Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Istorija Niša: U Otomanskom carstvu, prvi deo (R)
07:07
Srpska muzika kroz vekove: Jovan Bandur, Svetomir Nastasijević (R)
07:20
Beogradsko blago: Muzej vazduhoplovstva (R)
07:34
Životna sredina i zdravlje:Reke kolektori otpadnih voda, treći deo (R)
08:00
Eko-logika: Eko zemlje (R)
08:30
Nauka u pokretu: Industrija 4.0 – novi izazovi (R)
09:00
Šta nas povezuje: Dvadeseta emisija (R)
09:30
Od pluga do digitalne farme: Kako dalje (R)
10:00
Algoritam: Peta emisija (R)
10:30
Filozofija i... Filozofija naučnog eksperimenta (R)
11:00
Kvadratura kruga: Suva planina (R)
11:30
Dobro je, dobro je znati: O natalitetu (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Istorija Niša: U Otomanskom carstvu, prvi deo (R)
13:07
Srpska muzika kroz vekove: Jovan Bandur, Svetomir Nastasijević (R)
13:20
Beogradsko blago: Muzej vazduhoplovstva (R)
13:34
Životna sredina i zdravlje:Reke kolektori otpadnih voda, treći deo (R)
14:00
Eko-logika: Eko zemlje (R)
14:30
Nauka u pokretu: Industrija 4.0 – novi izazovi (R)
15:00
Šta nas povezuje: Dvadeseta emisija (R)
15:30
Od pluga do digitalne farme: Kako dalje (R)
16:00
Algoritam: Peta emisija (R)
16:30
Filozofija i... Filozofija naučnog eksperimenta (R)
17:00
Kvadratura kruga: Suva planina (R)
17:30
Dobro je, dobro je znati: O natalitetu (R)
18:00
U ovoj epizodi Potrage za srećom ostajemo na kulinarskom putu na kom ćemo od zanimljivih ljudi saznati da li hrana može da usreći čoveka. Biće tu mnogo kalorija, zato dođite da ih brojimo zajedno!..
18:30
Obnova srpske države posle ustanka 1804. godine morala je početi ni od čega u skoro svim oblastima, izuzev rudarstva.... U srednjem veku Evropom je putovao glas o državi bogatoj srebrom i zlatom. U velikom rudarskom naselju Novo Brdo živelo je za vreme vladavine despota Stefana Lazarevića oko 50.000 stanovnika, a u ondašnjem Londonu oko 10.000. U vreme turskih osvajanja, rudarstvo u Srbiji je potpuno zamrlo. Postoje zapisi da su se Srbi setili svojih starih rudnika već u Karađorđevoj buni, ali obnovu rudarstva pokrenuće knez Miloš Obrenović posle Hatišerifa 1833. U Srbiju je pozvan nemački geolog Zigmund fon Herder, koji je tri meseca putovao Srbijom, izradio prve geološke karte i locirao rudna nalazišta: Majdanpek, Bor, Kostolac, Milivu kod Despotovca, Dobru u Đerdapu... Godine 1837. otvoren je prvi rudnik uglja u selu Miliva, a potom i rudnik bakra u Majdanpeku. Knez Miloš je 1834. poslao u Rusiju na školovanje Savu, sina Vuka Karadžića koji je trebalo da bude prvi srpski rudaraski inženjer. On se, međutim, razboleo i umro, a Srbija će svoje prve inženjere dobiti sredinom 19. veka. Bili su to Đorđe Branković, Stevan Pavlović i Vasilije Božić.
19:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Svet srpske rukopisne knjige, prvi deo
19:30
U drugoj emisiji o glavnom gradu Slovenije predstavljamo ekološke baštice. U okviru Gradske opštine ljubljana postoji više baštica koje su na raspolaganju porodicama koje žele da proizvode hranu na ekološki način.... LIFE IP CARE4CLIMATE je osmogodišnji sveobuhvatni projekat koji podstiče sprovođenje mera pomoću kojih će Slovenija postići cilj smanjenja emisije gasova staklene bašte, odnosno prelazak u nisko ugljenično društvo. Projekat se sufinansira od strane evropskog programa LIFE i sredstvima Fonda za klimatske promene. Dok je bio na snazi operativni program smanjenja emisije gasova staklene bašte do 2030. godine, projekat je pratio ciljeve zapisane u tom strateškom dokumentu. Kada je stupio na snagu sveobuhvatni Nacionalni energetski i klimatski plan Republike Slovenije, taj dokument je postao strateški dokument i za ovaj projekat. ljubljana je trenutno na prvom mestu u Evropi po separaciji, prikupljanju i ponovnoj upotrebi otpada. Sredstvima iz Kohezionog fonda Evropske Unije u ljubljani je izgrađen Regionalni centar za preradu i ponovno iskorišćavanje otpada (RCERO), najbolji i najmoderniji objekat te vrste u Sloveniji i u Evropi. Danas je ljubljanska deponija skoro neaktivna, na nju se odlaže samo nekalorični inertni otpad za koji ne postoji neko drugo rešenje.
20:01
U ovoj epizodi Moje drage prijateljice nauke, Zorica Pantić nas upoznaje sa Bostonom, gradom u kome živi i radi.... Kroz priče najistaknutijih ličnosti ovog grada, od gradonačelnika do direktora Instituta, saznajemo da je on pun raznolikosti i jedan od najstarijih u Americi, poznat kao kulturno žarište, centar visoke tehnologije, biotehnologije, medicinskih institucija, finansijske industrije i ekološke prosvećenosti. Za Boston kažu da je prestonica visokog obrazovanja, o čemu svedoči četrdeset i pet univerziteta, fakulteta i viših škola.
20:30
Ekologeri: Surduk
20:57
Da li je za darovitost, talenat, potencijale odgovoran isključivo genetski kod? Dete poseduje upijajući um i sve što ga okružuje oblikuje njegovu ličnost...
21:02
Rasprava o odnosu umetnosti i istine obeležila je veliki deo istorije civilizacije i umetnosti a dvadeset prvi vek doneo je novu dilemu i povod za razmišljanje, odnos umetnosti i virtuelne stvarnosti.... Uvođenje virtuelne stvarnosti u razmišljanje o istini, umnogome je destabilizovalo klasičnu predstavu o njoj pa se moderno doba često naziva i dobom postistine a sve su brojniji i predstavnici teze o tome da je virtuelna realnost jedina postojeća. Novo izdanje Časa anatomije postavlja pitanje: kako se u tom kontekstu pozicionira umetnost, da li se zauvek izgubio njen tradicionalni identitet, ima li ona sada više pojavnih oblika s obzirom da su tanke granice između žanrova, ili smo na putu otkrivanja nekog novog, do sada neviđenog identiteta umetnosti koji će na takođe jedan nov, do sada neviđen način, s obzirom da sve više koristi medije nove, digitalne ere, imati uticaj i moć na (virtuelnu)stvarnost koju živimo. Ili prisustvujemo dobu kraja umetnosti? O tome razgovaraju pesnik Vojislav Karanović, urednik Radio Beograda 1 i autor emisije Moja knjiga, reditelj Lazar Bodroža čiji je film Ederlezi rising poneo titulu najboljeg srpskog filma u nacionalnoj selekciji 46. Festa i književni i filmski kritičar Zoran Janković, jedan od autora Kritičkog vodiča kroz srpski film 2000 - 2017.
21:50
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je jako dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, ne pijete mleko ali da uzimate zeolit ili petrolej ili čist limunov sok našte srca, razmislite još jednom.... Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo par klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila. Među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak- u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavaoca istine i interneta.
