Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

HTV 4
07:00
Vijesti
07:10
Poslovne vijesti
07:13
Vijesti iz kulture (R)
07:20
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Turopolje je kraj nadaleko poznat po svojoj drvenoj arhitekturi. Zahvaljujući kvaliteti hrastovog drva, vještini domaćih majstora graditelja, te primjeni rustikalnog načina obrade, nastale su jedinstvene drvene kapele, turopoljske ljepotice. Njihovo postojanje seže još u srednji vijek, no većina sačuvanih datira iz 17. stoljeća. Do danas ih je ostalo sačuvano svega 11. Jedna od njih je i kapela Ranjenog Isusa u Velikoj Gorici. Drvene crkve i kapele Turopolja predstavljaju najviši domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području sjeverne Hrvatske.


Naratorica: Paula Jusić.

07:26
Bez komentara
07:28
Vrijeme RH danas (R)
07:30
U mreži Prvog analiziramo kako se nosimo s posebnim mjerama zbog epidemije koronavirusa, jesmo li se kao društvo promijenili i čeka li nas porast broja oboljelih nakon blagdana. Gosti su načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva dr. Maja Grba Bujević, psiholog Dean Ajduković s Pravnog fakulteta u Zagrebu i sociolog Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru.


Urednica: Ana Krolo Molnar.

07:59
Zajedno za zdravlje
08:00
Vijesti
08:10
Zajedno za zdravlje
09:00
Vijesti
09:10
Zajedno za zdravlje
10:00
Vijesti
10:10
Zajedno za zdravlje
11:00
Vijesti
11:10
Zajedno za zdravlje
12:00
Dnevnik 1
12:18
Vrijeme
12:20
Zajedno za zdravlje
13:00
Vijesti
13:10
Zajedno za zdravlje
14:00
Stožer za borbu protiv korona virusa - Konferencija za medije, prijenos
14:25
Zajedno za zdravlje
15:00
Vijesti
15:10
Zajedno za zdravlje
15:30
U mreži Prvog analiziramo kako se nosimo s posebnim mjerama zbog epidemije koronavirusa, jesmo li se kao društvo promijenili i čeka li nas porast broja oboljelih nakon blagdana. Gosti su načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva dr. Maja Grba Bujević, psiholog Dean Ajduković s Pravnog fakulteta u Zagrebu i sociolog Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru.


Urednica: Ana Krolo Molnar.

16:00
Regionalni dnevnik
16:40
Reportaže iz DJH
16:50
European Inventor Award 2
Protupožarni alarm, internetsko povezivanje, ključevi - kartice i još mnogo toga: slavni izumitelj i poduzetnik koji je prijavio više od tisuću patenata - Jacques Lewiner, finalist Nagrade za europskog izumitelja u kategoriji Nagrade za životno djelo.


Malo je pojedinaca tako plodno kao što je francuski izumitelj, fizičar i poduzetnik Jacques Lewiner. Ovaj 74-godišnjak autor je više od tisuću prijavljenih patenata u cijelom svijetu, od kojih je u Europi dobio više od sedamdeset.

S izumima na području elektronike, medicinske, sigurnosti i telekomunikacija, lepeza Lewinerovih interesa široka je gotovo kao što su mu izumi brojni.

Jedan od Lewinerovih ranih izuma je plahta koja funkcionira kao elektromehanički transduktor. Patentirao ga je 1977. Taj izum konvertira cikličke vitalne funkcije kao što su kucanje srca i disanje u elektromehanički signal koji upali alarm kad se ciklus promijeni. Ova plahta idealna je za praćenje apneje kod pacijenata ili novorođenčadi i za razliku od prethodnih izuma kao što su maske za spavanje ili senzori vezani uz aparate, omogućuje potpunu slobodu kretanja. Izum je poboljšan 1980. i 1984.

Ovaj izum nastao je kad su Lewiner i skupina njegovih kolega istraživali kako napraviti sustav za praćenje upotrebe sigurnosnog pojasa u automobilima.


Odabrala: Mira Vočinkić.

17:00
Vijesti u 17
17:15
Županijska panorama Čakovec i Varaždin
17:30
Županijska panorama Zadar
17:45
Županijska panorama Osijek
18:00
Vijesti
18:10
Županijska panorama Split, Dubrovnik
18:25
Zagrebačka panorama
18:40
Županijska panorama Ri-Pu-Gs
18:55
Bez komentara
18:57
Vrijeme RH sutra
19:00
Dnevnik 2
19:43
Vrijeme RH sutra (R)
19:44
Bez komentara (R)
19:47
Tema dana
19:59
HAK - promet info
20:00
#ON I ONA: Roštilj, dokumentarna reportaža (R)
20:05
Zajedno za zdravlje COVID-19
21:00
Vijesti
21:10
Jedna od neprimjetnih, ali nimalo nevažnih posljedica tranzicije je međugeneracijsko nerazumijevanje. Ta je činjenica još zanimljivija, ili provokativnija, kad se uzme u obzir podatak da u europskim okvirima Hrvatska zauzima jedno od najnižih mjesta na ljestvici računajući godine u kojoj odrasla djeca napuštaju obiteljski dom. Ovaj podatak upućuje na neobično nisku ekonomsku neovisnost djece i nemogućnost samostalnog života, te da u domu roditelja nastaju više-generacijska kućanstva.

Serija 65+ dokumentarističkim sredstvima želi povezati najstariju i najmlađu generaciju hrvatskih TV gledatelja, kroz prizmu ljudi treće životne dobi i njihovih interesa, a također želi promijeniti percepciju javnosti o ljudima treće životne dobi tj. umirovljenicima. Njihovim pričama mediji se bave samo u sklopu nekih većih i važnijih tema, u kojima naši stariji sugrađani gotovo nikad nisu tretirani kao osobe koje imaju stajališta i interese, svoje radosti i strahove, nego kao slike sebi sličnih, stereotipne predodžbe o grupi koja je izvan neposrednog interesa dominantnog dijela zajednice.

