Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Lovac na znanje: Zaostavština neandertalaca (R)
07:00
Porodična mreža: Učenje u digitalno doba (R)
07:30
Sasvim prirodno: Srpski Angus (R)
08:00
Fantastična planeta: Porodica (R)
08:53
Nauka kroz priče: Šta je život (R)
09:00
U mojoj glavi: Četrnaesta epizoda (R)
09:30
Promis: Prava doza (R)
09:43
Čovek i kamen: Muzej minerala Pančevo (R)
10:00
Nauka 50: Seksualnost (R)
10:30
Nauka 2021: Čuvari tradicije sveta (R)
11:00
RTS ordinacija: 7c, em. 7 (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Lovac na znanje: Zaostavština neandertalaca (R)
13:00
Porodična mreža: Učenje u digitalno doba (R)
13:30
Sasvim prirodno: Srpski Angus (R)
14:00
Fantastična planeta: Porodica (R)
14:53
Nauka kroz priče: Šta je život (R)
15:00
U mojoj glavi: Četrnaesta epizoda (R)
15:30
Promis: Prava doza (R)
15:43
Čovek i kamen: Muzej minerala Pančevo (R)
16:00
Nauka 50: Seksualnost (R)
16:30
Nauka 2021: Čuvari tradicije sveta (R)
17:00
RTS ordinacija: 7c, em. 7 (R)
18:00
RTS LAB
18:30
Treća emisija iz serijala Putevi rimskih imperatora nosi naziv Konstantinova zadužbina i posvećena je antičkom gradu Naisu i Arheološkom parku Medijani.... Konstantin Veliki, na vrhuncu svoje moći u 4. veku, ukrasio je velelepnim građevinama rodni Nais. Po opisu istoričara Priska, grad opasan moćnim bedemima ležao je na desnoj obali reke koja protiče s njegove južne strane. Izvan gusto naseljenog i urbanizovanog gradskog jezgra podizane su vile. Među njima i Medijana. Iako arheološka istraživanja traju više od jednog veka, mnogo je nepoznanica i pretpostavki o Konstantinu Velikom, Naisu i Medijani. Narator emisije arheolog dr Ivan Bugarski vodiće nas kroz prošlost Konstantinovog rodnog Naisa (Niša) i Medijane, arheološkog lokaliteta smeštenog nedaleko od centra grada. Pričaće nam o caru Konstantinu, vremenu u kome je vladao, Milanskom ediktu, izgledu Naisa čiji ostaci leže ispod Niške tvrđave koju su Turci podigli u 18. veku, višedecenijskim arheološkim istraživanjima, otkriću ranohrišćanskih nekropola na teritoriji grada Niša, ali i o imanju Medijana i vili sa peristilom, horeumu, bazilikama, posebno o lepoti podnih mozaika koji se prostiru na površini od oko 1000 metara kvadratnih, po čemu je vila sa peristilom na Medijani jedinstven lokalitet u našoj zemlji. Kao i u prethodnim emisijama i u ovoj smo tražili odgovore na neka važna pitanja: Da li je Medijana carsko imanje? Da li je vila sa peristilom Konstantinova? Da li je vila sa oktogonom na Niškoj tvrđavi deo carske rezidencije.
19:10
U seriji „Srpska muzika kroz vekove, Obrazovno-naučnog programa, gledaoci mogu sagledati istoriju srpske muzike kao niz kulturnih pojava pod različitim okolnostima.... Ovaj serijal bavi se muzikom od vremena paganstva, prodora hrišćanstva, feudalnog doba, vizantijskih uticaja, turskog ropstva, muzike u Miloševoj kneževini, panslovenskog romantizma, pa sve do prvih decenija 20. veka kada konačno srpska muzika postaje deo globalnog mainstream-a.
