Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 2
06:00
Koncert za dobro jutro
06:58
Slagalica, kviz
07:21
Datum
07:27
Verski kalendar
07:37
25 godina od NATO bombardovnja SR Jugoslavije... Povodom 25 godina od NATO bombardovanja (24. mart 1999 - 10. jun 1999) mesec jun posvećujemo sećanju na naše poginule kolege kao i ostale žrtve ovog zločina. Prethodnih godina Redakcija za istoriografiju beležila je svedočenja televizijskih radnika koje je potom pretočila u emisije Trezora. NJihova svedočenja deo su istorije ove televizije, ove zemlje, svih nas... Aberdareva = Televizija, Trezor - Video sećanje realizovano prema istoimenom tekstu inž. Aleksandra Luja Todorovića objavljenog u knjizi Ratni ekran povodom uništenja zgrade proizvodno emisionog TV centra u Aberdarevoj. U tekstu se govori o mirnodopskom periodu, o medijskim dostignućima tehničkog i programskog sektora i stotinama stručnjaka i umetnika koji su punili ovo TV zdanje da bude žiža, žarište i sinonim za televiziju i televizijsko stvaralaštvo. Prilog je više puta repriziran na zahtev mnogobrojnih gledalaca koji su se javljali posle premijernog emitovanja, pa tako i ovu godišnjicu koristimo da se podsetimo na posledice koje ovo TV zdanje pretrpelo od NATO bombe 23. aprila 1999. - Pisac inž. Aleksandar Todorović, snimatelj Branko Pelinović, izbor muzike Ana Milićević, montažer Zorica Blagojev, autor Bojana Andrić - Snimano 15.04.2008, premijerno emitovano 22.04.2008. u Trezoru; Redakcija za istoriografiju Bankovići, Trezor - Vlastimir Banković došao je u Televiziju 1968. kao četvrta generacija kamermana, i proslavljenu beogradsku kamermansku školu završio je kod Svetozara Stošića; kasnije je i sam bio vođa kamermanske ekipe, a zatim i rukovodilac celog sektora. Tokom 35 godina rada snimao je drame poznatih svetskih pisaca i još poznatijih domaćih reditelja (Slučaj Openhajmer, Siroti mali hrčki, Pismo jednom nemačkom prijatelju, Enciklopedija mrtvih, Gospođica Julija, serije Hajde da rastemo, Maksimetar, Enciklopedija za radoznale...), pozorišne predstave, koncerte, dečije serije, Olimpijske igre u Sarajevu... Mnogo dobrih i srećnih života živeo je Vlastimir Banković. Sve do tragedije kada je ćerka Ksenija, video mikser, poginula na radnom mestu pod Nato bombom. Banković govori o svojoj porodici, o kćerki Kseniji sa kojom je jedno vreme, za vreme Nato agresije bio izmešten na Zlatibor u mobilnu jedinicu RTS-a. Ksenija je kasnije, vraćena za Beograd, a u noći između 22. i 23. aprila 1999. izgubila je život na radnom mestu kada je bačena bomba na zgradu Televizije u Aberdarevoj. Ksenija Banković počela je da radi kao video mikser od samog osnivanja Televizije Politika, zatim je jedno vreme radila u Studiju B, a poslednjih nekoliko godina u RTS-u, najčešće u reportažnim kolima, na terenu. Kada je poginula imala je samo 27 godina. Video mikseri RTS ustanovili su u jesen 1999. nagradu Ksenija Banković koja se dodeljuje od 2000. godine, u početku na dan njene pogibije 23. aprila, kasnije na dan njenog rođenja 14. juna. Vlastimir Banković umro je 14. decembra 2011. - Učesnik: Vlastimir Banković, sagovornik Bojana Andrić - Snimatelj Goran Burić, snimatelj zvuka Bojan Kovačević, saradnik-snimatelj Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, grafička obrada Mićun Drinčić, Ivan Jeftić; montažer Milorad Ćitić, Dragiša Đokić Gale; autor Bojana Andrić - Snimano 14. i 15.05.2011, premijerno emitovano 10.06.2011. u Trezoru; Redakcija za istoriografiju.