Serija donosi priče pojedinaca, osoba s čijim se problemima možemo identificirati, priče koje nisu prožete stereotipnim slikama starosti i društvenim očekivanjima u opozicijama mlad - star, aktivan - pasivan, motiviran - nemotiviran, zdrav - bolestan, seksualan - neseksualan, produktivan - neproduktivan.

Serija ne bježi od priča koje su u našem javnom prostoru dobro skrivene, jer one, ispričane u prvom licu, mogu postati međugeneracijsko naslijeđe koje će sljedećem naraštaju pomoći da prihvati promjene koje ga u svijetu u kojem živimo zasigurno očekuju.


1. epizoda:


Prva epizoda traži odgovore na pitanja: nakon smrti dugogodišnjih bračnih partnera ući u novu vezu ili ostati sam, je li moguće ponovno voljeti, što će reći djeca...


Redatelj i scenarist: Goran Dević

Novinarka istraživačica: Nevenka Sablić

Direktor fotografije: Damian Nenadić

Montažer: Vladimir Gojun

Skladatelj: Nenad Kovačić

Producent: Hrvoje Osvadić

Proizvodnja: Petnaesta umjetnost d.o.o. za HRT, 2016.

Urednica: Tanja Kanceljak.

21:34
Zdrav život (R)
21:58
Svjetski proslavljeni bas bariton Giorgio Surian svoju je pjevačku karijeru započeo u Rijeci, u tamošnoj Zajednici Talijana i u HNK Ivana pl. Zajca. Nakon toga odlazi u prestižnu opernu kuću, milansku Scalu, gdje započinje njegova međunarodna karijera koja ga odvodi u najveće svjetske operne kuće poput njujorškoga Metropolitana, Covent Gardena u Londonu, Staatsopere u Beču. Nastupao je s najpoznatijim svjetskim opernim pjevačima: Mirellom Freni, Montserrat Caballé, Pavarottijem, Domingom, Carrerasom. Zahvaljujući nevjerojatnim glasovnim mogućnostima, ostvario je više od 160 različitih uloga. Sa suprugom Leonidom i djecu je odgajao u glazbenom duhu. Tako je cijela obitelj, predvođena proslavljenim opernim pjevačem i kćerkom Leonorom Surian, dramskom i glazbenom umjetnicom te s dva sina, Giorgiom ml. i Stefanom, postala putujuća glazbena družina koja ostvaruje jedinstvene nastupe na hrvatskoj sceni.


Reporterka: Irena Hrvatin.

22:15
Dnevnik 3
22:30
Reportaže iz DJH (R)
22:40
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Turopolje je kraj nadaleko poznat po svojoj drvenoj arhitekturi. Zahvaljujući kvaliteti hrastovog drva, vještini domaćih majstora graditelja, te primjeni rustikalnog načina obrade, nastale su jedinstvene drvene kapele, turopoljske ljepotice. Njihovo postojanje seže još u srednji vijek, no većina sačuvanih datira iz 17. stoljeća. Do danas ih je ostalo sačuvano svega 11. Jedna od njih je i kapela Ranjenog Isusa u Velikoj Gorici. Drvene crkve i kapele Turopolja predstavljaju najviši domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području sjeverne Hrvatske.


Naratorica: Paula Jusić.

22:46
Poslovne vijesti (R)
22:51
Vijesti iz svijeta
22:56
Vrijeme RH sutra (R)
22:57
Bez komentara
23:00
Vijesti
23:10
R: Vladimir Kleščić... U tih više od četvrt stoljeća u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu ubijali su se kraljevi i kraljice, pogubljivali zarobljeni plemići, postavljale zasjede, odlazilo se u bitke koje su se spektakularno gubile, plemići su mijenjali strane. Na kraju je jedan od pretendenata na ugarsko-hrvatsku krunu prodao svoje pravo na Dalmaciju, a jedan moćni plemić je na granice kraljevstva doveo Osmanlije. O kojem je to razdoblju riječ? Saznajte u Trećoj povijesti.
00:00
Vijesti
00:10
Poslovne vijesti (R)
00:15
Vijesti iz svijeta (R)
00:20
Reportaže iz DJH (R)
00:30
#ON I ONA: Roštilj, dokumentarna reportaža (R)
00:33
Bez komentara
00:34
DW: Sutrašnjica danas (R)
01:00
Vijesti flash
01:05
Vijesti iz kulture
01:09
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Turopolje je kraj nadaleko poznat po svojoj drvenoj arhitekturi. Zahvaljujući kvaliteti hrastovog drva, vještini domaćih majstora graditelja, te primjeni rustikalnog načina obrade, nastale su jedinstvene drvene kapele, turopoljske ljepotice. Njihovo postojanje seže još u srednji vijek, no većina sačuvanih datira iz 17. stoljeća. Do danas ih je ostalo sačuvano svega 11. Jedna od njih je i kapela Ranjenog Isusa u Velikoj Gorici. Drvene crkve i kapele Turopolja predstavljaju najviši domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području sjeverne Hrvatske.


Naratorica: Paula Jusić.

01:15
Županijska panorama Čakovec i Varaždin (R)
01:30
Županijska panorama Zadar (R)
01:45
Županijska panorama Osijek (R)
02:00
Dnevnik 3 (R)
02:15
Županijska panorama Split, Dubrovnik (R)
02:30
Zagrebačka panorama (R)
02:45
Županijska panorama Ri-Pu-Gs (R)
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Vijesti iz svijeta (R)
03:10
Poligraf - politički grafikon
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Vijesti iz svijeta (R)
04:10
Jedna od neprimjetnih, ali nimalo nevažnih posljedica tranzicije je međugeneracijsko nerazumijevanje. Ta je činjenica još zanimljivija, ili provokativnija, kad se uzme u obzir podatak da u europskim okvirima Hrvatska zauzima jedno od najnižih mjesta na ljestvici računajući godine u kojoj odrasla djeca napuštaju obiteljski dom. Ovaj podatak upućuje na neobično nisku ekonomsku neovisnost djece i nemogućnost samostalnog života, te da u domu roditelja nastaju više-generacijska kućanstva.