19:20
Zbirka muzičkih instrumenata je samo jedna od 22 zbirke Muzeja nauke i tehnike, a većina od 40 vrednih eksponata - instrumenata, muzičkih kutija i automata dobijena je na poklon.... Posebno vredan predmet u ovoj zbirci je muzički automat - orkestrion „Klepetař Prague koji je kao poklon Radio-televizije Beograd u Muzej stigao 1990. godine. Veoma omiljeni i rasprostranjeni u 19. veku, orkestrioni, starinska verzija džuboksa, često veličine velikog ormara, počeli su da se proizvode još u 18. veku. Obično su se nalazili na mestima na kojima se okupljalo mnogo ljudi, kao što su klizališta, železničke stanice i kafane. Na velikim valjcima se nalazilo od tri do šest melodija, ali veličina nosača zvuka nije bila proporcionalna dužini melodije, pa su najveći valjci nosili kompozicije koje nisu bile duže od dva minuta. Muzički kabinet - orkestrion - piano sa valjcima, proizvela je radionica „Klepetař u Pragu, oko 1860. godine. U Evropi postoji još samo jedan automat izgrađen u ovoj radionici, i to nešto mlađi. Napravljen je od drveta u stilu „Alt Deutsch, obložen hrastovim furnirom, ukrašen duborezom na vratima i stubovima sa floralnim motivima i ima dva valjka sa muzičkim zapisom.
19:30
Šta su endokrini disruptori? To su hemikalije koje mogu da ometaju rad endokrinog sistema tako što preuzimaju ulogu hormona ili blokiraju receptore za hormone, što može da poremeti razvoj i funkcionisanje organizma.... Endokrini disruptori mogu preko placente da pređu sa majke na plod. Takođe, majka ih na dete može preneti i dojenjem. Ove hemikalije štetno utiču na celokupnu ljudsku populaciju. Stručnjaci su posebno zabrinuti jer se endokrini disruptori nalaze u proizvodima koje svakodnevno koristimo. U naš organizam dospevaju preko hrane, vode, prašine, prisutni su i kao gasovi i čestice u vazduhu, a ozbiljnu brigu predstavlja i podatak da ih organizam može apsorbovati preko kože. Ove opasne supstance utiču na pojavu gojaznosti i dijabetesa i imaju negativno dejstvo na celokupan endokrini i neurološki sistem čoveka. Naučnici tvrde da su direktno odgovorne i za pojavu nekih oblika neuroendokrinih karcinoma.
20:00
Eko-logika: Isključeni
20:31
Šta je veštačka inteligencija? Na koji način ona prodire u sve pore našeg života? Zbog čega je važno da znamo kako se u skladu sa razvojem novog tehnološkog okruženja menja naš način komunikacije, ponašanja, rada i koja nova etička pitanja ovakva situacija postavlja?..
21:00
Šta nas povezuje: Četrnaesta epizoda
21:30
Za dobru poljoprivrednu proizvodnju važno je dobro zemljište, kvalitetno seme i čovek koji će sve to da objedini.... Naša današnja tema su mikrobiološka đubriva.
22:00
U novoj epizodi Arheokuhinje, pod nazivom Neolitski ručak, krenućemo tragom ukusa trpeze jedne ribarske porodice iz doba neolita i ispričaćemo priču o vremenu kada se slavio život.... Pored rekonstrukcije jela koja su se mogla jesti za ručak u to vreme, saznaćete i kako je građena prva nadzemna kuća, ali i kojim putevima su ljudi u neolitu dolazili do najvažnijeg životnog sastojka – soli. Koji su se začini koristili umesto bibera i belog luka, otkrijte u novoj epizodi Arheokuhinje.
22:30
Prof.dr DivnA Vukasanović, profesorka FDU u Beogradu govori o značaju poznavanja medijske kulture i značaju filozofskog razumevanja savremenih medija.... Korišćenje medija i slike ,koju nam mediji o svetu i događajima donose, uglavnom shvatamo realnim i podrazumevajućim. Kao i u svakom delu života tako i u medijskoj kulturi, koja i oblikuje svest i svet svih nas, treba prilaziti sa određenim znanjem i razumevanjem. Kakva je sudbina medija i kakva je njihova uloga u stvaranju karaktera ličnosti pojedinca i društva u emisiji Filozofija i filozofija medija sa prof.dr Divnom Vuksanović.
