Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Putevi rimskih imperatora: Konstantinova zadužbina, Medijana (R)
07:10
Srpska muzika kroz vekove: Praška škola (R)
07:20
Beogradsko blago: Muzički instrumenti (R)
07:30
Životna sredina i zdravlje: Hemikalije takmaci hormona (R)
08:00
Eko-logika: Isključeni (R)
08:31
Nauka u pokretu: Veštačka inteligencija 1 (R)
09:00
Šta nas povezuje: Četrnaesta epizoda (R)
09:30
Nauka u selu: Bakterije za veće prinose i plodnije zemljište (R)
10:00
Arheokuhinja: Neolitski ručak (R)
10:30
Filozofija i... Filozofija medija (R)
11:00
Kvadratura kruga: Istorija Srba u slici i reči (R)
11:27
Dobro je, dobro je znati: O osteoporozi u menopauzi (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Putevi rimskih imperatora: Konstantinova zadužbina, Medijana (R)
13:10
Srpska muzika kroz vekove: Praška škola (R)
13:20
Beogradsko blago: Muzički instrumenti (R)
13:30
Životna sredina i zdravlje: Hemikalije takmaci hormona (R)
14:00
Eko-logika: Isključeni (R)
14:31
Nauka u pokretu: Veštačka inteligencija 1 (R)
15:00
Šta nas povezuje: Četrnaesta epizoda (R)
15:30
Nauka u selu: Bakterije za veće prinose i plodnije zemljište (R)
16:00
Arheokuhinja: Neolitski ručak (R)
16:30
Filozofija i... Filozofija medija (R)
17:00
Kvadratura kruga: Istorija Srba u slici i reči (R)
17:27
Dobro je, dobro je znati: O osteoporozi u menopauzi (R)
18:00
U poređenju sa složenošću svakodnevnog života, pravila na kojima počiva naš univerzum deluju vrlo jednostavno. Ispod površine svega što nas okružuje nalazi se univerzum potpuno drugačiji od našeg. Prema rečima jednog od utemeljivača kvantne mehanike – sve što nazivamo stvarnošću sačinjeno je od stvari koje se ne mogu smatrati stvarnim. Ovde počinje neobičan svet kvantne mehanike...
19:00
Matematičar i evolucioni biolog dr Dušan Mišević, direktor istraživanja u Centru za istraživanje i interdisciplinarnost (CRI) u Parizu, vatreni zastupnik participativne nauke, prenosi saznanje o digitalnoj evoluciji i evolucionoj kooperaciji...
19:09
Staro srpsko pisano nasleđe: Rukopisi iz Slovačke
19:36
Saniranje deponije u Vinči je najveći projekat u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji. Poveren je francusko-japanskom konzorcijumu Suez-Itoču“ i domaćem partneru Beo Čista Energija d.o.o“.... Ambicioznim projektom, vrednim 370 miliona evra, trebalo bi da se reši višedecenijski problem odlaganja komunalnog otpada u Beogradu. Radovi se obavljaju u nekoliko faza. Prvi deo koji podrazumeva zatvaranje stare deponije i izgradnju nove sanitarne deponije je završen. Deponija za odlaganje građevinskog otpada otvorena je 18. avgusta 2021. Treća faza je izgradnja elektrane za spaljivanje komunalnog otpada koja bi trebalo da bude završena u novembu naredne godine. To bi značilo da bi već od sledeće grejne sezone Beograd koristio 10 odsto toplotne energije koja se proizvodi od otpada i pet odsto električne energije. Sledi i izgradnja elektrane na deponijski gas, a predviđen je i projekat prečišćavanja otpadnih voda kao i sanacija stare deponije koja je zatvorena krajem avgusta ove godine. U Evropi postoje 492 postrojenja koja rade po ovom principu. Reč je o modernoj, ekološki prihvatljivoj, savremenoj tehnologiji. Šta o projektu sanacije misle stručnjaci? Šta su prednosti, a koje su mane? Da li smo na pravom putu u rešavanju jednog od najvećih ekoloških problema u Srbiji? U ovoj epizodi serije Eko perspektive o problematici Vinče govoriće Prof. dr Dragana Đorđević iz Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Prof. dr Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, Aleksandar Ćirić rukovodilac sektora za upravljanje otpadom u Sekretarijatu zaštite životne sredine grada Beograda, Milenko Jovanović stručnjak u oblasti zagađenja vazduha iz Nacionalne ekološke asocijacije i mr Dejan Lekić međunarodni ekspert za ekologiju iz Nacionalne ekološke asocijacije.