Serija 65+ dokumentarističkim sredstvima želi povezati najstariju i najmlađu generaciju hrvatskih TV gledatelja, kroz prizmu ljudi treće životne dobi i njihovih interesa, a također želi promijeniti percepciju javnosti o ljudima treće životne dobi tj. umirovljenicima. Njihovim pričama mediji se bave samo u sklopu nekih većih i važnijih tema, u kojima naši stariji sugrađani gotovo nikad nisu tretirani kao osobe koje imaju stajališta i interese, svoje radosti i strahove, nego kao slike sebi sličnih, stereotipne predodžbe o grupi koja je izvan neposrednog interesa dominantnog dijela zajednice.

Serija donosi priče pojedinaca, osoba s čijim se problemima možemo identificirati, priče koje nisu prožete stereotipnim slikama starosti i društvenim očekivanjima u opozicijama mlad - star, aktivan - pasivan, motiviran - nemotiviran, zdrav - bolestan, seksualan - neseksualan, produktivan - neproduktivan.

Serija ne bježi od priča koje su u našem javnom prostoru dobro skrivene, jer one, ispričane u prvom licu, mogu postati međugeneracijsko naslijeđe koje će sljedećem naraštaju pomoći da prihvati promjene koje ga u svijetu u kojem živimo zasigurno očekuju.


1. epizoda:


Prva epizoda traži odgovore na pitanja: nakon smrti dugogodišnjih bračnih partnera ući u novu vezu ili ostati sam, je li moguće ponovno voljeti, što će reći djeca...


Redatelj i scenarist: Goran Dević

Novinarka istraživačica: Nevenka Sablić

Direktor fotografije: Damian Nenadić

Montažer: Vladimir Gojun

Skladatelj: Nenad Kovačić

Producent: Hrvoje Osvadić

Proizvodnja: Petnaesta umjetnost d.o.o. za HRT, 2016.

Urednica: Tanja Kanceljak.

04:34
Bez komentara
04:36
Zdrav život (R)
05:00
Vijesti flash (R)
05:05
Regionalni dnevnik (R)
05:45
Kulturna baština: Prva dalmatinska umjetnička izložba (R)
06:00
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Turopolje je kraj nadaleko poznat po svojoj drvenoj arhitekturi. Zahvaljujući kvaliteti hrastovog drva, vještini domaćih majstora graditelja, te primjeni rustikalnog načina obrade, nastale su jedinstvene drvene kapele, turopoljske ljepotice. Njihovo postojanje seže još u srednji vijek, no većina sačuvanih datira iz 17. stoljeća. Do danas ih je ostalo sačuvano svega 11. Jedna od njih je i kapela Ranjenog Isusa u Velikoj Gorici. Drvene crkve i kapele Turopolja predstavljaju najviši domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području sjeverne Hrvatske.


Naratorica: Paula Jusić.

06:06
Bez komentara
06:10
Dnevnik 2 (R)
06:52
Vrijeme RH danas (R)
06:53
Bez komentara
07:00
Vijesti
07:05
Vrijeme RH danas (R)
07:06
Bez komentara
07:10
Vijesti iz kulture (R)
07:14
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stari grad Varaždin najznačajnija je povijesna građevina i spomenik kulture grada Varaždina. Građena od 14. do 19. stoljeća, ova gotičko-renesansna utvrda nastala na križanju starih prometnica u blizini rijeke Drave imala je važnu obrambenu funkciju. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Godine 1925. postala je vlasništvo grada Varaždina. Posljednja obnova bila je krajem 20. stoljeća, a u utvrdi se danas nalaze zbirke Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin.


Naratorica: Paula Jusić.

07:20
Regionalni dnevnik (R)
08:00
Vijesti
08:05
DW: Global 3000 (R)
08:31
Znanstveni krugovi (R)
08:56
Bez komentara
09:00
Vijesti
09:05
Eko zona (R)
09:30
Danski arhitekt i arheolog Ejnar Dyggve stigao je prvi put u Hrvatsku ranih dvadesetih godina 20. stoljeća. Dolazeći u više navrata i kasnije, znatan dio svojega znanstvenog rada posvetio je velikom graditeljskom naslijeđu Dalmacije. Stoga nije pretjerano reći kako je u Dalmaciji našao svoju drugu domovinu. Ipak, njegova najopsežnija istraživanja i rezultati odnose se na antičku Salonu i starohrvatski Solin. Zbog toga, s mnogo razloga, i sam sebe znao je nazvati solinskim građaninom (civis salonitanus).


Redatelj i scenarist: Bogdan Žižić

Snimatelj: Dragan Ruljančić

Montažer: Matija Zajec

Skladatelj: Emilio Kutleša

Producent: Mate Čuljak

HTV, 2016.

10:00
Vijesti
10:10
Premda ne prometuje već osamdesetak godina, željeznica koja je povezivala istarske krajolike i mjesta živi u sjećanju stanovnika ovih krajeva. Početkom 20. stoljeća kad se počela graditi Perenzana, uskotračna željeznička pruga koja je povezivala 33 mjesta od Trsta do Poreča, njezina je trasa išla kroz jednu državu - Austro-Ugarsku Monarhiju. Kad bi danas postojala, ta bi pruga bila međunarodna budući da je u Italiji imala 13, u Sloveniji 32 i Hrvatskoj 78 kilometara. Parenzana je funkcionirala tridesetak godina - do 1935. Kad je ukinuta, tračnice su uklonjene, no sačuvan je velik dio njezine trase pa i infrastrukture - zgrade, mostovi, tuneli, vijadukti... Posljednjih godina Projekt Parenzana - Put zdravlja i prijateljstva - revitalizira nekadašnju popularnu željeznicu, pa se pojedini objekti i sama trasa uređuju - u prvom redu kao biciklističke i pješačke staze.


Redatelj: Luka Marotti

Urednica i scenaristica: Edda Dubravec

Snimatelj: Dušan Vugrinec

Montažer: Jadranko Kakša.

10:25
DW: U dobroj formi (R)
10:51
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stari grad Varaždin najznačajnija je povijesna građevina i spomenik kulture grada Varaždina. Građena od 14. do 19. stoljeća, ova gotičko-renesansna utvrda nastala na križanju starih prometnica u blizini rijeke Drave imala je važnu obrambenu funkciju. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Godine 1925. postala je vlasništvo grada Varaždina. Posljednja obnova bila je krajem 20. stoljeća, a u utvrdi se danas nalaze zbirke Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin.