22:00
Lovac na znanje: Borba protiv seksizma
22:30
Zaklinjem se da neću uništavati drveće i gaziti travu; Obećavam da neću pljuvati na pod u školi i u kući i na putu; Dajem reč da neću kvariti ograde ni nanositi kvara građevinama; Nikada neću bacati hartije ni ma kakvo đubre po ulici; Biću uvek učtiv; Štitiću ptice; Braniću tuđu svojinu onako kako bih želeo da drugi brani moju; Obećavam da ću biti iskren i čestit građanin.... Ovako je glasila đačka zakletva 1914. godine. Svi mi to i danas znamo, ali pitanje je koliko se toga pridržavamo, ako uzmemo u obzir trenutnu ugroženost planete. Zato ove nedelje u Studiju znanja poručujemo – Pažljivo s prirodom. Šta bi trebalo da nas zabrinjava, a šta možemo da sprečimo, u prvom delu emisije govore nam hemičari Petar Ristivojević i Jelena Đorđević. Čućemo kako plastika zagađuje prirodu, ali i nas stvarajući nam lažne hormone, a saznaćemo i šta je genotoksikologija. Šetnja po baštama Japana, upoznavanje sa mediteranskim životom i raznim zanimljivim životinjskim vrstama - od riba, ptica iz afrike do reptila - sve to objedinjuje Javni akvarijum i tropikarijum u Beogradu o kom će nam govoriti Bransilav Jakovljević koji nam je doneo najegzotičnijeg gosta do sad – zmiju. U drugom delu emisije sa klimatologom Milicom Tošić razgovaramo o klimatskim promenama, a sa arheologom Sonjom Vuković videćemo kako nam i arheologija može pomoći u razumevanju prirode. Sa nama je i koordinatorka za zaštićena prirodna dobra iz Zavoda za zaštitu prirode Biljana Krsteski, koja će nam govoriti o raznovrsnosti i ugroženosti nacionalnih parkova Srbije. Numere I feel the earth move, Desert Rose i Earth song, čućemo u izvođenju Ninje Lovrić Caparin i Marije Mandić.
23:32
Bicikl je nastao u Evropi u 19. veku. Iako je ovaj izum u velikoj meri izmenio život ljudi, otkriće bicikla nije vezano ni za jednu određenu godinu, niti za konkretnog izumitelja. Model bicikla iz 1885. godine najčešće se smatra prvim modernim biciklom.... Osnovni koncept bicikla od tada se nije bitno menjao, osim što su današnji modeli daleko sigurniji i lakši za upravljanje. Pretpostavlja se da danas na svetu postoji preko milijardu bicikala. Prva biciklistička staza u Beogradu otvorena je u avgustu 1979. godine. To je staza koju i danas poznaju mnogi Beograđani, duga je 1.800 metara, široka dva i po, a proteže se od Ušća do Hotela „Jugoslavija.
00:00
Na skriveno te vodim mesto: Mira Banjac (R)
00:30
Privredna istorija Srbije: Zapisi barona Herdera (R)
01:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Svet srpske rukopisne knjige, prvi deo (R)
01:30
Eko perspektive: Zelena Evropa, ljubljana, drugi deo (R)
02:01
Moja draga prijateljica nauka : Zorica Pantić, 5.em. (R)
02:30
Ekologeri: Surduk (R)
02:57
Psihologija ranog detinjstva: Upijajući um (R)
03:02
Čas anatomije: Kako se umetnost zove (R)
03:50
Hemija za sve: Ugljenik i njegova familija (R)
04:00
Paleta kulturnog nasleđa: Trag klasike u susret novom (R)
04:30
Studio znanja: Priroda u fokusu (R)
06:00
Potraga za srećom: Druga emisija (R)
06:30
Privredna istorija Srbije: Zapisi barona Herdera (R)
07:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Svet srpske rukopisne knjige, prvi deo (R)
07:30
Eko perspektive: Zelena Evropa, ljubljana, drugi deo (R)
08:01
Moja draga prijateljica nauka : Zorica Pantić, 5.em. (R)
08:30
Ekologeri: Surduk (R)
08:57
Psihologija ranog detinjstva: Upijajući um (R)
09:02
Čas anatomije: Kako se umetnost zove (R)
09:50
Hemija za sve: Ugljenik i njegova familija (R)
10:00
Lovac na znanje: Borba protiv seksizma (R)
10:30
Studio znanja: Priroda u fokusu (R)
11:32
Čovek i predeo: Putevima na dva točka (R)
12:00
Potraga za srećom: Druga emisija (R)
12:30
Privredna istorija Srbije: Zapisi barona Herdera (R)
13:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Svet srpske rukopisne knjige, prvi deo (R)
13:30
Eko perspektive: Zelena Evropa, ljubljana, drugi deo (R)
14:01
Moja draga prijateljica nauka : Zorica Pantić, 5.em. (R)
14:30
Ekologeri: Surduk (R)
14:57
Psihologija ranog detinjstva: Upijajući um (R)
15:02
Čas anatomije: Kako se umetnost zove (R)
15:50
Hemija za sve: Ugljenik i njegova familija (R)
16:00
Lovac na znanje: Borba protiv seksizma (R)
16:30
Studio znanja: Priroda u fokusu (R)
17:32
Čovek i predeo: Putevima na dva točka (R)
18:00
RTS Lab otkriva kako se čovek približava planini i šta zauzvrat dobija. Naši gosti su bili osvajači najviših vrhova u svetu – Iso Planić i Dragana Rajblović, alpinisti.... Čovek je oduvek imao potrebu da premeri sve oko sebe. Od Starih Grka, koji su pratili senku, preko prvih instrumenata iz 18. veka – do savremenih aplikacija koje nam omogućavaju da to uradimo sami. Tražimo odgovor na pitanje kako merimo nadmorsku visinu? Koliki je uticaj nadmorske visine na sportiste svedoči izjava legendarnog argentinskog fudbalera Lionela Mesija, koji kaže: „Užasno je igrati na ovoj nadmorskoj visini i remi je dobar rezultat za nas…“ Većini se vrtelo u glavi. Igrali su u Boliviji, na 3600 metara nadmorske visine. Nauka ima odgovor zašto je to tako.
