Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Moravska Srbija: Manasija (R)
07:00
Srpska muzika kroz vekove: Stanojlo Rajičić (R)
07:11
Beogradsko blago: Legat Crnjanski (R)
07:30
Životna sredina i zdravlje: Između nikla i zdravlja, prvi deo (R)
08:00
Eko-logika: Održiva zajednica (R)
08:27
Istorija nauke: Vojislav Jakšić (R)
08:35
Nauka u pokretu: Erazmus plus (R)
09:00
Šta nas povezuje: Deseta emisija (R)
09:30
Nauka u selu: SMS vodič za zaštitu bilja (R)
10:00
Arheokuhinja: Rimska svadbena trpeza (R)
10:30
Filozofija i... Kultura resantimana (R)
11:00
Kvadratura kruga: Grad u kom se vreme meri lepotom i vekovima (R)
11:30
Dobro je, dobro je znati: O velikom kašlju (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Moravska Srbija: Manasija (R)
13:00
Srpska muzika kroz vekove: Stanojlo Rajičić (R)
13:11
Beogradsko blago: Legat Crnjanski (R)
13:30
Životna sredina i zdravlje: Između nikla i zdravlja, prvi deo (R)
14:00
Eko-logika: Održiva zajednica (R)
14:27
Istorija nauke: Vojislav Jakšić (R)
14:35
Nauka u pokretu: Erazmus plus (R)
15:00
Šta nas povezuje: Deseta emisija (R)
15:30
Nauka u selu: SMS vodič za zaštitu bilja (R)
16:00
Arheokuhinja: Rimska svadbena trpeza (R)
16:30
Filozofija i... Kultura resantimana (R)
17:00
Kvadratura kruga: Grad u kom se vreme meri lepotom i vekovima (R)
17:30
Dobro je, dobro je znati: O velikom kašlju (R)
18:00
Kula Šangaj, ( u istoimenom gradu, ekonomskom centru Kine), zgrada sa 137 spratova, u trgovačkoj četvrti Pudong, daleko po visini prevazilazi tajvanski kulu Tajpej 101, koja je sa 509 metara bila najviši oblakoder na svetu dok nije izgrađena Burdž Kalifa.... Izgradnja Šangaj tauera u kojem su kancelarije, trgovinski centri, luksuzni hotel i prostor za zabavu, počela je 2008. godine. U zemljištu oko zgrade su 2012. počele da se pojavljuju dugačke pukotine, što je izazvalo strahovanje od sleganja. Prema podacima agencije za istraživanje „Emporis, Kina ima dve od 10 najviših zgrada na svetu: Kulu Šangaj i Šangajski svetski finansijski centar, visok 492 metra.
18:50
Marinska geofizičarka dr Milena Marjanović, vođa projekata i istraživačica na prestižnom Pariskom institutu za fiziku planete, u svojim lekcijama donosi poseban pogled geofizičara, detaljno objašnjavajući sistem magmatskih ognjišta i nova saznanja o planeti Mars...
19:00
Odlazak velikih za sobom ostavlja veliku prazninu. Neki su bili aktivni u društveno-političkom životu, neki su se bavili humanitarnim akcijama, neki su bili poznati u svetu.... Slikar Vladimir Veličković bio je sve spomenuto, a poštovanje kolega i učenika to dokazuje. Reči je u radu s mladima koristio malo i pažljivo, a svojim autoritetom i stavom stvarao je harmonične, kažu, idealne uslove za rad. Lepotu njegovih ekspresivnih crteža teško je dosegnuti. Veličković je do kraja ostao dosledan svom kredu: Treba pratiti svoj identitet.
19:30
Planeta Zemlja je bolesna, hronično je umorna od svih naših loših navika, našeg načina života, svega što smo učinili često bezobzirno i sebično, svega što nismo učinili... Sa njom su bolesni svi izvori našeg opstanka: vazduh, voda, hrana... Budeći se tek onda kada zazvoni alarm čovečanstvo užurbano pokušava da popravi štetu.... Ceo svet usmerava privredu na zelenu ekonomiju, a dobar deo razvijenih zemalja uveliko uspeva u tome. Održivost je sinonim za jedini izbor napretka. Nulta emisija štetnig gasova je prioritet, očuvanje biljnog i životinjskog sveta borba u kojoj učestvuje čitava armija naučnika, a korišćenje obnovljivih izvora energije postaje dostunije svima. Ekologija, ekonomija i politika usmeravaju se i usklađuju u tom pravcu. Gde je Srbija na tom putu? Zašto su naši gradovi i dalje među najzagađenijim na svetu? Kako aero zagađenje utiče na naše zdravlje? Kako napreduje usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i gde smo u poređenju sa zadacima i obavezama koje moramo da ispunimo u Poglavlju 27? Gdeje zapelo i šta čekamo? U emisiji Planeta na izdasaju učestvuju: dr Dragana Đorđević naučna savetnica Instituta za hemiju tehnologiju i metalurgiju , prof. dr Vladimir Kovčin internista onkolog, mr Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije, Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije, prof. dr Aleksandar Jovović, profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu, Aleksandar Macura Programski direktor RES fondacije.