Naratorica: Paula Jusić.

10:59
Vrijeme RH danas (R)
11:00
Vijesti
11:10
Sjedni, odličan (R)
11:34
Sutivan je malo mjesto na otoku Braču. Ime dobiva po crkvici sv. Ivana nastaloj na temeljima starokršćanske bazilike. Pravi razvitak počinje oko 1444. godine, a populacijski vrhunac doseže 1890. Nakon toga, slijedi veliko raseljavanje tamošnjeg stanovništva, uglavnom u Južnu Ameriku.

Jedna od osebujnosti Sutivana je mačka u zvoniku isklesana od bijelog bračkog kamena.


Scenarij i režija: Marijana Podgorelec

Snimatelj: Ivan Brezovec

Majstor rasvjete: Damir Radinović

Tonski snimatelj: Miroslav Jankovečki

Montažer: Filip Karabelj

Urednica: Željkica Lozo.

12:00
Dnevnik 1
12:18
Vrijeme
12:20
Fotografija u Hrvatskoj: Renco Kosinožić
12:30
Nekoć se u Ceriću, selu pored Vinkovaca, pitalo: Je l' ti kćer cura za slamu? Međutim, pitanje je još uvijek aktualno - riječ je, naime, o uskršnjem običaju za koji su mnogi Cerićanci vjerovali da će izumrijeti tijekom njihove raseljenosti u progonstvu, za Domovinskog rata. No, to se ipak nije dogodilo. S povratkom stanovnika i obnovom sela i života u njemu vratili su se i običaji...


Redateljica: Ljiljana Mandić

Scenaristi: Ljiljana Mandić, Aleksej Pavlovsky

Suradnici: Antonija i Josip Voćanec, KUD Slavko Mađer, Cerić

Stručna savjetnica: mr. sc. Ljubica Gligorević, etnologinja

Producent: Tihomir Štivičić

Urednik: Aleksej Pavlovsky

Proizvodnja: HRT, 2020.

12:56
Bez komentara
13:00
Vijesti
13:10
Poligraf - politički grafikon (R)
14:00
Stožer za borbu protiv korona virusa - Konferencija za medije, prijenos
14:10
TV student
14:40
Reportaže iz DJH
14:50
European Inventor Award 2
Vjetroelektrane na pučini: Danski koncept. Vjetroturbine koje plutaju na moru; pohrana električne energije u mreži i još mnogo toga - Henrik Stiesdal, finalist Nagrade za europskog izumitelja u kategoriji Nagrade za životno djelo.


Danski izumitelj i inovator Henrik Stiesdal jedna je od ključnih osoba na polju morskih vjetroelektrana. Toliko je toga prvi napravio da je među predvodnicima ovog sektora od sedamdesetih godina sve do danas.

Prvi važan doprinos ostvario je 1979. kad je danski proizvođač vjetroturbina Vestas A/S otvorio put modernim vjetroelektranama s jednom od prvih trokračnih vjetroturbina koja se temeljila na licenciji za Stiesdalov dizajn. Dizajn je uskoro dobio nadimak Danski koncept, a taj izum pretvorio je dotad prilično nepoznat i nevelik sektor u ono što je danas: važan izvor obnovljive energije.


Odabrala: Mira Vočinkić.

14:59
Vrijeme RH danas (R)
15:00
Vijesti
15:05
Znanstveni krugovi (R)
15:30
Bez komentara
15:35
Druga strana (R)
16:00
Regionalni dnevnik
16:25
Jedna od neprimjetnih, ali nimalo nevažnih posljedica tranzicije je međugeneracijsko nerazumijevanje. Ta je činjenica još zanimljivija, ili provokativnija, kad se uzme u obzir podatak da u europskim okvirima Hrvatska zauzima jedno od najnižih mjesta na ljestvici računajući godine u kojoj odrasla djeca napuštaju obiteljski dom. Ovaj podatak upućuje na neobično nisku ekonomsku neovisnost djece i nemogućnost samostalnog života, te da u domu roditelja nastaju više-generacijska kućanstva.

Serija 65+ dokumentarističkim sredstvima želi povezati najstariju i najmlađu generaciju hrvatskih TV gledatelja, kroz prizmu ljudi treće životne dobi i njihovih interesa, a također želi promijeniti percepciju javnosti o ljudima treće životne dobi tj. umirovljenicima. Njihovim pričama mediji se bave samo u sklopu nekih većih i važnijih tema, u kojima naši stariji sugrađani gotovo nikad nisu tretirani kao osobe koje imaju stajališta i interese, svoje radosti i strahove, nego kao slike sebi sličnih, stereotipne predodžbe o grupi koja je izvan neposrednog interesa dominantnog dijela zajednice.

Serija donosi priče pojedinaca, osoba s čijim se problemima možemo identificirati, priče koje nisu prožete stereotipnim slikama starosti i društvenim očekivanjima u opozicijama mlad - star, aktivan - pasivan, motiviran - nemotiviran, zdrav - bolestan, seksualan - neseksualan, produktivan - neproduktivan.

Serija ne bježi od priča koje su u našem javnom prostoru dobro skrivene, jer one, ispričane u prvom licu, mogu postati međugeneracijsko naslijeđe koje će sljedećem naraštaju pomoći da prihvati promjene koje ga u svijetu u kojem živimo zasigurno očekuju.


1. epizoda:


Prva epizoda traži odgovore na pitanja: nakon smrti dugogodišnjih bračnih partnera ući u novu vezu ili ostati sam, je li moguće ponovno voljeti, što će reći djeca...


Redatelj i scenarist: Goran Dević

Novinarka istraživačica: Nevenka Sablić

Direktor fotografije: Damian Nenadić

Montažer: Vladimir Gojun

Skladatelj: Nenad Kovačić

Producent: Hrvoje Osvadić

Proizvodnja: Petnaesta umjetnost d.o.o. za HRT, 2016.

Urednica: Tanja Kanceljak.

