O svemu tome pripovijedaju najstariji članovi folklorne grupe prisjećajući se svojih mladenačkih doživljaja. Ovaj dokumentarni film dio je ciklusa dokumentaraca o običajima Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Stručni suradnik: Vido Bagur.
Eugene Delacroix je francuski slikar i jedna od najznačajnijih figura romantizma koji se u Francuskoj pojavio početkom 19. stoljeća. Iako je potporu našao u tisku, umjetničkim časopisima i nekim kritičarima toga doba (kao što su Théophile Gautier i Charles Baudelaire), službeni slikarski krugovi tek su kasnije priznali njegov genij. Pravi uspjeh postiže tek 1855. na Svjetskoj izložbi gdje se nameće kao slikar koji zna nadmašiti svoje klasično obrazovanje i unijeti u slikarstvo novine. Primljen je u Francuski institut 10. siječnja 1857. nakon sedam neuspješnih kandidatura. Njegovo djelo, koje svjedoči o velikom umijeću upotrebe boje, nadahnut će brojne slikare poput Vincenta van Gogha. Vojvoda De Morny, ministar pravosuđa i polubrat Napoleona III., proglašava Delacroixa službenim slikarom Drugog Carstva.
U emisiji sudjeluju članovi udruge Družba zlatnog kaleža.
dijaloga inspirativne prošlosti i dinamične sadašnjosti, u kojoj se MUO intenzivno mijenja za izazove u budućnosti.
Povodom velike obljetnice u kojoj je Muzej za umjetnost i obrt obilježio 140 godina postojanja kao jedan od najvećih i najstarijih hrvatskih muzeja, pogledajte dokumentarni film Nane Šojlev u kojem Muzej predstavlja novi pravac u svojemu radu ne odbacujući svoje temelje kao sakupljača i čuvara umjetnosti od gotike do današnjih dana.
Naime, 17. veljače 2020. godine Muzej za umjetnost i obrt proslavio je 140. godišnjicu osnutka. Toga dana davne 1880. godine pokrenuto je osnivanje Muzeja za umjetnost i obrt, na inicijativu Društva za umjetnost i njegova tadašnjeg predsjednika Isidora Kršnjavog, kao jedne od prvih institucija takve vrste u Europi.
Ovogodišnji obljetnički planovi dijelom su osujećeni pandemijom i potresom, koji je Muzeju nanio golemu štetu i zbog kojega je privremeno zatvorio svoja vrata. Hoće li to biti poticaj da se Muzej za umjetnost i obrt iz temelja obnovi kako bi se sačuvala sva izvanjska obilježja historicističke arhitekture, ali i adaptira tako da MUO postane pravi suvremeni muzej za 21. i nadolazeće 22. stoljeće?
Vestern. Bill Kiowa izlazi na slobodu nakon što je proveo pet godina u zatvoru zbog zločina koji nije počinio. Okupivši najbolje strijelce u zemlji, kreće u potragu za Jamesom Elferom koji mu je ubio suprugu i poslao ga u zatvor. U međuvremenu, potonji se pridružio skupini komančerosa koja harači državom. Šuljajući se poput Indijanaca, Bill i njegovi prijatelji poubijaju sve članove bande, osim Elfera. Kiowa se suoči s njim u dvoboju...
Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, prva opera na hrvatskom jeziku, ponovno je oživjela u izvornom obliku. Poslije niza prerada i skraćivanja notnog zapisa tijekom prošloga stoljeća, maestro Mladen Tarbuk iščistio je partituru od naknadnih intervencija, te ostvario cjelovitu koncertnu izvedbu djela. Riječ je o romantičnoj operi u dva čina. Mladi Lisinski oblikovao ju je ambiciozno i s puno nadahnuća, a instrumentirao ju je njegov učitelj Georg Karl Wisner von Morgenstern. Praizvedba u Zagrebu 1846. izazvala je golemo oduševljenje.
Solisti su: Evelin Novak, sopran (Ljubica), Leon Košavić, bariton (Obren), Domagoj Dorotić, tenor (Vukosav), Giorgio Surian, bas-bariton (Velimir), Mario Bokun, tenor , (Ljudevit), Stefano Surian, tenor (Branko). Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a ravna maestro Mladen Tarbuk.