08:30
Plaško Hrabrović uzvraća udarac
08:55
Avanture Heti Feder
09:26
Plava ptica
09:47
U ovoj emisiji serijala Dobro je, dobro je znati… donosimo rezultate naučnih istraživanja o efektima muzike na srce i krvne sudove. Ovaj naučni rad je odavno nagrađen na Evropskom kongresu kardiolaga i danas na osnovu tih dokazanih naučnih činjenica, u praksi našeg gosta svakodnevno se beleže benefiti kvanititaivne muzikoterapije u kardiogiji. Gost emisije je profesor doktor Predrag Mitrović, specijalista interne medicine, kardiolog.... Zaposlen je na odeljenju Urgentne kardiologije u Urgentnom centru i Klinici za kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije od 1994. godine, sada kao direktor Interne medicine i načelnik Post-koronarnog odeljenja i Urgentne kardiologije u Urgentnom centru i Klinici za kardiologiju UKCS. U nastavi je od 2000. godine na Katedri Interne medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a od 2021. godine je u zvanju redovnog profesora. Nakon završene srednje škole, opredelio se za Medicinski fakultet po uzoru na svog oca i stariju sestru. Danas kaže da medicinu posebno voli zbog toga što nekome direktno može pomoći i ističe da je taj osećaj impozantan! Zbog širokog opusa doktorovih interesovanja, javilo se pitanje – da li postoji određeni zvuk koji pomaže pacijentima u medicinskom pogledu… Prof. dr Predrag M. Mitrović je bio stipendista vlade Sjedinjenih Američkih Država za doktorske studije iz oblasti genetike. Magistrirao je iz oblasti kardiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogrdu, na temu primene veštačke inteligencije u oblasti kardiologije, a 2006. godine je doktorirao takođe iz oblasti kardiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogrdu, na temu akutnog infarkta miokarda kod operisanih bolesnika. Sertifikovan je kao evropski kardiolog od strane Evropskog udruženja kardiologa i profesionalni član je Američkog udruženja za srce. Član je Radne grupe za invazivnu dijagnostiku i Radne grupe za ehokardiografiju, kao i Radne grupe za srčanu insuficijenciju Evropskog udruženja kardiologa. Takođe je i član Mediteranskog udruženja kardiologa i kardiohirurga. Redovan je član naučnih i organizacionih odbora simpozijuma, kongresa i naučnih skupova kardiologa Srbije. Osnivač je i predsednik Beogradskog kardiološkog kluba, osnivač je i urednik međunarodnog kardiološkog časopisa i predsednik Udruženja koronarnih jedinica Srbije. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Još 1991. dobio je nagradu Profesor Slobodan Krajinović“ Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, za najbolji naučno-istraživački rad iz epidemiologije. Zatim 1995. dobitnik je druge nagrade Međunarodnog udruženja epidemiologa za naučno-istraživački rad.1998. dobio je nekoliko priznanja od Međunarodnog bibliografskog centra iz Kembridža zbog velikog broja objavljenih publikacija iz oblasti medicinskih nauka. Dobitnik je i priznanja Srpskog lekarskog društva za izuzetan doprinos na polju kardiologije. Do sada je objavio više od 900 naučno-istraživačkih radova i održao više desetina predavanja po pozivu u zemlji i inostranstvu. Od 1992. godine bavi se lečenjem i praćenjem bolesnika sa hirurškom revaskularizacijom miokarda, a od 2002. godine intenzivno se bavi proučavanjem primene muzike u lečenju kod bolesnika sa bolestima srca. Dobitnik je Priznanja “Zlatna značka” Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Član je Udruženja književnika Srbije i nosilac mnogih aktivnosti udruženja. Godine 2006. objavio je svoj prvi roman San urgentne noći“ a 2009. drugi