20:01
Moja draga prijateljica nauka : Profesionalna karijera
20:30
Eko avantura: 9. epizoda
21:00
Vratiti se antičkom: toga je već bilo. Srednjem veku: toga je već bilo. Ostaje sadašnjost. Ali osnova se trese. Na čemu utvrditi temelje?... Flober je ovu rečenicu napisao pre skoro 200 godina. Činjenica da smo mi u prilici da je danas citiramo i pitamo se isto što i on, nesumnjivo govori o tome da je uslov za opstanak književnosti upravo večita upitanost u kom pravcu se kreće svet i mi sa njim. Jer dok postavlja pitanja, umetnik stvara nove svetove. Koliko, međutim, oni mogu da utiču na stvaran svet čiji su temelji, izgleda, dugo već poljuljani? Novo izdanje Časa anatomije, posle još jednog izbora za Nin-ov najbolji roman godine, pokreće pitanje dometa savremene srpske književnosti. Hiperprodukcija čini svoje i stići do umetnički relevantnog romana nije lako. Sa druge strane, u zvanje pisca promovisani su gotovo svi koji pišu pa je ključno pitanje danas: gde je nestala profesija Pisac, u kakvom je ona odnosu sa širom kulturnom zajednicom i da li je moguće odbraniti dostojanstvo spisateljskog posla.
21:50
Da li ste znali da u telu odrasle osobe ima približno 250 grama soli? Ili, da od ugljenika koji je u nama može da se napravi devet hiljada grafitnih olovaka? Hemija nije samo za štrebere, hemija je svuda oko nas! I u nama, naravno!... Hemija je i u hrani koju jedemo, vazduhu koji udišemo. Učenje, maštanje, disanje, nastajanje emocija... možda nije tako očigledno, ali i ovi procesi počivaju na hemiji. Varenje je reakcija između hrane, i želudačne kiseline i enzima, do jednostavnih molekula koje naše telo može da apsorbuje i koristi. U ovom serijalu upoznaćete zanimljivo lice ove nauke. U kratkim epizodama, kroz oglede u hemijskoj laboratoriji i igrane scene, govorimo o pojmovima koji su deo naše svakodnevice ali pripadaju i hemiji kao nauci.
22:00
Lovac na znanje nastavlja da traži pojedince koji su u ime nauke izuzetni. Nalazi neverovatne umove koji pomeraju granice...
22:30
U vreme praznika kada hrišćani dočekuju Vaskrs, muslimani pripremaju za Ramazanski bajram, a Jevreji obeležavaju Pashu – pravo je vreme da još jednom postavimo pitanja o tome šta danas znači biti vernik, koliko poznajemo Svete knjige ovih religija, šta im je zajedničko, na koje načine se one prepliću, tumače postanak sveta i naše mesto u njemu.... Gosti Studija znanja u prvom delu emisije su teolog Rastko Jović, koji će nam govoriti zašto je važno za hrišćanske vernike da prihvate telesno vaskrsnuće Isusa Hrista, i islamolog Ivan Ejub Kostić sa kojim će biti više reči o značaju meseca Ramazana za islamske vernike. Koje su se nove protestantske zajednice pojavile na našim prostorima u 19. i 20. veku i koje promene su one donele, otkriva nam Aleksandra Đurić Milovanović sa Balkanološkog instituta SANU. U drugom delu emisije sa vrhovnim rabinom Jevrejske zajednice u Srbiji, Isakom Asielom, razgovaramo o značaju i obeležavanju Pashe, ali i o jevrejskom pravnom zakonu – Halahi. Šta činjenica da je Isus rođen u jevrejskom kulturnom okruženju znači za hrišćansku teologiju i hrišćansko - jevrejske odnose, objašnjava nam sveštenik Beogradske nadbiskupije Andrej Đuriček. O budizmu, neeteističkoj religiji, koja ima oko 400 miliona sledbenika u svetu, razgovaramo sa Vasilijem Bojanićem koji dolazi iz Teravada budističke zajednice u Srbiji. Muzički gosti ove nedelje su Duo Rošer - Radmila Vardalić i Dejan Rokvić, koji će nam izvesti numere: Naša Srbija“, Jovano Jovanke“ i Ajde Jano“. U prilozima naših novinara videćemo prikaz apsolutno dobrog, delimično hristolikog Kneza Miškina iz romana Idiot“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, zatim koje su odgovore filmovi davali na pitanje iz stiha čuvene rok pesme: Šta bi bilo da je Bog samo jedan od nas?“, kao i kako jedna mlada blogerka posećuje verske objekte i na malo pogrešan način iskazuje svoje oduševljenje.