18:30
Posle pobede Eugena Savojskog kod Sente krajem 17. veka, Austrija je ponovo ovladala južnim delovima Panonije.... Moćna carevina pokrenula je velike reforme: seljaštvo je oslobođeno vezanosti za zemlju, izjednačene su religije  i omogućen pristup nekatolicima u državne institucije. Duh novog vremena potpuno će izmeniti do tada puste i močvarne ravnice Bačke i Banata. Među Srbima plemićke titule i pravo na velike posede, dobile su porodice Popović-Tekelija, iz Arada, Starimirovići iz Kulpina, braća Đorđe i Stevan Zako iz Stare Kanjiže, Spasoje Jagodić od Kernjače, Servijski-Đurković iz Turske Kanjiže. Posle rasprodaje državne zemlje, velika imanja stiču braća Fernbah u Apatinu, Karačonji u Beodri, grof Kotek u Futogu, Lazar Lukač u Ečki ... Većina njih ubrzo, krajem 18. i tokom 19. veka, na svojim imanjima grade dvorce i letnjikovce. Danas je u Vojvodini registrovano oko 6o takvih građevina različite arhitektonske vrednosti. Neki su pod zaštitom države a većina propada ili su potpuno razrušeni. Kako se desilo da ta neobično retka baština za ove prostore, i ne manje vredna, bude zaboravljena.? Ko su bili ti ljudi i da li ih je pokretala samo želja za sticanjem bogatstva? Mogu li dvorci Vojvodine dobiti priliku za još jedan krug sjaja i raskoši? To su neka od pitanja kojima se bavi prva epizoda serije Dvorci Vojvodine DECA DEVETNAESTOG VEKA. O tome govore: dr Branka Kulić, istoričar umetnosti, dr Jasna Korać, pejzažni arhitekta, Ivan Stratimirović, praunuk Đorđa Stratimirovića , vođe bune 1848. godine i drugi.
19:02
Bez obzira na to da li prenose političke stavove, ljubavne poruke, umetničke vizije ili zagonetne nadimke, strit art i grafiti predstavljaju tihu uličnu pobunu, jer su, kao i svaki vid intervencije u javnom prostoru – zabranjeni zakonom.... U drugoj epizodi emisije Priče sa zidova otkrivamo gde se nalazi najstariji sačuvan mural u Beogradu, kada je nastao i kako je državna politika, osamdesetih godina prošlog veka, podstakla razvoj muralizma u glavnom gradu. Šta se podrazumeva pod pojmom novi muralizam, a šta pod “grobarskim treš romantizmom”? Koja su naznačajnija filmska ostvarenja kada je reč o grafiti kulturi kod nas? I konačno, na koji način su grafiti i strit art od subverzivnog čina prešli put do priznate umetnosti? Odgovore daju istoričarka umetnosti ljiljana Radošević, filmolog Ivan Velisavljević, kao i strit art umetnici Dušan Raić Dulajt, Andrej Žikić Artez i Petar Popović Piros.