16:49
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stari grad Varaždin najznačajnija je povijesna građevina i spomenik kulture grada Varaždina. Građena od 14. do 19. stoljeća, ova gotičko-renesansna utvrda nastala na križanju starih prometnica u blizini rijeke Drave imala je važnu obrambenu funkciju. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Godine 1925. postala je vlasništvo grada Varaždina. Posljednja obnova bila je krajem 20. stoljeća, a u utvrdi se danas nalaze zbirke Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin.


Naratorica: Paula Jusić.

16:55
Bez komentara
16:59
Vrijeme RH danas (R)
17:00
Vijesti u 17
17:15
Prometej (R)
17:40
Reportaže iz DJH (R)
17:50
Fotografija u Hrvatskoj: Renco Kosinožić (R)
18:00
Vijesti
18:10
DW: Shift (R)
18:22
Bez komentara
18:27
Najveće srednjoeuropsko jezero oduvijek zovu mađarskim morem, nasljednikom prethistorijskog Panonskog mora. Posljednjih godina sve brojniji gosti na balatonskim obalama zaista nalaze sve više sadržaja koji se nimalo ne razlikuju od onih u tradicionalnim mediteranskim mjestima za odmor. To ljetovalište u zelenoj dolini između pitomih brežuljaka krije čarobne kutke starih utvrda i crkava, te mnoštvo legendi o plahim divovima i zavodljivim vilama, koje u narodu žive do danas.


Proizvodnja: Mađarske televizije MTVA, 2019.

Urednica: Daria Marjanović

Realizatorica: Sanja Arsenić.

18:55
Bez komentara
18:57
Vrijeme RH sutra
19:00
Dnevnik 2
19:43
Vrijeme RH sutra (R)
19:44
Bez komentara (R)
19:47
Tema dana
19:59
HAK - promet info
20:00
#ON I ONA: Serije, dokumentarna reportaža (R)
20:04
Kolika je važnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja? U emisiji o tome govore Lidija Vujičić, Anka Jurčević Lozančić, Arijana Plahutar i Anita Šipek. Temu komentiraju i roditelji predškolaca Antonija Vrgoč Hrepić i Boris Hrepić. Reportaže pripremaju Martina Klaić i Nataša Rataj.


Urednik i voditelj: Branimir Bilić

Pomoćnica urednika: Martina Klaić

Redatelj: Željko Musić.

20:56
#ON I ONA: Debata, dokumentarna reportaža (R)
21:00
Vijesti
21:10
Globalna Hrvatska HTV (R)
21:50
Reportaže iz DJH (R)
22:00
Abeceda zdravlja: Celulit
22:09
Bez komentara
22:15
Dnevnik 3
22:30
R: Miljenko Karačić... Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini. Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa. Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića.

Kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima.

23:00
Vijesti
23:10
Serija o hrvatskim špiljama uvodi nas u čaroban podzemni svijet dosad poznat tek malobrojnim znatiželjnicima i speleolozima.

Tijekom dvije godine prikupljen je raznolik materijal o čak sedamnaest hrvatskih podzemnih špilja, od tajni Veternice ponad Zagreba, do nestvarne Modre špilje na otočiću Biševu.

Alan Šimunović i Branimir Kosovac iskusni su autori kad je u pitanju podzemna tematika (autori su i dokumentarnog filma o meksičkim špiljama). U slikovni zapis uklopljena je ambijentalna glazba koju je skladao Rudolf Brajković, a autor teksta je Domagoj Matizović.

23:42
Reportaže iz DJH (R)
23:48
DW: Shift (R)
00:00
Vijesti
00:10
Prizma, multinacionalni magazin (R)
00:56
#ON I ONA: Serije, dokumentarna reportaža (R)
01:00
Vijesti flash
01:05
Veterani mira (R)
01:50
European Inventor Award 2
Vjetroelektrane na pučini: Danski koncept. Vjetroturbine koje plutaju na moru; pohrana električne energije u mreži i još mnogo toga - Henrik Stiesdal, finalist Nagrade za europskog izumitelja u kategoriji Nagrade za životno djelo.


Danski izumitelj i inovator Henrik Stiesdal jedna je od ključnih osoba na polju morskih vjetroelektrana. Toliko je toga prvi napravio da je među predvodnicima ovog sektora od sedamdesetih godina sve do danas.

Prvi važan doprinos ostvario je 1979. kad je danski proizvođač vjetroturbina Vestas A/S otvorio put modernim vjetroelektranama s jednom od prvih trokračnih vjetroturbina koja se temeljila na licenciji za Stiesdalov dizajn. Dizajn je uskoro dobio nadimak Danski koncept, a taj izum pretvorio je dotad prilično nepoznat i nevelik sektor u ono što je danas: važan izvor obnovljive energije.


Odabrala: Mira Vočinkić.

01:57
Bez komentara
02:00
Dnevnik 3 (R)
02:15
DW: Global 3000 (R)
02:41
#ON I ONA: Debata, dokumentarna reportaža (R)
02:45
Vijesti iz kulture
02:49
Fotografija u Hrvatskoj: Renco Kosinožić (R)
02:57
Bez komentara
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stari grad Varaždin najznačajnija je povijesna građevina i spomenik kulture grada Varaždina. Građena od 14. do 19. stoljeća, ova gotičko-renesansna utvrda nastala na križanju starih prometnica u blizini rijeke Drave imala je važnu obrambenu funkciju. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Godine 1925. postala je vlasništvo grada Varaždina. Posljednja obnova bila je krajem 20. stoljeća, a u utvrdi se danas nalaze zbirke Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin.


Naratorica: Paula Jusić.

03:11
Normalan život (R)
04:01
Vijesti flash (R)
04:06
Serija o hrvatskim špiljama uvodi nas u čaroban podzemni svijet dosad poznat tek malobrojnim znatiželjnicima i speleolozima.

Tijekom dvije godine prikupljen je raznolik materijal o čak sedamnaest hrvatskih podzemnih špilja, od tajni Veternice ponad Zagreba, do nestvarne Modre špilje na otočiću Biševu.