20:00
Fizika nije samo deo, već osnov svih nauka – biologije, hemije, inženjerstva. Nauka se zasniva na izučavanju materijala, a njegove karakteristike daje fizika. Fizika tumači njihova međusobna reagovanja, mogućnosti menjanja, agregatna stanja. Te informacije su neophodne za dalja istraživanja u svim drugim naukama.... Osnov svih promena u prirodi je energija, čiji koncept, opet, daje fizika. Ta tumačenja otkrivaju mogućnosti ćelije, sila, naš položaj u vremenu... Polako se otkrivaju i tajne crnih rupa, kao i kvantnih materijala.
20:36
Peta epizoda emisije EKO Avantura Srbija i najpotresniji prizor do sada.... Prizor deponije na vrhu Sićevačke klisure je šokirao i takmičare ove EKO Avanture, pa su na kratko stavili pauzu na takmičenje. Priroda i ekologija bi trebalo svima da nam bude na prvom mestu. Svi zajedno su pokušali da reaguju.
21:00
Od 1918. do 1992. trajala je državna zajednica koja je tokom tog perioda menjala naziv. Od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, preko Kraljevine Jugoslavije, socijalističkog perioda...... Raspadom te velike Jugoslavije kako se uobičajeno nazivala, nastale su brojne promene i mi se danas susrećemo ili sa jugonostalgijom ili sa jugoskepticizmom. Kako god izgledao savremeni društveni, politički i kulturni kontekst država nastalih na tlu nekadašnje Jugoslavije, činjenica je da se u periodu od 1918. do 1992.godine formirao jedan kulturni model koji nije uvek imao ista obeležja i monolitan oblik ali je istovremeno postao i deo kulturnog nasleđa država nastalih raspadom Jugoslavije. Ovo izdanje Časa anatomije ispituje postojanje jugoslovenskog kulturnog nasleđa, kako je nastajalo, razvijalo se i da li je nestalo... Kakva su bila obeležja kulture u Jugoslaviji između dva rata i socijalističkom periodu, koja su i kakva najveća umetnička i kulturna postignuća i može li kultura kao civilizacijsko nasleđe i oblik komunikacije među ljudima sačuvati svoj jedinstveni značaj... Gosti Časa anatomije su reditelj Boris Miljković, antropolog Ivan Kovačević i pisac Srđan Tešin.
21:50
Hemija za sve: Deterdžent
22:00
Osvanuo je novi dan u kom nas čekaju novi izazovi i nove odluke koje treba doneti. Pitanje glasi: koji to faktori, svesni ili nesvesni, uslovljavaju te odluke? U nekim slučajevima se vodimo intuicijom, a u drugim zdravim razumom...
22:30
Kako statistika pokazuje najveća smrtnost u psihijatrijskim bolestima koja se kreće i do 13 odsto dešava se kod anoreksije, a nešto manje kod bulimije.... Prim.dr Marija Đurović objasniće nam razliku između anoreksije i bulimije, kao i šta je pogrešno kada osobi koja boluje od anoreksije kažemo Kao kost i koža si. Nutricionistkinja Dragana Jevtić Strinavić nam otkriva koliko su novi, moderni načini ishrane opasni po sve nas, a naročito po osobu koja ima poremećaj ishrane. O stanju koje se kolokvijalno naziva ortoreksija, govoriće nam psihološkinja Danijela Posedi, uz koju ćemo saznati i kako da napravimo razliku između doslednosti u stilu života sa jedne, i opsesije stilom života sa druge strane. U novinarskim prilozima videćemo kako se smenjuju trendovi na temu ishrane i zdravlja i na koji način društvene mreže tome doprinose, zatim koje posledice mogu prouzrokovati ideali lepote koji nam se svakodnevno nameću, a biće reči i o našoj kulturološkoj ishrani. U drugom delu emisije razgovaramo sa Kristin Vukašinović, majkom deteta koje boluje od anoreksije i bulimije, i jednom od osnivačica udruženja Hestija koje se bori protiv poremećaja ishrane. Sa nama je i dr Marija Trišović, koja će nas upoznati sa ginekološkim problemima sa kojima se susreću devojčice i devojke koje pate od ovih bolesti. Iako gojaznost ne spada u poremećaj ishrane, postaje sve veći problem. O tome kako je izgubio čak 60 kilograma i koje sve promene je morao da uvede u svoj život, govori nam pisac i novinar Miodrag Stošić.