19:30
U novom izdanju serijala Kuća nauke, koji otvara vrata naučnih institucija u želji da dočara uzbudljiva istraživanja koja zaokupljaju naučnike, na red je stigao Arheološki institut. A ako Srbija ima čime da se pohvali, onda je to nemerljivo bogatstvo arheoloških nalazišta.... U emisiji posvećenoj Arheološkom institut gledaoci će imati priliku da saznaju šta sve savremena arheološka istraživanja zahtevaju, na koji način je tehnonologija ubrzala otkrića, koje teme zaokupljaju mlade istraživače i zbog čega je arheologija ne samo multidisciplinarna nauka već i internacionalna disciplina. Kako funkcioniše jedan savremeni naučno-istraživački centar odgonetaju ne samo arheolozi već i antropolozi, arhitekte, dizajneri i geolozi. U emisiji govore: dr Miomir Korać, prof. dr Slaviša Perić, dr Vesna Bikić, dr Vujadin Ivanišević, dr Sofija Petković, dr Aleksandar Bulatović, dr Snežana Golubović i mnogi drugi. Na kratko putovanje kroz vreme i na atraktivana arheološka nalazišta u Srbiji vodi nas glumica Milica Davidović.
20:00
Akademik Jovan Hadži-Đokić počeo je da radi na Urološkoj klinici u Beogradu 1973. godine. I tako je, kaže, krenuo da uči urologiju. Slušajući starije kolege, tu je hvatao beleške. Iskustva i znanja je sticao i na evropskim Univerzitetskim klinikama.... Na stručno usavršavanje kao docent odlazi prvo u Firencu, a potom u Pariz. Uveo je u rutinsku urološku praksu mnoge nove operativne tehnike koje ranije nisu primenjivane kod nas. Akademik Hadži-Đokić šest godina bio je i lekar omladinske fudbalske reprezentacije Jugoslavije. Objavio je više od 500 naučnih radova i 12 udžbenika i knjiga, a najnovija je „Odabrana poglavlja iz urologije.
20:30
Danas, u srednje razvijenoj zemlji, običan čovek može sebi da priušti više odeće nego jedan plemić iz srednjeg veka. U Evropskoj uniji danas, jedan građanin kupi 12,5 kilograma odeće godišnje. Reklo bi se blagostanje.... Međutim, to blagostanje ima i svoju manje veselu stranu: s jedne strane, tekstilna industrija je veliki zagađivač, a s druge, problem nastaje kada taj tekstil treba da završi svoj radni vek i kada postane otpad. Ukoliko tome dodamo da se samo 30 procenata tekstila proda po regularnim cenama, 30 odsto na popustima, a 40 procenata se ne proda i ide u otpad - to je znak da sa našim odnosom prema resursima nešto nije kako valja.
21:00
Eko-logika: Recikliranje
21:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta dvadeseta emisija
22:00
Rođen je 1980. godine u Beogradu. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu, a doktorirao na univerzitetu Ben Gurion u Izraelu. Postdoktorske studije završio je na Institutu za fiziologiju i farmakologiju u Stokholmu. Pridruženi je ekspert za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Beču.... Za istraživanja farmakološkog lečenja depresije i bipolarnog poremećaja 2019. godine proglašen je za najboljeg istraživača srednje i jugoistočne Evrope u oblasti farmacije. Zaposlen je kao docent na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu.
22:30
Dvadeseti vek i dva svetska rata pokrenula su brojna pitanja vezana za čovekovo postojanje, njegovu suštinu, opstanak i smisao. Posledice ratova donele su i nova poimanja u umetnosti, društvenim naukama i filozofiji.... Nova emisija ovog serijala posvećena je filozofu Edmundu Huserlu, osnivaču fenomenološke metode, misliocu koji će uticati na brojne filozofe, među njima i njegovog čuvenog učenika Martina Hajdegera. Huserlovo poznato delo Kriza evropskih nauka pred početak Drugog svetskog rata štampano je u Beogradu, koji će biti i središte filozofske misli u Evropi, pošto su mnogi, poput Huserla, zbog pojave nacizma morali da traže spas izvan Nemačke. NJegovo delo i danas ukazuje na probleme sa kojima se čovek susreo još početkom dvadesetog veka. Nije doživeo da filozofija postane univerzalna nauka kao sveznanje, ali je njegova misao prisutna i danas. O vremenu u kome je živeo i radio Edmund Huserl, o njegovom  filozofskom doprinosu i životu kao i uticaju koje je imao na potonje mislioce, govori prof. dr Dragan Prole.