roman Ne sviđa mi se da ti bude prijatno“. U međuvremenu, 2007. izadao je knjigu Mali leksikon bola“ i pre šest godina 2018. objavio je svoj treći roman a 2020. godine objavljen mu je četvrti roman Pun pansion“ koji prati muzički kompakt-disk sa muzikom iz knjige koju je sam komponovao i odsvirao. Profeser dr Predrag M. Mitrović je član Udruženja muzičara džeza, roka i zabavne muzike, dobitnik je Povelje Udruženja muzičara džeza, roka i zabavne muzike za doprinos razvoju muzičkog stvaralaštva i interpretacije. Član je Svetskog udruženja za muzikoterapiju, kao i Internacionalnog udruženja za muziku i medicinu. Dobitnik je nagrada Evropskog udruženja kardiologa za primenu muzike u lečenju kardiovaskularnih bolesti 2009. godine. Objavio je izdanje autorske umetničke muzike pod nazivom “Klasika Dendija” kao i autorski džez album “48 minuta na Kosančićevom vencu”. Oba izdanja su komponovana i snimljena po standardu “Zdrava muzika” kvantitativne muzikoterapije. 2010. godine je bio suosnivač prve revije umetničke muzike u našoj zemlji i na Balkanu, pod nazivom Muzika Klasika“, koja je namenjena ljubiteljima umetničke muzike i muzičkim profesionalcima. Do sada je objavljeno 42 broja revije “Muzika Klasika”. Od 1978. godine aktivno se bavi alternativnom muzikom (najčešće oblast alternativnog popa). Autor je i koautor velikog broja pesama iz ove oblasti i sedam zvanična izdanja. Do sada je održao preko 400 koncerata u zemlji i inostranstvu i imao oko 350 nastupa u medijima. Od 1986. godine bavi se horskim pevanjem. Do sada je pevao u Pevačkom društvu Mokranjac“, Prvom beogradskom pevačkom društvu“, kao i u horu Braća Baruh“ i Branko Krsmanović-Obilić“. Učesnik je preko 140 međunarodnih turneja i koncerata, kao i velikog broja domaćih nastupa. Od 2000. godine je i član hora i studija za duhovnu muziku Melodi“. Profesoru doktoru Predragu Mitroviću dodeljena je nagrada za trajni doprinos kulturi i umetnosti grada Beograda, Zlatni beočug.“. Ističe veliku čast i zahvalnost prema komisiji i svim ljudima koji se bave umetnošću, kulturom i naukom, a koji su prepoznali njegov višedecenijski trud, koji je sad u maju 2024. godine i krunisan ovom nagradom! Urednik je Marijana Vuk Mrđa Organizator Dragan Kostić Montaža Slobodan Bajkić Reditelj Dragica Gačić.
10:22
Znanje imanje
11:19
Beograd će ovih dana biti domaćin velikom broju lekara sa najprestižnijih univerziteta i klinika u Svetu ,među kojima su i oni našeg porekla, ali i njihove kolege stručnjaci iz celog sveta, koji će razmeniti znanja i iskustva iz svojih specijalnosti, na 14. Kongresu srpske medicinske dijaspore, od 6. do 8. juna 2024. godine.... Konferencija se organizuje već skoro deceniju ipo, u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja RS, Medicinskim fakultetom u Beogradu, Svetskom zdravstvenom organizacijom, Lekarskom komorom, a pod pokroviteljstvom Prestolonaslednika Aleksandra i Princeze Katarine.
12:00
Dozvolite...
12:32
Prema poslednjim podacima u Batutov registar upisano je hilajdu šest stotina šezdeset porodica koje žive sa autizmom. Realnost je, međutim, kao i uvek drugačija, pa prave brojke kažu da je tih porodica između šezdeset i sedamdeset hiljada.... U ovonedeljnoj emisiji o osobama sa invaliditetom „Mesto za nas” donosimo dve priče, o dve porodice koje su posve različite a ipak nekako iste. Od njih ćemo čuti kako izgleda život porodica koje žive sa autizmom, imaju li podršku društva, stručnjaka i na koje sve načine ove porodice pokušavaju da osveste problem u društvu i da ukažu da su i one deo njega. Urednica emisije: Iva Omrčen.