23:30
Zbog specifičnog položaja, ovo mesto je postalo najvažnije zimovalište sova utina u svetskim razmerama. U centru grada, u parkovima, sove preko dana spavaju, a noću, na okolnim poljima love.... Kikinda je ostala verna glini, posetili smo i novootvorenu galeriju kolonije monumentalne skulpture TERA, a vredelo je posetiti i gradski muzej koji čuva vrednu etnološku zbirku koja pokazuje kako se nekada živelo u prestonici sova..
00:00
Pola veka animacije u Srbiji 8. epizoda (R)
00:31
Vreme kroz vekove: Vreme i prostor, međukulturni opažaji (R)
01:00
Svetski: lekcija 2 Mišević (R)
01:09
Staro srpsko pisano nasleđe: Rukopisi iz Slovačke (R)
01:36
Eko perspektive: Vinča novi život (R)
02:01
Moja draga prijateljica nauka : Profesionalna karijera (R)
02:30
Eko avantura: 9. epizoda (R)
03:00
Čas anatomije: Profesija pisac (R)
03:50
Hemija za sve: Bakar i kalaj u umetnosti (R)
04:00
Na skriveno te vodim mesto Aleksandar Šoštar (R)
04:30
Studio znanja: Stubovi vere (R)
06:00
Tajne kvantne fizike: Ajnštajnova noćna mora (R)
07:00
Svetski: lekcija 2 Mišević (R)
07:09
Staro srpsko pisano nasleđe: Rukopisi iz Slovačke (R)
07:36
Eko perspektive: Vinča novi život (R)
08:01
Moja draga prijateljica nauka : Profesionalna karijera (R)
08:30
Eko avantura: 9. epizoda (R)
09:00
Čas anatomije: Profesija pisac (R)
09:50
Hemija za sve: Bakar i kalaj u umetnosti (R)
10:00
Lovac na znanje: Sajber napadi: digitalni kriminal (R)
10:30
Studio znanja: Stubovi vere (R)
11:30
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Kikinda grad sova (R)
12:00
Tajne kvantne fizike: Ajnštajnova noćna mora (R)
13:00
Svetski: lekcija 2 Mišević (R)
13:09
Staro srpsko pisano nasleđe: Rukopisi iz Slovačke (R)
13:36
Eko perspektive: Vinča novi život (R)
14:01
Moja draga prijateljica nauka : Profesionalna karijera (R)
14:30
Eko avantura: 9. epizoda (R)
15:00
Čas anatomije: Profesija pisac (R)
15:50
Hemija za sve: Bakar i kalaj u umetnosti (R)
16:00
Lovac na znanje: Sajber napadi: digitalni kriminal (R)
16:30
Studio znanja: Stubovi vere (R)
17:30
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Kikinda grad sova (R)
18:00
RTS LAB: Tehno i Art
18:30
Tvrtko Prvi Kotromanić jedna je od najznačajnijih ličnosti srednjovekovnog Balkana. Živeo je i vladao na prostorima današnje Bosne i Hercegovine u 14. veku. Bio je prvi kralj bosanske srednjovekovne države i jedan od najvećih vladara u istoriji ovih prostora. Vladar koji je baštinio državno-političke tradicije Nemanjića.... Danas, mnogo vekova nakon njegove zagonetne smrti, on je jedna od ličnosti koju prisvajaju svi koji žive na ovim prostorima. Istovremeno, svi oni imaju različite poglede na osobu koja je uzdigla svoju oblast na nivo kraljevine.