23:00
Malo je danas naroda na Balkanu koji, kao Srbi, imaju tako očuvanu i utemeljenu istoriju koja svedoči o kontinuitetu vekovne državnosti, istorije, kulture i umetnosti.... Srpski vladari su iza sebe ostavili brojne hramove na prostoru Balkana koji više od jednog milenijuma svedoče o trajanju srpskog naroda na tom prostoru. Srpski kraljevi su gradili dve vrste hramova: jedne kojima su želeli da dosegnu nebo i druge kojima su želeli da nebo približe zemlji. U Istorijskom muzeju Srbije čuvaju se brojni materijalni tragovi koji svedoče o istoriji i kulturi srpskog naroda. NJihove zbirke sadrže oko 45.000 eksponata iz različitih epoha, a među njima su srednjovekovni rukopisi i knjige, dokumenti, kraljevski pečati i oružje, zbirke novca, nakita i umetničkih predmeta. Posebnu zbirku čine insignije srpskih vladara. Sjaj, raskoš i bogatstvo su odlikovali srpske srednjovekovne vladara, koji se sa svojim krunama, žezlima i odeždama, ukrašenim zlatom, dragim kamenjem, dijamantima, srmom i zlatovezom, ne bi postideli ni pred najbogatijim evropskim dvorovima toga doba. Posebno mesto u Istorijskom muzeju Srbje zauzimaju predmeti koji su pripadali dvema vladarskim dinastijama, Karađorđevićima i Obrenovićima, počev od rodonačelnika tih dinastija, preko kraljeva pa do prinčeva i princeza iz tih vladarskih porodica. Sve to činiće stalnu, buduću postavku Istorijskog muzeja Srbije koja bi uskoro trebalo da bude otvorena u zgradi nekadašnje glavne železničke stanice u Beogradu. Ta postavka omogućiće posetiocima da putuju kroz vreme i da putem izloženih eksponata čitaju istoriju, kulturu i umetnost srpskog naroda kroz vekove.
23:27
Dobro je, dobro je znati: O osteoporozi u menopauzi
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Putevi rimskih imperatora: Konstantinova zadužbina, Medijana (R)
01:10
Srpska muzika kroz vekove: Praška škola (R)
01:20
Beogradsko blago: Muzički instrumenti (R)
01:30
Životna sredina i zdravlje: Hemikalije takmaci hormona (R)
02:00
Eko-logika: Isključeni (R)
02:31
Nauka u pokretu: Veštačka inteligencija 1 (R)
03:00
Pola veka animacije u Srbiji 7. epizoda (R)
03:30
Nauka u selu: Bakterije za veće prinose i plodnije zemljište (R)
04:00
Arheokuhinja: Neolitski ručak (R)
04:30
Filozofija i... Filozofija medija (R)
05:00
Kvadratura kruga: Istorija Srba u slici i reči (R)
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Putevi rimskih imperatora: Konstantinova zadužbina, Medijana (R)
07:10
Srpska muzika kroz vekove: Praška škola (R)
07:20
Beogradsko blago: Muzički instrumenti (R)
07:30
Životna sredina i zdravlje: Hemikalije takmaci hormona (R)
08:00
Eko-logika: Isključeni (R)
08:31
Nauka u pokretu: Veštačka inteligencija 1 (R)
09:00
Šta nas povezuje: Četrnaesta epizoda (R)
09:30
Nauka u selu: Bakterije za veće prinose i plodnije zemljište (R)
10:00
Arheokuhinja: Neolitski ručak (R)
10:30
Filozofija i... Filozofija medija (R)
11:00
Kvadratura kruga: Istorija Srba u slici i reči (R)
11:27
Dobro je, dobro je znati: O osteoporozi u menopauzi (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Putevi rimskih imperatora: Konstantinova zadužbina, Medijana (R)