Kad se činilo da Martynu Wojciechowsku više ništa ne može iznenaditi, upoznaje djevojku-lutku. Naša svjetska putnica odlazi u Tokyo gdje susreće čovjeka koji se zaljubio u Megumi. Umjesto da traže ženu svog života, sve više Japanaca zamjenjuje ju plastičnom. Čak se i žene njima. Procjenjuje se da gotovo 20.000 muškaraca u Zemlji Izlazećeg Sunca posjeduje takve lutke. Zašto? Plastične žene ne osuđuju i ne traže puno. Osim toga, svojom veličinom, težinom i pojavom nalik su pravom ljudskom biću. Možete li se odista zaljubiti u plastičnu lutku? Je li to ono što nas čeka u budućnosti?
da možemo, nosili bismo knjižnicu na ramenima svojim. Ove riječi dočekale su nas na internetskoj stranici Gradske knjižnice i čitaonice Petrinja, knjižnice koja trenutno prikuplja donacije za kontejner u koji bi se mogla preseliti. Pogledajte reportažu koju je Gordan Nuhanović snimio u Petrinji. U našem studiju razgovaramo s piscem, novinarom i scenaristom Ivicom Đikićem. Stvarnost i fikcija, intima i dokumentaristika, zbirka pripovijetki i novela Štapići za pričanje povod je razgovoru o društvu koje nas okružuje i nama koji u njemu živimo.
Asistentica redatelja: Željka Šešerko.
Pustolovna serija o pomicanju vlastitih granica. Kada se prisilimo da nastavimo unatoč tomu što nam tijelo viče da stanemo, u opasnosti smo. Pitanje je do koje mjere um može uvjeravati tijelo da nastavi i prijeđe točku na kojoj mu tijelo poručuje da stane. Posrijedi je zapravo strah.
Neki ljudi mogu ostvariti iznimne rezultate. No mogu li ih i obični ljudi postići? Jesmo li svjesni nevjerojatnih sposobnosti svojeg tijela?
Marc Mouret, instruktor preživljavanja, stručnjak za nepristupačna okruženja i inženjer koji obožava algoritme, glavni je lik naše serije.
On je već dugo u osobnom pohodu. Želi otkriti nepoznate sposobnosti ljudskog tijela kako bi pokazao da je čovjek prilagodljiviji i otporniji nego što misli.
Marc će imati na raspolaganju sto dana da pripremi tijelo i um na izvanredne izazove: plivanje ispod leda, trčanje, hodanje po užetu, penjanje, letenje brzinom borbenog zrakoplova...
Svaka epizoda obrađuje njegove fiziološke odlike i tjelesne percepcije na temelju dostupnih znanstvenih objašnjenja.
1. epizoda:
Marcov izazov: preplivati usred zime jedan kilometar u jezeru čija temperatura vode ne prelazi 5 °C. Marc će trenirati s različitim stručnjacima i sportašima koji će mu pomoći da napreduje (npr. Ram Barkai iz Južnoafričke Republike, prvak koji je plivao 30 minuta u vodi temperature 1 °C na Antarktici). Prije izazova Marc će iskušati zaleđene bazene, ledene kupke, plivanje u moru zimi...
Vestern. Pametan mladi odvjetnik (S. Brady) žestoke naravi putuje u Mission, pogranični gradić u Teksasu, kako bi osvetio ubojstvo oca koji je bio agent tajne službe, a kojega su ubili krijumčari oružja...
U ostalim ulogama: Voja Brajović (Ćale), Ivan Validžić (Nenad), Luna Pilić (Bjanka), Lidija Penić Grgaš (Suzi), Slaven Došlo (Žile)...
Majstorica maske: Sanja Hrstić.
Asistentica redatelja: Irena Katarina Vuković.
Jack London - autor romana Zov divljine, Bijeli očnjak i Martin Eden - početkom 20. stoljeća bio je najpoznatiji američki pisac. Njegovo je ime postalo sinonim za pustolovinu. Bio je lutalica, kopač zlata, mornar, rančer, ratni reporter i militantni socijalist. Njegov buran život, kao i njegova djela, bili su emocionalno intenzivni. Priča o njemu priča je o rađanju moderne Amerike. Jack London personifikacija je američkih ambicija, pokretačkih sila i proturječja u razdoblju od konačnog osvajanja Divljeg zapada do Prvog svjetskog rata.