19:14
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Deca budućnosti
19:40
Primena lekovitog bilja u svakodnevnom životu odavno ne znači alternativni način lečenja ili nešto što se popularno naziva narodna medicina.... Recepti koje su naši preci vekovima čuvali i prenosili sa kolena na koleno predstavljaju kamen temeljac za razvoj jedne specifične naučne oblasti, a kasnije i Instituta za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić. I ne čudi što je baš ovoj kući nauke pripala ta čast da ponese ime velikog srpskog lekara, botaničara, prvog predsednika Srpske kraljevske akademije i pravog zaljubljenika u srpsku floru i njenog vrsnog poznavaoca. Međunarodno tržište herbalnih proizvoda procenjuje se na 62 milijarde dolara, uz tendenciju rasta. Ako se ovakav trend nastavi, potražnja do 2050. godine promet lekovitog bilja može podići na pet hiljada milijardi dolara. Ovakva potrošnja lekovitog i aromatičnog bilja mogla bi negativno uticati na postojeće resurse bilja u prirodi. Na naučnicima je odgovornost da se opstanak ovih biljaka ne ugrozi. Ali na koji način to obezbediti? U ovoj kući nauke potražili smo odgovor i na ovo pitanje. Institut za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić iz Beograda jedina je naša institucija koja se bavi proučavanjem, proizvodnjom, preradom i prometom lekovitog bilja i biljnih preparata sa tradicijom dugom više od pedeset godina. Institut je osnovan 1948. godine na osnovu odluke Vlade Narodne Republike Srbije kao prva i jedinstvena institucija te vrste u Jugoslaviji i na Balkanu. Delatnost Instituta odvija se kroz: naučnoistraživački rad, proizvodni proces i komercijalnu aktivnost, uključujući i biljne apoteke. Na problematici lekovitog bilja radi veći broj doktora i magistara farmaceutskih, agronomskih, hemijskih i bioloških nauka, kao i određen broj specijalista i diplomiranih stručnjaka različitih profila. U laboratorijama Instituta, zahvaljujući savremenoj analitičkoj opremi, pored naučnih istraživanja vrši se i kontrola svih preparata Instituta, od kontrole biljne sirovine do ekstrakata i finalnih proizvoda. Rezultat tih aktivnosti je nedavno sprovedena sertifikaciona provera Hasap (HACCP) sistema koja je obuhvatila procese proizvodnje i prodaje čajeva i dijetetskih proizvoda od lekovitog bilja i pčelinjih proizvoda prema zahtevima TÜV MS HACCP standarda. Nakon istraživanja i svega što smo saznali o Institutu za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić slobodno možemo reći da je to multidisciplinarna institucija koja sa potpunom predanošću brine o svemu što je potrebno za naše zdravlje i dugovečnost. Lečenje lekovitim biljem i biljnim preparatima ipak je odraz visoke zdravstvene svesti.
20:10
U detinjstvu je svirao harmoniku. Sa petnaest godina dolazi u Beograd i upisujete Muzičku školu „Stanković“, pa Muzičku akademiju. Akademik i kompozitor Svetislav Božić kaže da je muzika postala njegov izbor koji je čekao nekoliko godina da se ozbiljno oglasi. Kompozitorsku karijeru počinje u 26. godini. NJegov stvaralački opus čini oko 300 kompozicija različitih žanrova.... Božićeva dela su izvodili i izvode vrhunski domaći i strani umetnici u 17 zemalja. Autor je 14 knjiga iz istorije muzike. Dobitnik je brojnih priznanja - od studentske Oktobarske nagrade do Vukove nagrade. Član je Nacionalnog akreditacionog tela od 2018. godine, pa u emisiji ocenjuje i akademsku zajednicu.