Alan Šimunović i Branimir Kosovac iskusni su autori kad je u pitanju podzemna tematika (autori su i dokumentarnog filma o meksičkim špiljama). U slikovni zapis uklopljena je ambijentalna glazba koju je skladao Rudolf Brajković, a autor teksta je Domagoj Matizović.

04:38
#ON I ONA: Serije, dokumentarna reportaža (R)
04:42
DW: U dobroj formi (R)
05:08
Bez komentara
05:10
Regionalni dnevnik (R)
05:35
Druga strana (R)
06:00
Reportaže iz DJH (R)
06:10
Dnevnik 2 (R)
06:52
Vrijeme RH danas (R)
06:53
Bez komentara
07:00
Vijesti
07:05
Vrijeme RH danas (R)
07:06
Bez komentara
07:10
Vijesti iz kulture (R)
07:14
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Dubrovnik je grad iznimno bogate povijesti i sačuvane kulturne baštine, zbog čega je uvršten i na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Među mnogobrojnim muzejskim prostorima ističe se Etnografski muzej Rupe, kao dio Dubrovačkih muzeja, smješten u nekadašnjoj zgradi žitnice. Samo ime Rupe potječe od narodnog naziva za podzemna spremišta žita, a prvi poznati zapisi o suhim bunarima za smještaj žita, odnosno žitnice u Dubrovniku, datiraju s kraja 14. stoljeća. Danas je u ovom impozantnom prostoru stalni postav izložbe s tradicijskim gospodarstvom dubrovačkog kraja i ruralne arhitekture.


Naratorica: Paula Jusić.

07:20
Regionalni dnevnik (R)
07:45
Abeceda zdravlja: Akne (R)
07:55
#ON I ONA: Igračke, dokumentarna reportaža (R)
08:00
Vijesti
08:05
Prizma, multinacionalni magazin (R)
08:50
Reportaže iz DJH (R)
09:00
Vijesti
09:05
Labirint (R)
09:33
DW: Check in (R)
09:59
Vrijeme RH danas (R)
10:00
Vijesti
10:10
Zdrav život (R)
10:35
Treća dob (R)
11:00
Vijesti
11:10
Danski arhitekt i arheolog Ejnar Dyggve stigao je prvi put u Hrvatsku ranih dvadesetih godina 20. stoljeća. Dolazeći u više navrata i kasnije, znatan dio svojega znanstvenog rada posvetio je velikom graditeljskom naslijeđu Dalmacije. Stoga nije pretjerano reći kako je u Dalmaciji našao svoju drugu domovinu. Ipak, njegova najopsežnija istraživanja i rezultati odnose se na antičku Salonu i starohrvatski Solin. Zbog toga, s mnogo razloga, i sam sebe znao je nazvati solinskim građaninom (civis salonitanus).


Redatelj i scenarist: Bogdan Žižić

Snimatelj: Dragan Ruljančić

Montažer: Matija Zajec

Skladatelj: Emilio Kutleša

Producent: Mate Čuljak

HTV, 2016.

11:40
Vjerovali ili ne, u Hrvatskoj postoje (najmanje) četiri Novigrada. Novigrad, jedno od najstarijih mjesta srednje Podravine, smješten na južnim padinama Bilogore, prvi se put spominje kao Komarna još 1201. u ispravi kralja Emerika, a svoje sadašnje ime dobiva sredinom 17. stoljeća kada se nakon odlaska Turaka ovdje obnavlja život.

Na južnoj obali Novigradskog mora, tridesetak kilometara sjeveroistočno od Zadra, naše je sljedeće odredište - Novigrad - gradić koji se kaskadno spušta prema obali. U početku, na vrhu brda bila je prapovijesna gradina, pa rimska utvrda koja se u 13. stoljeću obnavlja i dobiva ime Castrum Novum - Novigrad.

S mora se vraćamo u kontinentalnu Hrvatsku, u pitomi kraj između rijeka Dobre i Mrežnice. U središtu Novigrada na Dobri, bivšem vlasništvu kneževa Frankopana, pozornost će nam privući crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Četvrti Novigrad je na zapadnoj obali Istre. Pravi grad postaje tek nakon što Karlo Veliki 788. osvaja Istru i odlučuje da će upravo ovdje biti baza za širenje na jugoistok.


Scenaristica i urednica: Edda Dubravec

Redatelj: Luka Marotti

Urednica: Edda Dubravec.

11:55
Na svetkovinu Uskrsa, na kraju Presvete euharistije u bazilici sv. Petra, poglavar Katoličke Crkve podijelit će apostolski blagoslov Urbi et orbi (Gradu i cijelomu svijetu). Posebnost ovog Papinog obraćanja bit će prazna bazilika i prazan Trg sv. Petra koji je za ovu prigodu inače redovito ispunjen mnogobrojnim hodočasnicima i ukrašen tisućama cvjetova.

Komentator je rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.


Urednik: Neno Kužina.

12:25
Skica za portret: Muzej Slavonije - Osijek - slikarstvo
12:35
Dnevnik 1
12:53
Vrijeme
12:55
DW: Shift (R)
13:07
Bez komentara (R)
13:10
Normalan život (R)
14:00
Stožer za borbu protiv korona virusa - Konferencija za medije, prijenos
14:10
Prije sedam godina 13. ožujka za papu je izabran Jorge Mario Bergoglio, kardinal iz Argentine. Prvi papa isusovac, prvi koji je uzeo ime Franjo i prvi papa nakon 1300 godina koji nije s europskog kontinenta. Je li u sedam godina pontifikata 266. poglavar Katoličke Crkve dao Crkvi novo lice? Koje su njegove najvažnije odluke? Po čemu je pontifikat pape Franje drugačiji od pontifikata njegovih prethodnika? Kako se nosi s čestim kritikama konzervativnog dijela Crkve? U emisiji gostuju teologinja Anđela Jeličić Krajcar i publicist mr. Krešimir Cerovac.


Urednica: Blaženka Jančić.

