Djeca malog grada skupljaju novac za čamac, koji im neprestano oduzima nasilnik. Ne znajući kako da mu se odupru, u prispjelom bolesnom skitnici, nekadašnjem bokseru, vide junaka svojih snova kome pružaju utočište u nadi da će, oporavljen, izaći na dvoboj sa nasilnikom. Konačno, skitnica će prihvatiti borbu sa fizički mnogo jačim protivnikom, svjestan da će tu bitku izgubiti, ali i da će dobiti nešto mnogo više - ljubav i povjerenje sina koji se nalazio među djecom. Redatelj: Dragovan Jovanović Glumci: Slobodan Perović, Božin Đulaković, Eugen Verber, Dragoljub Milosavljević, Stojan Dečermić.

Na jadranskom otoku, u malom gradiću, bračni par Mali (S. Lasta) i Draga (M. Podrug-Kokotović) njeguju nemoćnu i vrlo pobožnu staricu Madonu (I. Petri). Mali je bivši partizan koji je odlučio napustiti život u gradu, a Madona je bivša veleposjednica kojoj je novi režim oduzeo svu imovinu. Starica ne ustaje iz kreveta i vrlo je zahtjevna, a raspoloženja joj variraju od zapovjednog do zapomagajućeg. Uhvaćeni u kolotečinu ispraznog života u iščekivanju smrti starice, Mali i Draga više nemaju svoj život.

Putopisni film o težnji čovjeka i nacije za slobodom. Istinita priča o srpskom kralju Petru Prvom smještena je u Prvi svjetski rat. Srpska vojska, desetkovana i gladna, mora se povući preko zaleđenih planina Albanije, na Krf u Grčkoj. Petra Karađorđevića protjerala je iz Srbije kao dječaka konkurentska dinastija Obrenović. Bila mu je uskraćena prilika da izgradi trajnu vezu sa zemljom koja ga je rodila, ljudima čiji je kralj mogao biti i titulom koja mu pripada. U povijesnim se okolnostima vraća u Srbiju, uspostavlja parlamentarnu demokraciju i započinje obnovu zemlje. Ali napredak Srbije zaustavlja se početkom Prvog svjetskog rata kojem je prethodio sarajevski atentat. Uslijedi nemilosrdna želja Austro-Ugarskog Carstva da kazni srpski narod. Nakon herojske Cerske i Kolubarske bitke, srbijanska vlada proglašava da je povlačenje jedina mogućnost. Srpska vojska, desetkovana i gladna, mora se povući preko zaleđenih planina Albanije, na Krf u Grčkoj.

Miki Rudinski je popularni 'disc jockey' provincijske radio stanice, čiji se način rada često ne poklapa sa ustaljenim normativima. Za svoj happening u prirodi uspio je zainteresirati i Šljivo kombinat, najveću radnu organizaciju u mjestu. Na nesreću, datum održavanja njegovog happeninga poklopio se sa danom proslave godišnjice osnivanja Kombinata, koji nije žalio truda ni novaca da to bude što svečanije. Zbog propagiranja svoje ideje preko radija Miki dolazi u sukob sa rukovoditeljima koji ga žele suspendirati, a borba za publiku i izvođače vodi se svim sredstvima. Za koga će se odlučiti.

U zimu 1573. u stubičkom kraju izbija seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca i Ilije Gregorića, a protiv strahovlade veleposjednika Franje Tahija. Ustanici se povežu sa slovenskim kmetovima i buna uskoro dobije silan zamah prerastajući u antifeudalni pokret. Njezin sudionik i svjedok tih zbivanja je i mladi Petrek, koji se zbližio s djevojkom Regicom iz putujuće kazališne družine. Živopisni i brutalni povijesni spektakl Vatroslava Mimice svojedobno je izazvao velik interes gledatelja, a prikazan je i na filmskom festivalu u Cannesu, te distribuiran širom svijeta. Redatelj: Vatroslav Mimica Glumci: Fabijan Šovagović, Velimir Bata Živojinović, Pavle Vuisić, Zdenka Heršak, Franjo Majetić, Đuro Utješinović, Adem Čejvan, Stole Aranđelović, Boris Festini, Ivica Pajer, Srđan Mimica, Marina Nemet.

Njih troje, sasvim različitih, djevojka koja bježi iz zatvora, bivši filmski kaskader, koji po provinciji imitira scene vesterna i mladić koji vjeruje u prijateljstvo i ljubav, susreću se i rastaju u potrazi za nekim svojim zamišljenim svijetom. Redatelj: Goran Paskaljević Glumci: Boro Begović, Danilo (Bata) Stojković, Irfan Mensur, Pavle Vuisić, Velimir (Bata) Živojinović, Svetlana Bojković.

Sukob između nevinosti i zla je najkraća definicija lajtmotiva ovog filma. Priča se događa jednog zimskog dana u zabačenoj provinciji, daleko od svih velikih događaja koji potresaju današnji svijet. Mlada žena, učiteljica, ide u udaljeno selo gdje je dobila svoj prvi posao poslije šest godina čekanja. Sretna i puna nade želi da njezin život konačno počne. Drugi glavni lik je sličan njoj. Vraća se iz rata u kojem, ustvari, nije ni sudjelovao jer je već prvog dana ranjen i proveo je u bolnici osam mjeseci. Njegov prvi posao je posao taksista na pustoj željezničkoj stanici na kojoj nema mnogo putnika, ali nudi mir koji mu je potreban da prebrodi svoje traume i koji budi nadu da će mu se konačno dogoditi nešto lijepo. Ali, surova vremena prijete da će uništiti snove učiteljici i taksistu. Sreću čovjeka koji je mlad kao i oni, ali on ima potpuno drugačije ciljeve u životu.

Radnja filma se temelji na kratkoj priči The Letter to Editor Jamesa H. Streeta. Protagonistica (Carole Lombard) je mlada žena iz provincijskog mjesta kojoj je pogrešno dijagnosticirano trovanje radijem, ali koju beskrupulozni novinar (Fredric March) dovodi u New York i predstavlja kao ženu na samrti kako bi senzacionalnom pričom sebi spasio karijeru i donio tiraž vlastitim novinama. Redatelj: William A. Wellman Glumci: Carole Lombard, Fredric March, Charles Winninger, Walter Connolly, Sig Ruman, Frank Fay, Margaret Hamilton.