20:32
„Zelena energija Srbije“ je serijal o zelenoj gradnji i energetskoj tranziciji. O energiji vetra, vode, Sunca, o načinima na koje se postaje kupac ili prodavac električne energije.... Donosi nove detalje o obnovljivim izvorima energije. Priroda poručuje – ključ sutrašnjice je u ljudskim rukama. Kako sklopiti dogovor sa prirodom čućemo od klimatologa, hidrobiologa, inženjera elektrotehnike i mašinstva… Donosi nove detalje o obnovljivim izvorima energije. Priroda poručuje – ključ sutrašnjice je u ljudskim rukama. Kako sklopiti dogovor sa prirodom čućemo od klimatologa, hidrobiologa, inženjera elektrotehnike i mašinstva.
21:02
Eko-logika: Ostrvski Robinson
21:30
Ovaj moderni naučni magazin sačinjen od naučnih, a istovremeno životnih priča sa brojnih meridijana, u svakoj epizodi – sa stanovišta naučnih autoriteta – potvrđuje neraskidivu vezu između nauke i čoveka današnjice.... Predstavljanjem današnjice, projektuje se bolja i uspešnija sutrašnjica, planira zdraviji i duži ljudski vek i čuva priroda kao primarni uslov opstanka.
22:00
Molekularni biolog, forenzički genetičar... Rođen je 1971. godine. Diplomirao je i doktorirao na Biološkom fakultetu u Beogradu. Docent je na Katedri za biohemiju i molekularnu biologiju Biološkog fakulteta, i predavač na master i doktorskim studijama za predmete Uvod u forenzičku genetiku i Forenzička genetika. Osnivač je master modula Forenzička biologija. Predaje i Biološku hemiju na Fakultetu za Fizičku hemiju. Od 2008. godine je stalni sudski veštak za forenzičku genetiku - DNK analizu Ministarstva pravde Srbije. Pomoćnik je rukovodioca Centra za humanu molekularnu genetiku za veštačenja u oblasti krivično-pravnih procedura i predavač sudijama, tužiocima i pripadnicima policije Član je Srpskog biološkog društva, Društva genetičara Srbije i Međunarodnog udruženja genetičara.
22:30
Nova emisija serijala Filozofija i... posvećena je filozofskoj i naučnoj misli kontroverznog naučnika Vilhelma Rajha.... Vilhelm Rajh bio je austrijski psihijatar, psihoanalitičar, sociolog i filozof i kritičar društva. Studirao je na Univerzitetu u Beču kod Sigmunda Frojda i bio član Komunističke partije Nemačke. Frojd i Rajh izvesno vreme delili su slična naučna shvatanja, ali su se posle razišli. Zbog svog jevrejskog porekla i pojave nacizma u Nemačkoj preselio se u SAD. Tamo je razvio svoju čuvenu teoriju orgona, a jedna od njegovih tvrdnji bila je da nedostatak energije orgona uzrokuje i pojavu kancera. Zbog te svoje teorije privukao je pažnju Američke asocijacije za hranu i lekove. Sud je 1954. godine naredio spaljivanje njegovih spisa a potom je osuđen na dvogodišnju zatvorsku kaznu. U zatvoru je preminuo 1957. godine. Nakon šezdeset godina od njegove smrti, delo Vilhelma Rajha, u brojnim krugovima, postaje sve aktuelnije. Profesori Fakulteta političkih nauka u Beogradu i profesori Filozofskog fakulteta njegovoj naučnoj misli posvetili su i skup. O životu i delu ovog mislioca i naučnika govore filozof, prof. dr Milanko Govedarica i psiholog prof. dr Gordana Jovanović.