Dvodijelna dokumentarna drama nastala je u povodu 100. godišnjice njegove smrti. O iznimnoj sudbini Jacka Londona (1876. - 1916.) pripovijeda kroz arhivske izvore, intervjue s uglednim stručnjacima i rekonstruirane prizore u rezoluciji 4K, snimljene na krajnjem sjeveru Kanade, u Polineziji te na njegovom kalifornijskom ranču.
To nije moja znatiželja, već potreba - život i rad, za ljubav Boga i čovjeka, reći će za svoju umjetnost Milijada.
Kako stvara Milijada, otkrit će nam ovaj dokumentarni film.
Carmine Persico zvan Zmija (The Snake) bio je majstor obmane. Počinio je jedno od najtežih ubojstava u povijesti mafije, a zatim je prijevarom došao na vlast. Cijelu svoju izdajničku karijeru osim nekoliko godina proveo je iza rešetaka odakle je upravljao mafijaškom obitelji, vodio tri rata i naručio brojna ubojstva. U zatvoru je i umro.
Akademski slikar Zlatko Keser završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, a zatim je bio u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića. Iza njega su mnogobrojne izložbe u zemlji i inozemstvu, a 1998. bio je hrvatski predstavnik na Međunarodnom biennalu u Sao Paolu.
Pustolovna serija o pomicanju vlastitih granica. Kada se prisilimo da nastavimo unatoč tomu što nam tijelo viče da stanemo, u opasnosti smo. Pitanje je do koje mjere um može uvjeravati tijelo da nastavi i prijeđe točku na kojoj mu tijelo poručuje da stane. Posrijedi je zapravo strah.
Neki ljudi mogu ostvariti iznimne rezultate. No mogu li ih i obični ljudi postići? Jesmo li svjesni nevjerojatnih sposobnosti svojeg tijela?
Marc Mouret, instruktor preživljavanja, stručnjak za nepristupačna okruženja i inženjer koji obožava algoritme, glavni je lik naše serije.
On je već dugo u osobnom pohodu. Želi otkriti nepoznate sposobnosti ljudskog tijela kako bi pokazao da je čovjek prilagodljiviji i otporniji nego što misli.
Marc će imati na raspolaganju sto dana da pripremi tijelo i um na izvanredne izazove: plivanje ispod leda, trčanje, hodanje po užetu, penjanje, letenje brzinom borbenog zrakoplova...
Svaka epizoda obrađuje njegove fiziološke odlike i tjelesne percepcije na temelju dostupnih znanstvenih objašnjenja.
1. epizoda:
Marcov izazov: preplivati usred zime jedan kilometar u jezeru čija temperatura vode ne prelazi 5 °C. Marc će trenirati s različitim stručnjacima i sportašima koji će mu pomoći da napreduje (npr. Ram Barkai iz Južnoafričke Republike, prvak koji je plivao 30 minuta u vodi temperature 1 °C na Antarktici). Prije izazova Marc će iskušati zaleđene bazene, ledene kupke, plivanje u moru zimi...
Zane je u kafiću zaposlio Willovu pomalo umišljenu sestru Sophie, a Rikki je taj posao željela dati Belli, no Belli je ionako svejedno. Don upoznaje svoju djevojku Samanthu Roberts sa svojim kćerima. Cleo ju prihvati, ali ne želi s njom na plivanje, a Kim nije oduševljena, ali prihvati darove kojima je žele nagovoriti da prihvati njihovu vezu.
Spužva Bob spreman je na sve da upozna svog novog junaka mačka Kennyja. Pokušavajući natjerati Kalamarka da više radi, gospodin Kliještić izmisli priču o čudovišnom raku jetiju koji jede lijene radnike.
Svaki veliki junak ima i svoje neprijatelje, a Lucky Luke ima čak četvoricu. Oni su braća Dalton.
Na sreću, on revolver poteže brže od vlastite sjene, a uza sebe ima i vjernog prijatelja, svog konja...
Lucky Luke usamljeni je kauboj koji krstari Divljim zapadom 19. stoljeća u pratnji svog vjernog prijatelja, konja Jollyja. Na svom putu nailazi na mnoge nepravde tog divljeg vremena, ali ne odlazi dok ih ne riješi. Braća Dalton su:
Joe, Jack, William i Averell, svaki je viši, ali i gluplji od prethodnog.
Godina je 1878. U tijeku je osvajanje zemlje, a među mnogima koji su u potrazi za novim životom na novoj zemlji je i obitelj Ingalls: Charles, njegova mlada žena Caroline i njihove tri kćeri - Mary, Laura i Carrie.