13:10
Srpska muzika kroz vekove: Praška škola (R)
13:20
Beogradsko blago: Muzički instrumenti (R)
13:30
Životna sredina i zdravlje: Hemikalije takmaci hormona (R)
14:00
Eko-logika: Isključeni (R)
14:31
Nauka u pokretu: Veštačka inteligencija 1 (R)
15:00
Šta nas povezuje: Četrnaesta epizoda (R)
15:30
Nauka u selu: Bakterije za veće prinose i plodnije zemljište (R)
16:00
Arheokuhinja: Neolitski ručak (R)
16:30
Filozofija i... Filozofija medija (R)
17:00
Kvadratura kruga: Istorija Srba u slici i reči (R)
17:27
Dobro je, dobro je znati: O osteoporozi u menopauzi (R)
18:00
U poređenju sa složenošću svakodnevnog života, pravila na kojima počiva naš univerzum deluju vrlo jednostavno. Ispod površine svega što nas okružuje nalazi se univerzum potpuno drugačiji od našeg. Prema rečima jednog od utemeljivača kvantne mehanike – sve što nazivamo stvarnošću sačinjeno je od stvari koje se ne mogu smatrati stvarnim. Ovde počinje neobičan svet kvantne mehanike...
19:00
Matematičar i evolucioni biolog dr Dušan Mišević, direktor istraživanja u Centru za istraživanje i interdisciplinarnost (CRI) u Parizu, vatreni zastupnik participativne nauke, prenosi saznanje o digitalnoj evoluciji i evolucionoj kooperaciji...
19:09
Staro srpsko pisano nasleđe: Rukopisi iz Slovačke
19:36
Saniranje deponije u Vinči je najveći projekat u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji. Poveren je francusko-japanskom konzorcijumu Suez-Itoču“ i domaćem partneru Beo Čista Energija d.o.o“.... Ambicioznim projektom, vrednim 370 miliona evra, trebalo bi da se reši višedecenijski problem odlaganja komunalnog otpada u Beogradu. Radovi se obavljaju u nekoliko faza. Prvi deo koji podrazumeva zatvaranje stare deponije i izgradnju nove sanitarne deponije je završen. Deponija za odlaganje građevinskog otpada otvorena je 18. avgusta 2021. Treća faza je izgradnja elektrane za spaljivanje komunalnog otpada koja bi trebalo da bude završena u novembu naredne godine. To bi značilo da bi već od sledeće grejne sezone Beograd koristio 10 odsto toplotne energije koja se proizvodi od otpada i pet odsto električne energije. Sledi i izgradnja elektrane na deponijski gas, a predviđen je i projekat prečišćavanja otpadnih voda kao i sanacija stare deponije koja je zatvorena krajem avgusta ove godine. U Evropi postoje 492 postrojenja koja rade po ovom principu. Reč je o modernoj, ekološki prihvatljivoj, savremenoj tehnologiji. Šta o projektu sanacije misle stručnjaci? Šta su prednosti, a koje su mane? Da li smo na pravom putu u rešavanju jednog od najvećih ekoloških problema u Srbiji? U ovoj epizodi serije Eko perspektive o problematici Vinče govoriće Prof. dr Dragana Đorđević iz Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Prof. dr Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, Aleksandar Ćirić rukovodilac sektora za upravljanje otpadom u Sekretarijatu zaštite životne sredine grada Beograda, Milenko Jovanović stručnjak u oblasti zagađenja vazduha iz Nacionalne ekološke asocijacije i mr Dejan Lekić međunarodni ekspert za ekologiju iz Nacionalne ekološke asocijacije.