23:00
EDU global: 207
23:30
Arhitektura danas: Arhitektura u kontekstu
00:00
RTS LAB: Tehno i Art (R)
00:30
Srpski junaci srednjeg veka: Tvrtko I Kotromanić (R)
01:14
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Deca budućnosti (R)
01:40
Kuća nauke: Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ (R)
02:10
Srpski akademici: Svetislav Božić (R)
02:32
Zelena energija Srbije: EU i obnovljivi izvori energije (R)
03:02
Eko-logika: Ostrvski Robinson (R)
03:30
Pola veka animacije u Srbiji 9. epizoda (R)
04:00
Profesionalci: Dušan Keckarević (R)
04:30
Filozofija i... Misao Vilhelma Rajha (R)
05:00
EDU global: 207 (R)
06:00
RTS LAB: Tehno i Art (R)
06:30
Srpski junaci srednjeg veka: Tvrtko I Kotromanić (R)
07:14
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Deca budućnosti (R)
07:40
Kuća nauke: Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ (R)
08:10
Srpski akademici: Svetislav Božić (R)
08:32
Zelena energija Srbije: EU i obnovljivi izvori energije (R)
09:02
Eko-logika: Ostrvski Robinson (R)
09:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta četrnaesta emisija (R)
10:00
Profesionalci: Dušan Keckarević (R)
10:30
Filozofija i... Misao Vilhelma Rajha (R)
11:00
EDU global: 207 (R)
11:30
Arhitektura danas: Arhitektura u kontekstu (R)
12:00
RTS LAB: Tehno i Art (R)
12:30
Srpski junaci srednjeg veka: Tvrtko I Kotromanić (R)
13:14
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Deca budućnosti (R)
13:40
Kuća nauke: Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ (R)
14:10
Srpski akademici: Svetislav Božić (R)
14:32
Zelena energija Srbije: EU i obnovljivi izvori energije (R)
15:02
Eko-logika: Ostrvski Robinson (R)
15:30
Projekat sutrašnjica: Dvesta četrnaesta emisija (R)
16:00
Profesionalci: Dušan Keckarević (R)
16:30
Filozofija i... Misao Vilhelma Rajha (R)
17:00
EDU global: 207 (R)
17:30
Arhitektura danas: Arhitektura u kontekstu (R)
18:00
Fantastična planeta nastavlja putovanje svetom istražujući kako izgleda današnja porodica. Gde su njene veze još uvek jake, a gde popuštaju, kako se bore sa nezdravim odnosima, i kakva su predviđanja o tome kako će porodica izgledati u budućnosti.... Zbog toga, Vladimir Banić putuje prvo u Italiju, zemlju centuriona i gladijatora, ali i zemlju maminih sinova. Fenomen Mamoni je zavladao ovom zemljom. Reč je sredovečnim muškarcima koji ostaju da žive sa mamama do svojih zrelih i prezrelih godina. Banić posle Italije menja kontinent i ide u Ameriku, u tajanstvenu zajednicu Amiša u kojoj vladaju jake porodične veze. Istražuje, zašto je ovo najbrže rastuća populacija u ovoj zemlji, kako žive bez kompjutera, telefona i interneta, ali i kako prolaze oni koji žele da je napuste. Na kraju, Fantastična planeta ide u Veliku Britaniju. Zemlju koja je trendseter. Banić istražuje da li će brak opstati kao realnost, koliko je kraljevska porodica podložna promenama modernog doba, ali i zašto su najverniji u Velikoj Britaniji, ili se bar najmanje razvode, Irski traveleri.
18:53
Sitnice svakodnevnice: Ugasi svetlo
19:00
Emisija je posvećena 75. rođendanu Uneska, organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, a osmišljena je kao sažet prikaz onoga što ta organizacija predstavlja i podržava. Unesko već 75 godina čuva kulturno nasleđe čovečanstva. Osnovni cilj emisije je da se gledaoci na kratak i dinamičan način upoznaju sa blagom Srbije koje se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine.... Tako će, za kratko vreme, gledaoci saznati koji su to sve naši zaštićeni spomenici kulture, rezervati biosfere, nematerijalno kulturno nasleđe, dokumentarna baština i globalni geoparkovi na Uneskovim listama.
19:30
Pitajte prirodu: Šesta emisija
19:42
Kosta Stojanović 1867-1921, matematičar, državnik, utemeljivač matematičke ekonomije, preteča kibernetike, vizionar, prevodilac, pesnik.... Samosvojni i odvažni mislilac, ostvario je izuzetnu sintezu različitih nauka i društveni život tumačio matematičkim zakonitostima. U knjizi Tumačenje fizičkih i socijalnih pojava, opsežno je razradio zamisao da se pomoću termodinamičkih kategorija, može upravljati društvenim tokovima. Ideja o takvoj celovitosti, kasnije je postala poznata kao kibernetika.