Ukrcavši to malo stvari koje posjeduju u kola, oprostili su se s prijateljima i rođacima u Wisconsinu i pridružili se onima koji su krenuli na Zapad. Putovanje ih dovodi u novi dom u Plum Creek, na ravnice Minnesote.
Serija je snimljena prema romanima Laure Ingalls Wilder i prati život njezine obitelji na Srednjem zapadu krajem 19. stoljeća.
Ova omiljena serija emitirala se u SAD-u od 1974. do 1983. godine. Bila je nominirana za 3 Zlatna globusa, osvojila je 17 nagrada i još 39 nominacija.
1. epizoda: Pilot
Zbog sve težih uvjeta lova u Big Woodsu u Wisconsinu Charles Ingalls nevoljko odluči obitelj preseliti u Kansas gdje je zemlja otvorenija i plodnija. Iako se od voljene rodbine rastaju teška srca, Ingallsi ne dopuštaju da im to slomi duh te se odlučno ukrcaju u natkrivena kola i krenu na put. Charlesa očaraju bujna prostranstva indijanskih teritorija kojima prolaze pa se brzo odluči ondje skrasiti sa suprugom i tri malene kćeri. Susretljivi Isaiah Edwards pomogne Charlesu da sagradi kuću i Laura ga odmah zavoli, no Caroline treba malo više vremena da prihvati njegovu ponešto osornu narav.
Sretni trenuci izmjenjuju se s tužnima u životu ove obitelji, u kojem se vukovi isprepleću s božićnim proslavama, susretima s Indijancima, rođenjima, požarima. No kroza sve to provlači se jedna poveznica: obeshrabrujuća spoznaja da stabilno i dugotrajno domaćinstvo nije nimalo lako voditi, pogotovo s obzirom na to da su korijene odlučili pustiti na zemlji koja pripada američkim Indijancima.
Australska TV zvijezda Ernie Dingo vodi nas na niz prekrasnih lokacija i otkriva njihove jedinstvene priče na način na koji to ne bi mogao niti jedan drugi turistički vodič.
Zbog ljubavi i povezanosti s veličanstvenim jugom Australije, Ernie Dingo svojim jedinstvenim šarmom otvara sva vrata, razoružava mjesno stanovništvo te otkriva posebne priče koje skrivaju mjesta koje posjećuje, na kojima je domorodačko stanovništvo postalo modernim dijelom drevne priče o ovoj zemlji. Riječ je o rendžerima, trgovcima, turističkim vodičima, ali i znanstvenicima. Većinom su to vlasnici malih djelatnosti, tradicionalni farmeri i mjesno stanovništvo koji živeći svoj svakodnevni život ispisuju moderna poglavlja drevne priče stare 60.000 godina.
Erniejeve destinacije nalaze se u svim australskim državama i teritorijima, a povest će nas na posebno putovanje obilježeno prirodnim ljepotama i različitim sugovornicima.
1. epizoda:
Ernie se otputio na Veliki koraljni greben uz obalu sjeveroistočnog dijela Queenslanda, gdje se sastaje se s ljudima koji su se nastanili u ovom lijepom dijelu svijeta. Nalazi se sa starješinom naroda Yindinji, a to je Gudju Gudju koji mu pokazuje močvare mangrova, objašnjava njihovu važnost za greben kao plodno tlo za bogatstvo ribljih vrsta koje nastavaju greben. Na sveučilištu James Cook Ernie upoznaje Jamieja, toksinologa koji krajnje strastveno prilazi radu sa smrtonosnim stanovnicima oceana. Ernie dalje roni s instruktoricom ronjenja Erin, upoznaje i kapetana broda Garetha i njegovu partnericu Teresu.
Godina je 1904. Vronski, uronjen u svoje misli, sjedi s djevojčicom i sluša vojnika s gitarom koji pjeva pjesmu o fatalnoj ljubavi. Iz sobe za operacije izlazi Sergej Karenjin i gleda prema njima.
1875. Ana sjedi u svojoj sobi u kući Vronskoga. Ulaze Anuška i dojilja s kćerkicom Anom. Ana gleda dijete i odlazi. Ide u radnu sobu Vronskoga, gdje grof i Jašvin razgovaraju.
Direktor fotografije: Mario Sablić
Majstorica maske: Slavica Šnur
Dramaturg: Drago Kekanović.