23:31
Nacionalni parkovi i parkovi prirode, biće predstavljeni u svetlu toga kako uspostaviti odnos sa onim najboljim što priroda nudi.... NJen širok prostor u Srbiji ponudio je ogromno bogatstvo tema i slika - od netaknute prirode do problema upravljanja tim dobrima; od mogućnosti korišćenja, koje se pružaju ljudima i na tim područjima i u gradovima, do toga kako te predele od ljudi i sačuvati.
00:00
Kineski mega projekti: Kula Šangaj (R)
00:50
Svetski: lekcija 1 - Marjanović (R)
01:00
Kako misli Akademija: Kad akademik ode (R)
01:30
Eko perspektive: Planeta na izdisaju (R)
02:00
Moja draga prijateljica nauka : Uloga fizike u današnjoj nauci (R)
02:36
Eko avantura: 5. epizoda (R)
03:00
Čas anatomije: Jugoslovensko kulturno nasleđe (R)
03:50
Hemija za sve: Deterdžent (R)
04:00
Pola veka animacije u Srbiji: Osma epizoda (R)
04:30
Studio znanja: Poremećaji ishrane (R)
06:00
Kineski mega projekti: Kula Šangaj (R)
06:50
Svetski: lekcija 1 - Marjanović (R)
07:00
Kako misli Akademija: Kad akademik ode (R)
07:30
Eko perspektive: Planeta na izdisaju (R)
08:00
Moja draga prijateljica nauka : Uloga fizike u današnjoj nauci (R)
08:36
Eko avantura: 5. epizoda (R)
09:00
Čas anatomije: Jugoslovensko kulturno nasleđe (R)
09:50
Hemija za sve: Deterdžent (R)
10:00
Lovac na znanje: Podsvest (R)
10:30
Studio znanja: Poremećaji ishrane (R)
11:31
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Gornje Podunavlje, priča druga (R)
12:00
Kineski mega projekti: Kula Šangaj (R)
12:50
Svetski: lekcija 1 - Marjanović (R)
13:00
Kako misli Akademija: Kad akademik ode (R)
13:30
Eko perspektive: Planeta na izdisaju (R)
14:00
Moja draga prijateljica nauka : Uloga fizike u današnjoj nauci (R)
14:36
Eko avantura: 5. epizoda (R)
15:00
Čas anatomije: Jugoslovensko kulturno nasleđe (R)
15:50
Hemija za sve: Deterdžent (R)
16:00
Lovac na znanje: Podsvest (R)
16:30
Studio znanja: Poremećaji ishrane (R)
17:31
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Gornje Podunavlje, priča druga (R)
18:00
Rezultat je najsloženijeg procesa – a opet uvek podložno promenama. Imaju ga svi – i kada bi se prodavalo na pijaci, kažu da bi svako opet kupio svoje. RTS Lab je mislio o mišljenju.... Šta je to mišljenje? Kakve sve metode mišljenja postoje? Naše gošće su bile psiholog prof. dr Vanja Ković i filozof prof. dr Tatjana Milivojević. Razgovaramo o tome u kakvoj su vezi mišljenje i jezik, dok nam prof. Ivica Klemenc razotkriva šta se dešava kada ne upotrebimo jezik već naše mišljenje oda naše telo. Saznajte kako se razvija mišljenje kod dece i šta su to mape uma. Okružite se pametnim ljudima, svako od njih ima svoje mišljenje. Poslušajte ga, uvažite, suprostavite mu svoje. U tome je draž i istinska sloboda.
18:30
Đurađ Branković bio je drugi po redu sin Vuka Brankovića i njegove žene i Mare, kćerke Kneza Lazara. Tokom svog dugog života prešao je put od malog oblasnog gospodara do vladara koji se bori za opstanak sopstvene države.... Kada Stefan Lazarević počinje da zauzima teritorije i posede Brankovića, dolazi do mimoilaženja između dve porodice oko toga ko će imati prvenstvo na području srpskih zemalja. To je period kada su u Srbiji u životu ostale samo još dve važne ličnosti - Stefan Lazarević i Đurađ Branković. Na neki način ta situacija je već vodila njihovom pomirenju. Nakon Stefanove smrti godine 1427, dolaskom na srpski presto, Đurađ je zavladao teritorijama Lazarevića i ujedinio ove dve porodice. Tada je Đurađ Branković postao jedini gospodar srpskih zemalja.
19:13
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Robotikom do novih znanja
19:38
Klimatske promene, štetnost izduvnih gasova i borba protiv trgovine krznom. Govorimo o klimatskim promenama, mehanizmima kojima će Srbija dati doprinos u tom globalnom poslu i saradnji Ministarstva sa lokalnim samoupravama.... Bavili smo se i načinima na koje se udruženja za zaštitu životinja bore protiv proizvodnje i trgovine krznom, kako u Srbiji, tako i u regionu, a videćete i na koji način se prebrojava brojnost medveda na Tari. Naša ekipa istraživala je koliko znamo o štetnosti izduvnih gasova u gradskim sredinama. Gledaoci će takođe saznati na koji način mravi uspevaju da podignu teret višestruko teži od njihove sopstvene težine.