20:01
Moja draga prijateljica nauka : Profesionalna karijera
20:30
Eko avantura: 9. epizoda
21:00
Vratiti se antičkom: toga je već bilo. Srednjem veku: toga je već bilo. Ostaje sadašnjost. Ali osnova se trese. Na čemu utvrditi temelje?... Flober je ovu rečenicu napisao pre skoro 200 godina. Činjenica da smo mi u prilici da je danas citiramo i pitamo se isto što i on, nesumnjivo govori o tome da je uslov za opstanak književnosti upravo večita upitanost u kom pravcu se kreće svet i mi sa njim. Jer dok postavlja pitanja, umetnik stvara nove svetove. Koliko, međutim, oni mogu da utiču na stvaran svet čiji su temelji, izgleda, dugo već poljuljani? Novo izdanje Časa anatomije, posle još jednog izbora za Nin-ov najbolji roman godine, pokreće pitanje dometa savremene srpske književnosti. Hiperprodukcija čini svoje i stići do umetnički relevantnog romana nije lako. Sa druge strane, u zvanje pisca promovisani su gotovo svi koji pišu pa je ključno pitanje danas: gde je nestala profesija Pisac, u kakvom je ona odnosu sa širom kulturnom zajednicom i da li je moguće odbraniti dostojanstvo spisateljskog posla.
21:50
Da li ste znali da u telu odrasle osobe ima približno 250 grama soli? Ili, da od ugljenika koji je u nama može da se napravi devet hiljada grafitnih olovaka? Hemija nije samo za štrebere, hemija je svuda oko nas! I u nama, naravno!... Hemija je i u hrani koju jedemo, vazduhu koji udišemo. Učenje, maštanje, disanje, nastajanje emocija... možda nije tako očigledno, ali i ovi procesi počivaju na hemiji. Varenje je reakcija između hrane, i želudačne kiseline i enzima, do jednostavnih molekula koje naše telo može da apsorbuje i koristi. U ovom serijalu upoznaćete zanimljivo lice ove nauke. U kratkim epizodama, kroz oglede u hemijskoj laboratoriji i igrane scene, govorimo o pojmovima koji su deo naše svakodnevice ali pripadaju i hemiji kao nauci.
22:00
Lovac na znanje nastavlja da traži pojedince koji su u ime nauke izuzetni. Nalazi neverovatne umove koji pomeraju granice...
22:30
U vreme praznika kada hrišćani dočekuju Vaskrs, muslimani pripremaju za Ramazanski bajram, a Jevreji obeležavaju Pashu – pravo je vreme da još jednom postavimo pitanja o tome šta danas znači biti vernik, koliko poznajemo Svete knjige ovih religija, šta im je zajedničko, na koje načine se one prepliću, tumače postanak sveta i naše mesto u njemu.... Gosti Studija znanja u prvom delu emisije su teolog Rastko Jović, koji će nam govoriti zašto je važno za hrišćanske vernike da prihvate telesno vaskrsnuće Isusa Hrista, i islamolog Ivan Ejub Kostić sa kojim će biti više reči o značaju meseca Ramazana za islamske vernike. Koje su se nove protestantske zajednice pojavile na našim prostorima u 19. i 20. veku i koje promene su one donele, otkriva nam Aleksandra Đurić Milovanović sa Balkanološkog instituta SANU. U drugom delu emisije sa vrhovnim rabinom Jevrejske zajednice u Srbiji, Isakom Asielom, razgovaramo o značaju i obeležavanju Pashe, ali i o jevrejskom pravnom zakonu – Halahi. Šta činjenica da je Isus rođen u jevrejskom kulturnom okruženju znači za hrišćansku teologiju i hrišćansko - jevrejske odnose, objašnjava nam sveštenik Beogradske nadbiskupije Andrej Đuriček. O budizmu, neeteističkoj religiji, koja ima oko 400 miliona sledbenika u svetu, razgovaramo sa Vasilijem Bojanićem koji dolazi iz Teravada budističke zajednice u Srbiji. Muzički gosti ove nedelje su Duo Rošer - Radmila Vardalić i Dejan Rokvić, koji će nam izvesti numere: Naša Srbija“, Jovano Jovanke“ i Ajde Jano“. U prilozima naših novinara videćemo prikaz apsolutno dobrog, delimično hristolikog Kneza Miškina iz romana Idiot“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, zatim koje su odgovore filmovi davali na pitanje iz stiha čuvene rok pesme: Šta bi bilo da je Bog samo jedan od nas?“, kao i kako jedna mlada blogerka posećuje verske objekte i na malo pogrešan način iskazuje svoje oduševljenje.