Komedija. Početkom 20. stoljeća u Češkoj, u jednoj plemićkoj rezidenciji živi novopečeni aristokrat Stoklasa (M. Labuda) sa svojom djecom, a koji neprestano zbunjuje poslugu i ostale zaposlenike svojim plebejskim navikama. Naime, kako nije aristokratskoga podrijetla, što ga jako muči, daje sve od sebe ne bi li kupio obližnji zamak i zadobio poštovanje u društvu. Jednom prilikom organizira veličanstveni lov ne bi li pridobio lokalnu kremu. Na njegovu svečanu gozbu, međutim, dolazi sumnjiva individua koja se predstavlja kao knez Aleksej (J. Abrhám) neobična ponašanja, držeći se kao da pripada rodu baruna Prášila (što bi bila češka verzija baruna Münchhausena), ili pak Don Quijotea ili Don Juana...
Kraj starih vremena, najpopularnijega češkoga redatelja svih vremena Jiříja Menzela (Oscarom nagrađen za komediju Strogo kontrolirani vlakovi), zabavna je komedija koja na raspoznatljiv češki duhovit način izvrgava ruglu život i postupke jednoga snobovskoga, no u suštini dobroćudnoga grofa, iz čijih se postupaka zrcali taština i sitničavost mnogih sličnih. To je i inače jedna od čestih tema ovoga redatelja, koji kroz benigne pričice malih, simpatičnih Čeha zorno prikazuje njihove nedostatke, nemoći i navike. Osim isključivo češkog pristupa, redatelj u ovome filmu progovara i općenito o boljkama ljudi koji se nastoje prebaciti u viši stalež, a za to nisu sposobni.
Šenoa je otac hrvatskog romana, novelist, pjesnik, feljtonist, dramaturg i prevodilac. Nježan otac i suprug, zaljubljenik u Zagreb, filantrop i cinik... I još mnogo, mnogo toga!
Dokumentarni film Šenoino doba snimljen je u Zagrebu, na lokacijama koje su posebno povezane s Augustom Šenoom, od njegove rodne kuće do Kuće Šenoa u kojoj se čuva njegova ostavština. U filmu sudjeluju akademik Stjepan Damjanović, Vinko Brešić, Julijana Matanović, Marijan Lipovac, Domagoj Brozović, Katja Matković Mikulčić i Jasmina Reis.
Ovim se filmom HRT pridružio obilježavanju 180. obljetnice rođenja Augusta Šenoe.
To nije moja znatiželja, već potreba - život i rad, za ljubav Boga i čovjeka, reći će za svoju umjetnost Milijada.
Kako stvara Milijada, otkrit će nam ovaj dokumentarni film.
Will počne crtati i prisjeti se da je na Makou izgubio svoju svjetiljku. Odluči se vratiti onamo. Will se naljuti kad Bella, koja mu je rekla da je bilo kada može zamoliti za pomoć, odbije poći s njim. Čarobni krak vode odjednom je iznenadi i odvuče u Mjesečevo jezero. Mjesečina bi je pretvorila u vodu da ostale sirene nisu otišle za njom i da Cleo nije uspjela poništiti djelovanje vode. Lewis je postavio kameru pokraj Mjesečevog jezera. On se pridružio Willu u njegovoj ekspediciji. On pronalazi svoju kameru, ali ne uspijeva spriječiti Willa da pronađe svoju svjetiljku i odnese je kući. Međutim, na snimci se ništa ne vidi jer je prepuna smetnji.
Zbog sve težih uvjeta lova u Big Woodsu u Wisconsinu Charles Ingalls nevoljko odluči obitelj preseliti u Kansas gdje je zemlja otvorenija i plodnija. Iako se od voljene rodbine rastaju teška srca, Ingallsi ne dopuštaju da im to slomi duh te se odlučno ukrcaju u natkrivena kola i krenu na put. Charlesa očaraju bujna prostranstva indijanskih teritorija kojima prolaze pa se brzo odluči ondje skrasiti sa suprugom i tri malene kćeri. Susretljivi Isaiah Edwards pomogne Charlesu da sagradi kuću i Laura ga odmah zavoli, no Caroline treba malo više vremena da prihvati njegovu ponešto osornu narav.