13:02
Studio znanja
13:57
Štetni svet
14:28
Pametni, kreativni uspešni ljudi poreklom iz Srbije rasuti su poput bisera po celom svetu. NJihovo znanje i iskustvo mogu da nam budu dragoceni na putu progresa u svim sferama života. O tome svedoči i primer Miroslava Stojanovića koji bezmalo tri decenije živi i radi u Beču kao jedan od vodećih gradskih urbanista. U emisiji Eko perspektive čućete kako je moguće da se Beograd brzo, efikasno i bez mnogo investiranja pretvori u zelenu prestonicu Srbije i Evrope.... Oduvek je čovek gajio ljubav prema prema pejzažu i lepim zelenim površinama. Zadivljujući predeli iz prošlosti još uvek nas inspirišu, ali mnogo je odgovornih zadataka pred ljudima koji se danas bave pejzažnom arhitekturom. Gost emisije Eko perspektive, Miroslva Stojanović, je za životni poziv odabrao ovu profesiju koja u savremenom dobu nije samo otelotvorenje ljubavi prema prirodi i leoti, već predstavlja multidisciplinarni spoj umetnosti i različitih naučnih disciplina. Svojim znanjem i iskustvom Miroslav želi da pomogne Beogradu na putu do sticanja pozicije a i titule Zelene prestonice. Za ovaj status, Beogrda se kandidovao 2018. godine, ali mnogo toga mora da se uradi kako bi se pristupilo realizaciji ove izuzetno značajne ideje, rekli bi i potrebe. U novom izdanju serijala Eko perspektive Miroslav Stojanović diplomirani inženjer pejzažne arhitekture predstaviće svoju ideju ali plan o Beogradu kao zelenoj prestonici. Govoriće o zanimljivom a lako izvodljivom konceptu čije je osnovno polazište da se uspostavi održiv sistem zelenih površina koje bi se oslanjale na biljnu autohtonost i nacionalnu kreativnos. To znači da bi gradske celine predstavljale asocijaciju na najleše krajeve Srbije, planine, reke, kulturno-istoriske spomenike te bi tako Novi Beograd moga da predstavi lepote Deliblatske peščare i Fruške gore, Vračar bi bio predstavnik planine Cer i oblasti koja kružuje Kolubaru, Rakovica bi mogla da dočara bogatsvo i raznolikost Šumadije a Voždovac bi postao mecena Divčibara i Zlatara.... Urednik emisije: Nataša Nešković.
14:52
Kako do čistih reka? U zemljama EU oko 90% gradskih otpadnih voda se sakuplja i tretira u skladu sa Direktivom EU. Austrija, Nemačka, Luksemburg i Holandija prečišćavaju 100% svojih gradskih otpadnih voda. Oko 80% otpadnih voda na svetskom nivou vraća se u ekosistem bez tretmana ili ponovne upotrebe. Srbija je ispod svetskog proseka, svega 18 odsto stanovnika je pokriveno sistemom prečišćavanja komunalnih otpadnih voda i po tome je na začelju evropske liste zemalja koje prečišćavaju svoje vode.... Kako izgledaju postrojenja za tretman otpadnih voda u Beču, Budimpešti, Šiofoku, Temišvaru, Kanjiži i Kruševcu? Kakve tehnologije primenjuju i koliko štite reke od zagađenja? Kako se biljke i bakterije koriste kao prečistači? Kada će Beograd dobiti postrojenja za tretman otpadnih voda i prestati da kanalizaciju izliva u Savu i Dunav? Šta donosi revizija Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda? Odgovore na ova pitanja saznaćete u specijalnoj emisiji “Put do čistih reka”. Emisija je nastala u okviru regionalnog ekološkog projekta produkcije na temu zaštite životnih resursa, kao što su voda i vazduh, u četiri zemlje Zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Crna Gora i Severna Makedonija) na osnovu dobrih primera iz susednih zemalja članica EU, uz podršku journalismfund.eu. Emisiju pripremila Slavica Gligorović.
15:19
U serijalu Momenat nepažnje“ stručnjaci objašnjavaju kako i zašto nastaju greške tokom boravka na otvorenom koje ponekad mogu biti fatalne sa ciljem da shvatimo koja mera opreza nam omogućava da bezbedno uživamo u prirodi.... urednik: Jelena Radović Jovanović izvršni producent: Svetlana Bandić reditelj: Sunčica Jergović montažer: Jakov Kronja.