20:00
Građani često misle da o javnom prostoru brine neko, ali to zapravo nije tako. U javnom prostoru vlada veći haos nego što možemo da pretpostavimo.... Anonimni pojedinci učestvuju u urbanizaciji grada i na taj način mu nešto poklanjaju. U centru pažnje tada nije određeni autor ili umetnik, već konkretno delo iz sfere urbanog dizajna.
20:30
U deset polučasovnih emisija psiholog Ana Mirković razgovara sa roditeljima i decom o tome koje nam je promene u ponašanju donela digitalna era, koliki su problem nasilje na društvenim mrežama, onlajn izazovi, vrbovanje i prevare u digitalnom prostoru, kako sačuvati dokaze o maltretiranju, koje sve mogućnosti učenja nam obezbeđuju digitalne tehnologije i ima li privatnosti na internetu.... Serija Porodična mreža deo je projekta Bezbednost dece na internetu koji se realizuje uz finansijsku podršku i u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.
21:00
Kodirani svet: Oživljavanje
21:50
Sasvim prirodno: Srpski Angus
22:15
U prvoj epizodi serijala Zeleni časovnik istražujemo koliko su pesticidi zaista štetni za zdravlje čoveka, zašto se upoređuju sa lekovima koje nam doktori propisuju kada se razbolimo i dajemo savete o tome kako da na pijaci prepoznamo zdravo voće i povrće.... Naša ekipa posetila je i farmu na kojoj se povrće uzgaja sistemom organske proizvodnje gde smo dobili recept za pripremu prirodnog pesticida od koprive. U emisiji predstavljamo i koncept obrazovanja u eko-školama i obrazovne ustanove u Srbiji koje su na putu ka dobijanju tog prestižnog međunarodnog priznanja.Ako Vas zanima zbog čega u Srbiji više nema svilenih buba i zbog čega je nameštaj koji izdubljuje hrastova strižibuba na ceni među italijanskim dizajnerima, pogledajte našu priču o insektima. Dajemo i odgovor na pitanje: Zašto bogomoljka nakon parenja u svom partneru vidi ukusan obrok a pokazaćemo i kako se sićušni insekti hvataju, prepariraju i spremaju za izlaganje.
22:42
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas. Čovek se sa kamenom rađa, živi, umire i ponovo rađa prkoseći vremenu nepomirljivom znaku prolaznosti. Ovako počinje serijal Čovek i kamen sa dvanaest epizoda kroz koje će Vas, sa zanimljivim pričama o kamenu, voditi autor Dragan Milovanović.... Veliki broj ljudi u kući ima neki kristal minerala ili fosil. Mali je broj onih koji opreme kompletan stan sa uzorcima minerala, stena i fosila praveći od njega muzej. Jedan od njih je i Staša sin poznatog geologa Veljka ili Backa kako smo ga zvali sa kojim sam dugo i uspešno radio, sarađivao, učio. I sve je krenulo kada je otac poveo sina na teren da ga odmori od gradske vreve, buke a i neprimerenog društva. Tako se Staša zarazio i to traje i danas. Sakupio je veliki broj minerala, stena i fosila uz veliko strpljenje, vreme koje se meri desetinama godina. Svaki naš razgoror počinje „imaš li nešto za mene?? I svaku put kada nešto imam, dobijem ja mu poklonim znajući da će biti čuvan. Želja mu je (takođe i moja) da ova predivna zbirka jednoga dana bude dostupna javnosti.
22:55
Da li ste znali da u telu odrasle osobe ima približno 250 grama soli? Ili, da od ugljenika koji je u nama može da se napravi devet hiljada grafitnih olovaka? Hemija nije samo za štrebere, hemija je svuda oko nas! I u nama, naravno!... Hemija je i u hrani koju jedemo, vazduhu koji udišemo. Učenje, maštanje, disanje, nastajanje emocija... možda nije tako očigledno, ali i ovi procesi počivaju na hemiji. Varenje je reakcija između hrane, i želudačne kiseline i enzima, do jednostavnih molekula koje naše telo može da apsorbuje i koristi. U ovom serijalu upoznaćete zanimljivo lice ove nauke. U kratkim epizodama, kroz oglede u hemijskoj laboratoriji i igrane scene, govorimo o pojmovima koji su deo naše svakodnevice ali pripadaju i hemiji kao nauci.