23:00
EDU global: 213
23:30
Arhitektura danas: Arhitekta Dejan Todorović
00:00
RTS LAB: Ko je ono na visokom brdu (R)
00:30
Dvorci Vojvodine: Deca devetnaestog veka (R)
01:03
Obrazovno ogledalo: Priče sa zidova, drugi deo (R)
01:30
Kuća nauke: Arheološki institut (R)
02:00
Srpski akademici: Jovan Hadži-Đokić (R)
02:30
Ekologija materijala: Tekstil (R)
03:00
Eko-logika: Recikliranje (R)
03:30
Na skriveno te vodim mesto: Ekstremni Kopaonik (R)
04:00
Profesionalci: Dr Marin Jukić, farmaceut (R)
04:30
Filozofija i... Fenomenologija Edmunda Huserla (R)
05:00
EDU global: 213 (R)
06:00
RTS LAB: Ko je ono na visokom brdu (R)
06:30
Dvorci Vojvodine: Deca devetnaestog veka (R)
07:02
Obrazovno ogledalo: Priče sa zidova, drugi deo (R)
07:30
Kuća nauke: Arheološki institut (R)
08:00
Srpski akademici: Jovan Hadži-Đokić (R)
08:30
Ekologija materijala: Tekstil (R)
09:00
Eko-logika: Recikliranje (R)
09:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta dvadeseta emisija (R)
10:00
Profesionalci: Dr Marin Jukić, farmaceut (R)
10:30
Filozofija i... Fenomenologija Edmunda Huserla (R)
11:00
EDU global: 213 (R)
11:30
Arhitektura danas: Arhitekta Dejan Todorović (R)
12:00
RTS LAB: Ko je ono na visokom brdu (R)
12:30
Dvorci Vojvodine: Deca devetnaestog veka (R)
13:02
Obrazovno ogledalo: Priče sa zidova, drugi deo (R)
13:30
Kuća nauke: Arheološki institut (R)
14:00
Srpski akademici: Jovan Hadži-Đokić (R)
14:30
Ekologija materijala: Tekstil (R)
15:00
Eko-logika: Recikliranje (R)
15:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta dvadeseta emisija (R)
16:00
Profesionalci: Dr Marin Jukić, farmaceut (R)
16:30
Filozofija i... Fenomenologija Edmunda Huserla (R)
17:00
EDU global: 213 (R)
17:30
Arhitektura danas: Arhitekta Dejan Todorović (R)
18:00
Fantastična planeta: Religija, prvi deo
18:52
Sitnice svakodnevnice: Slava
18:57
Nauka kroz priče: Ples sa predatorom
19:05
Nauka 2023: Daktela četbot i veštačka inteligencija
19:30
Očima prirode: Održiva arhitektura
19:43
Istorija nauke: Vojislav Subotić
20:00
Divlji svet: Prva emisija
20:30
Porodična mreža: Prevare u digitalnom prostoru
21:00
Robovi navike
22:00
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, prvi deo
22:30
Zeleni časovnik: Globalni demografski izazovi
23:00
Nauka 50: Jezik
23:30
Dekodiranje nauke: Metabolički sindrom
00:00
Fantastična planeta: Religija, prvi deo (R)
00:52
Sitnice svakodnevnice: Slava (R)
00:57
Nauka kroz priče: Ples sa predatorom (R)
01:05
Nauka 2023: Daktela četbot i veštačka inteligencija (R)
01:30
Očima prirode: Održiva arhitektura (R)
01:43
Istorija nauke: Vojislav Subotić (R)
02:00
Na skriveno te vodim mesto: Svetislav Bule Goncić (R)
02:30
Porodična mreža: Prevare u digitalnom prostoru (R)
03:00
Paleta kulturnog nasleđa: Trag klasike u susret novom (R)
04:01
Sasvim prirodno: Seoski umetnici, prvi deo (R)
04:30
Zeleni časovnik: Globalni demografski izazovi (R)
05:00
Nauka 50: Jezik (R)