15:00
Vijesti
15:05
U Dijagnozi: novosti iz neurologije - od gena do lijeka; o suvremenoj dijagnostici neuroloških bolesti te sekvenciranju sljedećih generacija; o važnosti znanstvenih istraživanja za rijetke neurološke bolesti. Govorit ćemo i o tome zašto je važna pretraga ultrazvuk perifernih živaca; terapijske metode - dosezi i ograničenja; pokretom do zdravlja / vježbajmo zajedno.


Urednica i voditeljica : Sanja Kocijančić Petričević

Producent: Robert Flojhar

Suradnici: Danijel Crnek, Matej Crnogaća

Redateljica: Gordana Bolčić.

15:50
Abeceda zdravlja: Akne (R)
16:00
Vijesti
16:10
Pozitivno (R)
16:40
Skica za portret: Muzej Slavonije - Osijek - slikarstvo (R)
16:50
European Inventor Award 2
HoloLens - naočale za miješanu stvarnost. Alex Kipman, finalist Nagrade za europskog izumitelja (Kategorija - Neeuropski patent).


Brazilski softverski inženjer i izumitelj hardvera Alex Kipman razvio je HoloLens, kompjutorizirane naočale s holografskim lećama za iskustvo gledanja stvarnog svijeta obogaćenog virtualnom stvarnošću: to je tzv. miješana stvarnost ili poboljšana stvarnost (AR). Na tržište ga stavlja Microsoft i trenutačno je dostupan za inženjere koji razvijaju softvere i poslovne klijente.

Dok tehnologija virtualne stvarnosti zamjenjuje fizički svijet potpuno simuliranim okolišem, miješana stvarnost pozadinu stvarnog svijeta dopunjava virtualnim digitalnim sadržajem.


Odabrala: Mira Vočinkić.

16:57
Bez komentara (R)
17:00
Vijesti u 17
17:15
Auto Market (R)
17:45
DW: Shift (R)
17:57
Bez komentara (R)
18:00
Vijesti
18:10
Vjerovali ili ne, u Hrvatskoj postoje (najmanje) četiri Novigrada. Novigrad, jedno od najstarijih mjesta srednje Podravine, smješten na južnim padinama Bilogore, prvi se put spominje kao Komarna još 1201. u ispravi kralja Emerika, a svoje sadašnje ime dobiva sredinom 17. stoljeća kada se nakon odlaska Turaka ovdje obnavlja život.

Na južnoj obali Novigradskog mora, tridesetak kilometara sjeveroistočno od Zadra, naše je sljedeće odredište - Novigrad - gradić koji se kaskadno spušta prema obali. U početku, na vrhu brda bila je prapovijesna gradina, pa rimska utvrda koja se u 13. stoljeću obnavlja i dobiva ime Castrum Novum - Novigrad.

S mora se vraćamo u kontinentalnu Hrvatsku, u pitomi kraj između rijeka Dobre i Mrežnice. U središtu Novigrada na Dobri, bivšem vlasništvu kneževa Frankopana, pozornost će nam privući crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Četvrti Novigrad je na zapadnoj obali Istre. Pravi grad postaje tek nakon što Karlo Veliki 788. osvaja Istru i odlučuje da će upravo ovdje biti baza za širenje na jugoistok.


Scenaristica i urednica: Edda Dubravec

Redatelj: Luka Marotti

Urednica: Edda Dubravec.

18:25
Među pričama i tajnama lijepe i bogate prošlosti žminjskoga kraja svoje su mjesto našli suhozidi, kažuni, Čakavski sabor, sakralna baština, fuži, kobasice... Žminj je gospodarski razvijena općina, u zaleđu bučnih obalnih mjesta, u kojoj cvate turizam i u koju se vraćaju mladi, ne bi li u neki novi tradicionalni istarski baulj spremili miraz za budućnost.


Redateljica: Ljiljana Mandić

Scenaristica: Silvija Trnčević

Snimatelj: Tomislav Trumbetaš

Montažer: Damir Đurčević

Producentica: Sunčana Hrvatin Kunić

Urednica: Tatjana Rau.

18:50
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Dubrovnik je grad iznimno bogate povijesti i sačuvane kulturne baštine, zbog čega je uvršten i na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Među mnogobrojnim muzejskim prostorima ističe se Etnografski muzej Rupe, kao dio Dubrovačkih muzeja, smješten u nekadašnjoj zgradi žitnice. Samo ime Rupe potječe od narodnog naziva za podzemna spremišta žita, a prvi poznati zapisi o suhim bunarima za smještaj žita, odnosno žitnice u Dubrovniku, datiraju s kraja 14. stoljeća. Danas je u ovom impozantnom prostoru stalni postav izložbe s tradicijskim gospodarstvom dubrovačkog kraja i ruralne arhitekture.


Naratorica: Paula Jusić.

18:56
Vrijeme RH sutra
19:00
Dnevnik 2
19:43
Vrijeme RH sutra (R)
19:44
Bez komentara (R)
19:47
Tema dana
19:59
HAK - promet info
20:00
#ON I ONA: Moda, dokumentarna reportaža (R)
20:05
Prof. dr. Dragan Damjanović rođen je 31. listopada 1978. u Osijeku. Osnovnu školu završio je u selu Poganovcima, gdje je i odrastao, te u Podgoraču. Opću gimnaziju završio je 1997. u Našicama. Povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2002. Od 1. ožujka 2003. počinje raditi kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest umjetnosti. U zvanje docenta izabran je 2009., a u zvanje izvanrednog profesora 2014. godine. Od listopada 2012. predstojnik je Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije, a 2012.-2016. bio je zamjenik voditelja Poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti. Od ožujka 2004. sudjeluje u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest umjetnosti. Glavno područje istraživačkog interesa vezano mu je za povijest arhitekture te u manjoj mjeri slikarstva i skulpture Hrvatske i srednje Europe u XIX. i u prvoj polovini XX. stoljeća, pitanje nacionalnog stila te političkog i društvenog konteksta nastanka umjetničkih djela. S profesorom Damjanovićem razgovaramo o zapuštenosti zagrebačkog Donjeg grada, o obnovama bez dozvola gradskih vlasti, u kojem je stanju jezgra Zagreba, je li moguće sačuvati specifični identitet središta Zagreba, kako graditi grad sklon potresima, u čemu je simbolika tornjeva Katedrale i o tekstu o jabuci južnog tornja, o obnovama Zagreba za prethodnih potresa, kako smisleno obnavljati i razvijati Zagreb, o stanju sakralnih građevina, treba li obnavljati Bollea, o stanju mirogojskih arkada, kakvi su razmjeri stradanja stambene i javne arhitekture itd.