Sretni trenuci izmjenjuju se s tužnima u životu ove obitelji, u kojem se vukovi isprepleću s božićnim proslavama, susretima s Indijancima, rođenjima, požarima. No kroza sve to provlači se jedna poveznica: obeshrabrujuća spoznaja da stabilno i dugotrajno domaćinstvo nije nimalo lako voditi, pogotovo s obzirom na to da su korijene odlučili pustiti na zemlji koja pripada američkim Indijancima.
Ernie Dingo usred zime slijeće u crveno središte Australije i upoznaje ljude koji žive kod znamenite stijene Uluru. Upoznaje Sammyja, pripadnika naroda Annangu, tradicionalnih vlasnika, i njegovu partnericu Kathryn te stječe uvid u Sammyjevo viđenje ove znamenitosti. Ernieja su čuvarica Nacionalnog parka Melinda i lokalni starješine iz naroda Annangu pozvali na sudjelovanje u kontroliranom paljenju raslinja. Saznaje više o Mal, ženi koja je zadnjih 10 godina života provela radeći u sjeni Ulurua i zbližava se s narodom Annangu.
Ernie upoznaje skupinu starosjedilaca koji sudjeluju u programu obuke osmišljenom zato da se urođenicima pruži mogućnost zaposlenja u ugostiteljstvu. Zatim leti helikopterom iznad Ulurua s pilotom Daveom.
Bolničko dvorište 1904. godine. Sergej Karenjin kori narednika jer nisu objesili zastavu crvenog križa, a sve promatra Vronski.
1875. Jašvin i Ana igraju tenis. Vronski moli Dolly da uvjeri Anu da traži od Karenjina razvod. Njegova kći i moguća buduća djeca neće mu moći biti nasljednici nego će nositi Karenjinovo prezime. Dolly obećava da će porazgovarati s Anom.
Direktor fotografije: Mario Sablić
Majstorica maske: Slavica Šnur
Dramaturg: Drago Kekanović.
Glazbeni film čija se radnja zbiva u Nantesu. Iako smještena u kontekst velikog štrajka radnika 1955., ovaj je film, u svojoj srži, ljubavna priča između radnika u željezari (R. Berry) i aristokratkinje (D. Sanda)...
Kao i najpoznatiji Demyjev film, Cherbourški kišobrani, i ovo je mjuzikl te su svi dijalozi u filmu pjevani. No, za razliku od Cherbourških kišobrana, bliži je tragediji, s mračnijim, eksplicitnije političkim prizvukom.
Film je osvojio nagradu Prix Mélies. Nominiran je i za devet Césara, i to za najbolji film, najboljeg redatelja, glumicu koja najviše obećava, najboljeg sporednog glumca, najbolju sporednu glumicu, najbolju fotografiju, najbolju glazbu, najbolju scenografiju i najbolji zvuk.
Koautori emisije: Simon Bogojević Narath, Vladislav Knežević, Boško Picula.
Dokumentarac redatelja i scenarista Gordana Sirotića nije samo podsjetnik na veoma uspješnu izložbu Muzeja za umjetnost i obrt nego nam i otkriva zbog čega je vrijeme ludih dvadesetih i danas zanimljivo.
Mnoga obilježja suvremenosti imaju začetak u onodobnoj modernosti. Posredstvom fotografije, novina, radija i filma, glazbe i mode art deco je postao prvi globalni stil. Budući da se javlja paralelno na raznim područjima umjetnosti film daje širu kulturološku sliku razdoblja i nastoji jasno naznačiti povijesni, politički i društveni kontekst. Vrijeme ludih dvadesetih oživljeno je originalnim snimkama iz arhive HRT-a.
Glazbeni film čija se radnja zbiva u Nantesu. Iako smještena u kontekst velikog štrajka radnika 1955., ovaj je film, u svojoj srži, ljubavna priča između radnika u željezari (R. Berry) i aristokratkinje (D. Sanda)...
Kao i najpoznatiji Demyjev film, Cherbourški kišobrani, i ovo je mjuzikl te su svi dijalozi u filmu pjevani. No, za razliku od Cherbourških kišobrana, bliži je tragediji, s mračnijim, eksplicitnije političkim prizvukom.
Film je osvojio nagradu Prix Mélies. Nominiran je i za devet Césara, i to za najbolji film, najboljeg redatelja, glumicu koja najviše obećava, najboljeg sporednog glumca, najbolju sporednu glumicu, najbolju fotografiju, najbolju glazbu, najbolju scenografiju i najbolji zvuk.