15:23
Olimpijski krugovi
15:56
Velika iluzija, filmski program
16:30
Norveški film Trka“ obiluje scenama jurnjave, što na pisti, što u redovnom saobraćaju, uz mnoštvo automobila, kako novih tako i starih modela. (Borning, 2014.)... Roi je zagazio u tridesete godine života, a interesuju ga samo ilegalne auto trke i njegov žuti ford mustang“. NJegova ćerka živi sa majkom, ali iznenada se pojavljuje kako bi sa Roijem provela praznike, baš kada on ima zakazanu trku. Posle trke u kojoj nije pobedio zbog problema sa motorom, njegov konkurent ga izaziva na još jedno nadmetanje. Roi pristaje, ali pod uslovom da to bude trka preko cele Norveške. Ceo plan prerasta u suludu trku 26 automobila i samo dva pravila - prvi auto koji stigne do Nordkapa je pobednik i zabranjeno je voziti kroz Švedsku. Režiju filma potpisuje Holvard Brajan.
18:11
Nakon što je dve godine proveo u zatvoru zbog učestvovanja u ilegalnim trkama, Roi ne želi da učestvuje u ilegalnoj zimskoj trci koja se proteže od Bergena do Murmanska u severnoj Rusiji. (Borning 2, 2016.)... Ali onda sazna da na trci učestvuju njegova kćerka i njen momak i situacija se menja. Uloge: Andres Basmo Kristijansen, Vegar Hoel, Stig Frod Henriksen Režija: Holvard Brajan.
19:54
Generacija 5 u Narodnom pozorištu
20:14
Žene u sportu: Saša Čađo
20:40
Basket 3h3, Svetski kup, polufinale 1, prenos
21:10
Basket 3h3, Svetski kup, polufinale 2, prenos
21:35
Datum
21:41
Verski kalendar
22:00
Basket 3h3, Svetski kup, finale, prenos
22:37
Gosti jubilarne, stote emisije su kompozitorka Anja Đorđević, koja je napisala muziku za špicu, i reditelj Boris Miljković, koji je uradio vizuelni identitet Do detalja.... Razgovaramo o tome šta su sve ovo dvoje umetnika uradili u poslednje dve i po godine od kad je emisija pokrenuta. Biće reči o autorskom albumu koji je Anja Đorđević snimila i o muzici koju piše za Prirodnjački muzej u Abu Dabiju. Boris Miljković govori o novim dokumentarnim TV serijama koje radi, a koje su posvećene Beogradskom sajmu i reklamama devedesetih godina, dok Sanja Milić odgovara na pitanja gostiju o emisiji Do detalja. Montaža: Predrag Kašman Režija: Ivana Stivens Autorka i urednica emisije: Sanja Milić.
23:06
Tajna istorija Sjedinjenih Država, srija
00:14
Emisija TV Teatar u junu je posvećena obeležavanju 160 godina od rođenja Branislava Nušića, pa će gledaoci imati prilike da vide pet predstava po njegovim tekstovima.... Prvo je na programu izuzetno uspešna predstava Jugoslovenskog dramskog pozorišta, čiji snimak potiče iz 1974. godine. Reč je o komediji Mister dolar“, u režiji Miroslava Belovića, koja ismeva blaziranost predratnog beogradskog društva opsednutog novcem i statusom. Kada se pročuje da je jedan sasvim običan kelner navodno nasledio milion dolara, licemerna ekipa će promeniti ponašanje prema do tada nevidljivom čoveku, ulagujući mu se na sve moguće načine. Mister dolar“ u Belovićevoj režiji dobio je sasvim novu dimenziju, zahvaljujući specifičnoj stilizaciji koja je likovima dala neobična značenja farsičnosti, razotkrivajući njihovu dubinsku izopačenost. Uloge: Slobodan Đurić, Petar Slovenski, Vlasta Velisavljević, Zoran Milosavljević, Olga Spiridonović, Dragoljub Milosavljević- Gula, Ivo Jakšić, Vojislav Brajović, Mlađa Veselinović, Mirko Bulović, Moris Levi, Marko Todorović, Maja Dimitrijević, Dubravka Perić, Marija Milutinović, Branka Petrić, Svetlana Bojković, Zorica Šumadinac, Branka Veselinović, Radmila Đurđević, Branko Milenković, ljubomir Bogdanović, Aleksandar Berček, Branko Cvejić, Radivoje Ranisavljević Urednik TV Teatra Ana Tasić.
02:05
Kiki i piloti: Hajde zajedno da sanjamo
02:58
Basket 3h3, Svetski kup, polufinale 1, r.
03:23
Basket 3h3, Svetski kup, polufinale 2, r.
03:48
Basket 3h3, Svetski kup, finale, r.
04:15
Trka 2, film