23:30
Zbog specifičnog položaja, ovo mesto je postalo najvažnije zimovalište sova utina u svetskim razmerama. U centru grada, u parkovima, sove preko dana spavaju, a noću, na okolnim poljima love.... Kikinda je ostala verna glini, posetili smo i novootvorenu galeriju kolonije monumentalne skulpture TERA, a vredelo je posetiti i gradski muzej koji čuva vrednu etnološku zbirku koja pokazuje kako se nekada živelo u prestonici sova..
00:00
Pola veka animacije u Srbiji 8. epizoda (R)
00:31
Vreme kroz vekove: Vreme i prostor, međukulturni opažaji (R)
01:00
Svetski: lekcija 2 Mišević (R)
01:09
Staro srpsko pisano nasleđe: Rukopisi iz Slovačke (R)
01:36
Eko perspektive: Vinča novi život (R)
02:01
Moja draga prijateljica nauka : Profesionalna karijera (R)
02:30
Eko avantura: 9. epizoda (R)
03:00
Čas anatomije: Profesija pisac (R)
03:50
Hemija za sve: Bakar i kalaj u umetnosti (R)
04:00
Na skriveno te vodim mesto Aleksandar Šoštar (R)
04:30
Studio znanja: Stubovi vere (R)
06:00
Tajne kvantne fizike: Ajnštajnova noćna mora (R)
07:00
Svetski: lekcija 2 Mišević (R)
07:09
Staro srpsko pisano nasleđe: Rukopisi iz Slovačke (R)
07:36
Eko perspektive: Vinča novi život (R)
08:01
Moja draga prijateljica nauka : Profesionalna karijera (R)
08:30
Eko avantura: 9. epizoda (R)
09:00
Čas anatomije: Profesija pisac (R)
09:50
Hemija za sve: Bakar i kalaj u umetnosti (R)
10:00
Lovac na znanje: Sajber napadi: digitalni kriminal (R)
10:30
Studio znanja: Stubovi vere (R)
11:30
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Kikinda grad sova (R)
12:00
Tajne kvantne fizike: Ajnštajnova noćna mora (R)
13:00
Svetski: lekcija 2 Mišević (R)
13:09
Staro srpsko pisano nasleđe: Rukopisi iz Slovačke (R)
13:36
Eko perspektive: Vinča novi život (R)
14:01
Moja draga prijateljica nauka : Profesionalna karijera (R)
14:30
Eko avantura: 9. epizoda (R)
15:00
Čas anatomije: Profesija pisac (R)
15:50
Hemija za sve: Bakar i kalaj u umetnosti (R)
16:00
Lovac na znanje: Sajber napadi: digitalni kriminal (R)
16:30
Studio znanja: Stubovi vere (R)
17:30
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Kikinda grad sova (R)
18:00
RTS LAB: Tehno i Art
18:30
Tvrtko Prvi Kotromanić jedna je od najznačajnijih ličnosti srednjovekovnog Balkana. Živeo je i vladao na prostorima današnje Bosne i Hercegovine u 14. veku. Bio je prvi kralj bosanske srednjovekovne države i jedan od najvećih vladara u istoriji ovih prostora. Vladar koji je baštinio državno-političke tradicije Nemanjića.... Danas, mnogo vekova nakon njegove zagonetne smrti, on je jedna od ličnosti koju prisvajaju svi koji žive na ovim prostorima. Istovremeno, svi oni imaju različite poglede na osobu koja je uzdigla svoju oblast na nivo kraljevine.