20:04
Akademik ljubodrag Dimić odrastao je u kući prosvetnih radnika. Završio je i muzičku školu. Svirao je klarinet. Nažalost, danas za njega nema vremena. Izbor da se bavi istorijom, kaže, nije bio slučajan, i verovatno je formiran još u osnovnoj školi.... Naziv Dimićeve doktorske disertacije je „Kulturna politika u Kraljevini Jugoslaviji. Disertacija je kasnije objavljena trotomno i otvorila je mnoga pitanja. Sa koleginicom Mirom Radojević napisao je knjigu „Srbija u Velikom ratu 1914-1918. Nastala je povodom stogodišnjice od izbijanja Velikog rata, a prevedena je na nekoliko stranih jezika. Akademik Dimić nam objašnjava koliko ozbiljno tumačimo i analiziramo istoriju.
20:32
„Zelena energija Srbije“ je serijal o zelenoj gradnji i energetskoj tranziciji. O energiji vetra, vode, Sunca, o načinima na koje se postaje kupac ili prodavac električne energije.... „Zelena energija Srbije“ donosi nove detalje o obnovljivim izvorima energije.Priroda poručuje – ključ sutrašnjice je u ljudskim rukama. Kako sklopiti dogovor sa prirodom čućemo od klimatologa, hidrobiologa, inženjera elektrotehnike i mašinstva.
21:00
Eko-logika: Izgradnja brvnara
21:30
Ovaj moderni naučni magazin sačinjen od naučnih, a istovremeno životnih priča sa brojnih meridijana, u svakoj epizodi – sa stanovišta naučnih autoriteta – potvrđuje neraskidivu vezu između nauke i čoveka današnjice. Predstavljanjem današnjice, projektuje se bolja i uspešnija sutrašnjica, planira zdraviji i duži ljudski vek i čuva priroda kao primarni uslov opstanka...
22:01
Rođen je 1967. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Beogradu.... Bio je na usavršavanju u Nemačkoj, Italiji i Francuskoj. Za 20 godina uradio je oko 6000 operativnih zahvata u zemlji i inostranstvu, što je mnogo više od evropskog proseka. Početkom 2012. godine na Neurohiruškoj klinici u Beogradu prvi put u Srbiji izveo je operaciju kojom je pacijentu kroz nos izvađen tumor. Kao svetski priznat neurohirug, obučavao je kolege iz Italije u odstranjivanju najtežih tumora mozga i krvarećih aneurizmi. Autor i koautor je brojnih stručnih radova koji su objavljeni u domaćim i inostranim časopisima. Član je Evropskog udruženja neurohirurga. Asistent je na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Zaposlen je na Klinici za neurohirurgiju KCS.
22:30
Artur Šopenhauer jedan je od najvećih nemačkih filozofa. Ubraja se među predstavnike pesimizma, iako u njegovom delu daje mnoge odgovore na pitanja koja su deo svakog ljudskog života.... NJegovo najznačajnije delo je Svet kao volja i predstava, ali su značajna i dela Metafizika lepog ili Metafizika polne ljubavi. Šopenhauer u osnovi svega vidi volju koja je večito nezadovoljna, a otuda život postaje beskrajna patnja. Svet postaje iznova zainteresovan za Šopenhauera i zbog čuvenog dela Irvina Jaloma Lečenje Šopenhauerom. Filozofija ukazuje koliko je njegova filozofska misao lekovita i daje odgovore i na probleme savremenog čoveka.
23:00
EDU global: 203
23:25
Serijal predstavlja pregled najznačajnijih arheoloških otkrića u prethodnoj godini.... Ovoga puta, ekipa ArheoOtkrića imala je pune ruke posla s obzirom na to da su se sjajni nalazi nizali jedni za drugim, što nam jasno ukazuje na aktivnu terensku godinu i bogato kulturno nasleđe iz svih epoha koje baštini naša zemlja.
00:00
RTS LAB: Postojim, dakle mislim (R)
00:30
Srpski junaci srednjeg veka: Đurađ Branković, drugi deo (R)
01:13
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Robotikom do novih znanja (R)
01:38
Zeleni časovnik: Jedanaesta emisija (R)
02:04
Srpski akademici: ljubodrag Dimić (R)
02:32
Zelena energija Srbije: Biomasa (R)
03:00
Eko-logika: Izgradnja brvnara (R)
03:30
Pola veka animacije u Srbiji: Rastko Ćirić (R)
04:01
Profesionalci: Dragan Savić (R)
04:30
Filozofija i... Artur Šopenhauer (R)
05:00
EDU global: 203 (R)