Autor: Romano Bolković

Urednica: Slavica Babić .

21:00
Vijesti
21:10
U glavnom gradu indijske pokrajine Rajasthana, Jaipuru, već nakon nekoliko minuta prestaješ biti stranac. No, tako je i u Jaisamleru i Puškaru, tzv. obojanim gradovima Indije. Nevjerojatno živopisni gradovi u pustinjskom ambijentu pravi su doživljaj svjetskim putnicima.
21:40
Abeceda zdravlja: Akne (R)
21:50
Dnevnik 3
22:05
R: Zdravko Fuček... Dokumentarac o tri časnice HV-a čije su karijere obilježili uspjesi, kako tijekom školovanja, tako i u obavljanju povjerenih im dužnosti i zadaća.

Diana Doboš, Darija Gvozdenčević i Vlasta Zekulić govore o motivima zbog kojih su se odlučile za vojni poziv, ponekim problemima na koje su nailazile kao žene u vojsci te reagiranju roditelja i okoline na izbor njihovog poziva.

Sve tri bile su odlučne i iznimno uspješne na putu prema ostvarenju zadanog si cilja i na neki način prokrčile su put generacijama budućih časnica HV-a.

Nije nevažno napomenuti da je u OSRH deset posto žena, što je tri posto više od prosjeka drugih zemalja članica NATO-a.

Dokumentarac je sniman u Splitu, Zadru i Zagrebu.

22:50
Reportaže iz DJH
23:00
Vijesti
23:10
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Dubrovnik je grad iznimno bogate povijesti i sačuvane kulturne baštine, zbog čega je uvršten i na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Među mnogobrojnim muzejskim prostorima ističe se Etnografski muzej Rupe, kao dio Dubrovačkih muzeja, smješten u nekadašnjoj zgradi žitnice. Samo ime Rupe potječe od narodnog naziva za podzemna spremišta žita, a prvi poznati zapisi o suhim bunarima za smještaj žita, odnosno žitnice u Dubrovniku, datiraju s kraja 14. stoljeća. Danas je u ovom impozantnom prostoru stalni postav izložbe s tradicijskim gospodarstvom dubrovačkog kraja i ruralne arhitekture.


Naratorica: Paula Jusić.

23:16
Vjerovali ili ne, u Hrvatskoj postoje (najmanje) četiri Novigrada. Novigrad, jedno od najstarijih mjesta srednje Podravine, smješten na južnim padinama Bilogore, prvi se put spominje kao Komarna još 1201. u ispravi kralja Emerika, a svoje sadašnje ime dobiva sredinom 17. stoljeća kada se nakon odlaska Turaka ovdje obnavlja život.

Na južnoj obali Novigradskog mora, tridesetak kilometara sjeveroistočno od Zadra, naše je sljedeće odredište - Novigrad - gradić koji se kaskadno spušta prema obali. U početku, na vrhu brda bila je prapovijesna gradina, pa rimska utvrda koja se u 13. stoljeću obnavlja i dobiva ime Castrum Novum - Novigrad.

S mora se vraćamo u kontinentalnu Hrvatsku, u pitomi kraj između rijeka Dobre i Mrežnice. U središtu Novigrada na Dobri, bivšem vlasništvu kneževa Frankopana, pozornost će nam privući crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Četvrti Novigrad je na zapadnoj obali Istre. Pravi grad postaje tek nakon što Karlo Veliki 788. osvaja Istru i odlučuje da će upravo ovdje biti baza za širenje na jugoistok.


Scenaristica i urednica: Edda Dubravec

Redatelj: Luka Marotti

Urednica: Edda Dubravec.

23:31
DW: Sutrašnjica danas (R)
23:57
Bez komentara (R)
00:00
Vijesti
00:10
R: Luka Marotti... Kad kažemo Šibenik, jedna od prvih asocijacija jest katedrala. I za domaće i za strane goste, za znalce i promatrače to je upravo ona prepoznatljiva točka koja se gotovo odasvud vidi i u kojoj se sastaju svi putovi u gradu. Šibenska katedrala slabo je, na žalost, poznata europskoj i svjetskoj javnosti, no proteklih se godina našla u središtu zanimanja kad je - tijekom agresije na Hrvatsku - njezina kupola pogođena granatom i teško oštećena. Tijekom proteklih godina intenzivno se radilo na istraživanju i obnovi i kupole, ali i cijele katedrale čija je izgradnja započela u prvim desetljećima 15. stoljeća, a posvećena je 1555. godine.
00:35
Glas domovine (R)
01:00
Vijesti flash
01:05
TV student (R)
01:35
Među pričama i tajnama lijepe i bogate prošlosti žminjskoga kraja svoje su mjesto našli suhozidi, kažuni, Čakavski sabor, sakralna baština, fuži, kobasice... Žminj je gospodarski razvijena općina, u zaleđu bučnih obalnih mjesta, u kojoj cvate turizam i u koju se vraćaju mladi, ne bi li u neki novi tradicionalni istarski baulj spremili miraz za budućnost.


Redateljica: Ljiljana Mandić

Scenaristica: Silvija Trnčević

Snimatelj: Tomislav Trumbetaš

Montažer: Damir Đurčević

Producentica: Sunčana Hrvatin Kunić

Urednica: Tatjana Rau.

02:00
Dnevnik 3 (R)
02:15
Lijepom našom: Varaždin (2. dio) (2019.)
03:30
Alpe Dunav Jadran (R)
03:58
Bez komentara
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
#ON I ONA: Igračke, dokumentarna reportaža (R)
04:09
Prizma, multinacionalni magazin (R)
04:55
#ON I ONA: Moda, dokumentarna reportaža (R)
04:59
Skica za portret: Muzej Slavonije - Osijek - slikarstvo (R)
05:09
DW: Check in (R)