19:14
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Deca budućnosti
19:40
Primena lekovitog bilja u svakodnevnom životu odavno ne znači alternativni način lečenja ili nešto što se popularno naziva narodna medicina.... Recepti koje su naši preci vekovima čuvali i prenosili sa kolena na koleno predstavljaju kamen temeljac za razvoj jedne specifične naučne oblasti, a kasnije i Instituta za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić. I ne čudi što je baš ovoj kući nauke pripala ta čast da ponese ime velikog srpskog lekara, botaničara, prvog predsednika Srpske kraljevske akademije i pravog zaljubljenika u srpsku floru i njenog vrsnog poznavaoca. Međunarodno tržište herbalnih proizvoda procenjuje se na 62 milijarde dolara, uz tendenciju rasta. Ako se ovakav trend nastavi, potražnja do 2050. godine promet lekovitog bilja može podići na pet hiljada milijardi dolara. Ovakva potrošnja lekovitog i aromatičnog bilja mogla bi negativno uticati na postojeće resurse bilja u prirodi. Na naučnicima je odgovornost da se opstanak ovih biljaka ne ugrozi. Ali na koji način to obezbediti? U ovoj kući nauke potražili smo odgovor i na ovo pitanje. Institut za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić iz Beograda jedina je naša institucija koja se bavi proučavanjem, proizvodnjom, preradom i prometom lekovitog bilja i biljnih preparata sa tradicijom dugom više od pedeset godina. Institut je osnovan 1948. godine na osnovu odluke Vlade Narodne Republike Srbije kao prva i jedinstvena institucija te vrste u Jugoslaviji i na Balkanu. Delatnost Instituta odvija se kroz: naučnoistraživački rad, proizvodni proces i komercijalnu aktivnost, uključujući i biljne apoteke. Na problematici lekovitog bilja radi veći broj doktora i magistara farmaceutskih, agronomskih, hemijskih i bioloških nauka, kao i određen broj specijalista i diplomiranih stručnjaka različitih profila. U laboratorijama Instituta, zahvaljujući savremenoj analitičkoj opremi, pored naučnih istraživanja vrši se i kontrola svih preparata Instituta, od kontrole biljne sirovine do ekstrakata i finalnih proizvoda. Rezultat tih aktivnosti je nedavno sprovedena sertifikaciona provera Hasap (HACCP) sistema koja je obuhvatila procese proizvodnje i prodaje čajeva i dijetetskih proizvoda od lekovitog bilja i pčelinjih proizvoda prema zahtevima TÜV MS HACCP standarda. Nakon istraživanja i svega što smo saznali o Institutu za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić slobodno možemo reći da je to multidisciplinarna institucija koja sa potpunom predanošću brine o svemu što je potrebno za naše zdravlje i dugovečnost. Lečenje lekovitim biljem i biljnim preparatima ipak je odraz visoke zdravstvene svesti.
20:10
U detinjstvu je svirao harmoniku. Sa petnaest godina dolazi u Beograd i upisujete Muzičku školu „Stanković“, pa Muzičku akademiju. Akademik i kompozitor Svetislav Božić kaže da je muzika postala njegov izbor koji je čekao nekoliko godina da se ozbiljno oglasi. Kompozitorsku karijeru počinje u 26. godini. NJegov stvaralački opus čini oko 300 kompozicija različitih žanrova.... Božićeva dela su izvodili i izvode vrhunski domaći i strani umetnici u 17 zemalja. Autor je 14 knjiga iz istorije muzike. Dobitnik je brojnih priznanja - od studentske Oktobarske nagrade do Vukove nagrade. Član je Nacionalnog akreditacionog tela od 2018. godine, pa u emisiji ocenjuje i akademsku zajednicu.
20:32
„Zelena energija Srbije“ je serijal o zelenoj gradnji i energetskoj tranziciji. O energiji vetra, vode, Sunca, o načinima na koje se postaje kupac ili prodavac električne energije.... Donosi nove detalje o obnovljivim izvorima energije. Priroda poručuje – ključ sutrašnjice je u ljudskim rukama. Kako sklopiti dogovor sa prirodom čućemo od klimatologa, hidrobiologa, inženjera elektrotehnike i mašinstva… Donosi nove detalje o obnovljivim izvorima energije. Priroda poručuje – ključ sutrašnjice je u ljudskim rukama. Kako sklopiti dogovor sa prirodom čućemo od klimatologa, hidrobiologa, inženjera elektrotehnike i mašinstva.