23:00
Evolucioni psiholog DŽefri Miler smatra: Novi mozak je u velikoj meri sredstvo za udvaranje, zavođenje i zadržavanje seksualnih partnera. Prema Ričardu Dokinsu jedina svrha reprodukcije je da pouzdano prenosi gene s pokolenja na pokolenje, koliko je to tačno? Na čemu se zasniva predviđanje da će u budućnosti postojati dva tipa muškaraca i jedan tip žene?... Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u Kabali postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji - pa i u svakodnevnom životu - obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam magičnih brojeva koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi Nauke 50 autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Jovom Toševskim. Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u Kabali postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji - pa i u svakodnevnom životu - obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam magičnih brojeva koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi Nauke 50 autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Jovom Toševskim.
23:30
„Sindrom slomljenog srca”, ili „takotsubo kardiomiopatija”, ili „tranzitorna apikalna asinhronija leve komore srca” – sve su to nazivi za ispade u kinetici zidova leve komore, s tim što se oni javljaju u odsustvu opstruktivne koronarne bolesti. Ovaj sindrom se najčešće javlja nakon nekog emotivnog ili fizičkog stresa. Međutim, prevelika sreća takođe može stresogeno delovati na organizam i može dovesti do ovog sindroma. U pitanju su, u stvari, prevelika iznenađenja, kao što su venčanje ili pobeda omiljenog sportskog tima ili, recimo, dobitak na lutriji, i tako dalje.... Stanje se odlikuje iznenadnim bolom u grudima i otežanim disanjem. Faktori rizika su povišeni kod osoba starijih od 50 godina, naročito kod žena i kod ljudi sa genetskom predispozicijom ili već postojećim neuropsihijatrijskim oboljenjima, kao što su depresija i anksioznost. Istraživanja pokazuju da je glavni neprijatan događaj godinama bio smrtni slučaj, gubitak bliskog člana porodice, partnera, čak i kućnog ljubimca. Međutim, sada nezavidno prvo mesto sve više zauzima stres od gubitka posla. Ako se čovek sa ovim sindromom ne javi na vreme lekaru i ako se ne leči, bolest može dovesti do komplikacija koje mogu biti i kobne, tj. mogu dovesti do letalnog ishoda. Međutim, čak i kada lekar interveniše, ishod može biti smrtan, što ukazuje na ozbiljnost ovog sindroma. Zbog toga je izuzetno važno edukovati ljude da bi reagovali na vreme. Kada smo pod stresom treba da upražnjavamo sve one aktivnosti koje nam prijaju. To može biti druženje, putovanje, slušanje muzike, fizička aktivnost. Što je osoba krhkijeg zdravlja, to je veća verovatnoća da njeno slomljeno srce može pogoršati zdravstveno stanje. Zato budite nežni sa srcima ljudi, kao što biste želeli da i oni budu nežni prema vama.
00:00
Fantastična planeta: Porodica (R)
00:53
Sitnice svakodnevnice: Ugasi svetlo (R)
01:00
Nauka 2021: Čuvari tradicije sveta (R)
01:30
Pitajte prirodu: Šesta emisija (R)
01:42
Istorija nauke: Kosta Stojanović (R)
02:00
Pola veka animacije u Srbiji 10. epizoda (R)
02:30
Porodična mreža: Učenje u digitalno doba (R)
03:00
Kodirani svet: Oživljavanje (R)
03:50
Sasvim prirodno: Srpski Angus (R)
04:15
Zeleni časovnik: Prva emisija (R)
04:42
Čovek i kamen: Muzej minerala Pančevo (R)
04:55
Hemija za sve: Bakar i kalaj u umetnosti (R)
05:00
Nauka 50: Seksualnost (R)