, no već je stekla status kult filma. Redatelj: Ivan-Goran Vitez Glumci: Hana Hegedušić, Nataša Dangubić, Vanja Matujec, Luka Peroš, Nina Violić, Mirna Medaković, Anita Matić, Goran Navojec.

Ostvarenje koje je imalo svetsku premijeru na 43. FEST-u, pripoveda o srpskoj zajednici koja je ostala da živi na Kosovu u enklavama. Tema nije iz novina - rušenje groblja ili kamenovanje autobusa. To je samo okvir za suštinu Enklave - a to su identitet i opstanak Srba u Pokrajini. Film obrađuje temu srpske zajednice koja je ostala na Kosovu da živi u malim izolovanim zajednicama - enklavama. Primorani na ovakav život, ograničeni da žive na skučenom prostoru, Srbi koji su ostali da žive na Kosovu i Metohiji žive svoje živote na veoma težak način. Šta se dešava kad neko premine u enklavi, a groblje se nalazi van nje, na neprijateljskoj teritoriji? U ovoj priči, uz mnogo peripetija, jedan osamdesetogodišnji starac će, ipak, biti sahranjen zahvaljujući svom unuku, desetogodišnjem dečaku koji se usudio da učini nešto nemoguće za obe zajednice na Kosovu, i srpsku i albansku: da zavoli i stekne prijatelja na suprotnoj strani. Iskusnu glumačku postavu od Nebojše Glogovca, preko Anice Dobre do Miodraga Krivokapića, svojom iskrenošću nadograđuju dečaci naturščici Srba i Albanaca s Kosova i Metohije, koji dočaravaju male, a već velike ljude čije su sudbine odraz sveopšte drame.

Radnja filma se temelji na kratkoj priči The Letter to Editor Jamesa H. Streeta. Protagonistica (Carole Lombard) je mlada žena iz provincijskog mjesta kojoj je pogrešno dijagnosticirano trovanje radijem, ali koju beskrupulozni novinar (Fredric March) dovodi u New York i predstavlja kao ženu na samrti kako bi senzacionalnom pričom sebi spasio karijeru i donio tiraž vlastitim novinama. Redatelj: William A. Wellman Glumci: Carole Lombard, Fredric March, Charles Winninger, Walter Connolly, Sig Ruman, Frank Fay, Margaret Hamilton.