21:02
Eko-logika: Ostrvski Robinson
21:30
Ovaj moderni naučni magazin sačinjen od naučnih, a istovremeno životnih priča sa brojnih meridijana, u svakoj epizodi – sa stanovišta naučnih autoriteta – potvrđuje neraskidivu vezu između nauke i čoveka današnjice.... Predstavljanjem današnjice, projektuje se bolja i uspešnija sutrašnjica, planira zdraviji i duži ljudski vek i čuva priroda kao primarni uslov opstanka.
22:00
Molekularni biolog, forenzički genetičar... Rođen je 1971. godine. Diplomirao je i doktorirao na Biološkom fakultetu u Beogradu. Docent je na Katedri za biohemiju i molekularnu biologiju Biološkog fakulteta, i predavač na master i doktorskim studijama za predmete Uvod u forenzičku genetiku i Forenzička genetika. Osnivač je master modula Forenzička biologija. Predaje i Biološku hemiju na Fakultetu za Fizičku hemiju. Od 2008. godine je stalni sudski veštak za forenzičku genetiku - DNK analizu Ministarstva pravde Srbije. Pomoćnik je rukovodioca Centra za humanu molekularnu genetiku za veštačenja u oblasti krivično-pravnih procedura i predavač sudijama, tužiocima i pripadnicima policije Član je Srpskog biološkog društva, Društva genetičara Srbije i Međunarodnog udruženja genetičara.
22:30
Nova emisija serijala Filozofija i... posvećena je filozofskoj i naučnoj misli kontroverznog naučnika Vilhelma Rajha.... Vilhelm Rajh bio je austrijski psihijatar, psihoanalitičar, sociolog i filozof i kritičar društva. Studirao je na Univerzitetu u Beču kod Sigmunda Frojda i bio član Komunističke partije Nemačke. Frojd i Rajh izvesno vreme delili su slična naučna shvatanja, ali su se posle razišli. Zbog svog jevrejskog porekla i pojave nacizma u Nemačkoj preselio se u SAD. Tamo je razvio svoju čuvenu teoriju orgona, a jedna od njegovih tvrdnji bila je da nedostatak energije orgona uzrokuje i pojavu kancera. Zbog te svoje teorije privukao je pažnju Američke asocijacije za hranu i lekove. Sud je 1954. godine naredio spaljivanje njegovih spisa a potom je osuđen na dvogodišnju zatvorsku kaznu. U zatvoru je preminuo 1957. godine. Nakon šezdeset godina od njegove smrti, delo Vilhelma Rajha, u brojnim krugovima, postaje sve aktuelnije. Profesori Fakulteta političkih nauka u Beogradu i profesori Filozofskog fakulteta njegovoj naučnoj misli posvetili su i skup. O životu i delu ovog mislioca i naučnika govore filozof, prof. dr Milanko Govedarica i psiholog prof. dr Gordana Jovanović.
23:00
EDU global: 207
23:30
Arhitektura danas: Arhitektura u kontekstu
00:00
RTS LAB: Tehno i Art (R)
00:30
Srpski junaci srednjeg veka: Tvrtko I Kotromanić (R)
01:14
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Deca budućnosti (R)
01:40
Kuća nauke: Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ (R)
02:10
Srpski akademici: Svetislav Božić (R)
02:32
Zelena energija Srbije: EU i obnovljivi izvori energije (R)
03:02
Eko-logika: Ostrvski Robinson (R)
03:30
Pola veka animacije u Srbiji 9. epizoda (R)
04:00
Profesionalci: Dušan Keckarević (R)
04:30
Filozofija i... Misao Vilhelma Rajha (R)
05:00
EDU global: 207 (R)