R: Lukša Benić... Zavirite li u atelijere dubrovačkih slikara ili u zbirku dubrovačke Umjetničke galerije, naći ćete mnoštvo likova koji su svaki na svoj način posebni. Karakteristično je za dubrovačke slikare da osjećaju bilo Grada pa su oduvijek imali sluha za te i takve ljude. Ivo Dulčić portretirao je tako Beba, boema koji je desetljećima uz pratnju tamburice svirao na dubrovačkim ulicama. Pravo ime bilo mu je Pasko Burin, a peta epizoda serije nosi naslov po jednoj od pjesama koje je skladao. Neki od dubrovačkih vlastitih unikata bili su i vrhunski intelektualci, ali su na neki način živjeli u svom svijetu ili ispred svog vremena, poput doktora povijesnih znanosti Cvijeta Joba i možda prve hrvatske kubističke slikarice Jelene Dorotke Hoffman.

Narator: Vedran Benić

Autor špice i kolorist: Denis Golenja

Dizajneri zvuka: Iva Ivan i Srđan Popović.

Papa Franjo je od čitave Crkve zatražio da u mjesecu listopadu 2019. godine živi izvanredno razdoblje misijskog djelovanja. Povod tome je stota godišnjica apostolskog pisma Maximum illud pape Benedikta XV., kojim je htio pobuditi novo misionarsko oduševljenje. U emisiji razgovaramo o misijama i projektu koji puno otkriva o njima, o filmu Lica puna nade. Naši su gosti dvojica svećenika: vlč. Odilon Singbo, svećenik iz Benina koji je sveučilišni kapelan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i vlč. doc. dr. sc. Krunoslav Novak, redatelj i autor filma Lica puna nade, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Oni će nam približiti i iskustvo života u dalekom Beninu te svoje svjedočanstvo o misijskom djelovanju Crkve.

R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Njihovo carsko veličanstvo - lipicanci. Paradni, gizdavi, visokog elegantnog koraka, svjesni svoje gracilnosti - jedna su od najljepših pasmina konja uzgojena u pitomoj Slavoniji.

Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi. U dugoj tradiciji uzgoja konja pasmina lipicanaca na Ergeli počinje se uzgajati početkom 18. stoljeća.

Kao jedina ergela u Hrvatskoj, uspijevala je stoljećima očuvati tradiciju uzgoja konja, njegujući tako ljubav prema ovim plemenitim životinjama.

Tako duga tradicija predstavlja neprocjenjivu vrijednost i značaj, kako za grad Đakovo, tako i za Slavoniju i cijelu Hrvatsku.

Naratorica: Paula Jusić.

R: Luka Marotti... U idilično okružje Tuškanca, u vilu na Gvozdu 23, daleko od gradske vreve, s pogledom na Gornji grad i zvonik crkve sv. Marka, pod čijim su se svodovima i upoznali, doselili su se 1952. Bela i Miroslav Krleža i ovdje živjeli do smrti - ona je umrla 23. travnja 1981., a on potkraj iste godine. Dom našeg najvažnijeg pisca 20. stoljeća i njegove supruge, proslavljene glumice, danas je njihov memorijalni prostor, sačuvan i uređen kao kad su ovdje živjeli, radili, primali goste.

R: Tanja Kanceljak... Život na Dunavu je priča o ljudima iz Vukovara, Iloka i Šarengrada kojima je Dunav dio svakodnevnog života. Odrasli su uz Dunav, ondje žive i rade. Saša je Vukovarac koji se vratio u Vukovar i svaki svoj slobodni trenutak provodi na Dunavu, na svom brodu. On je ribič, voli Dunav, ali zna da bez brige o ekologiji budućnosti nema. Bivši nogometaš Dario Krešić odlučio je svaki zarađeni euro u inozemstvu uložiti u vinograde i proizvodnju vrhunskog vina. Na svojoj obali Dunava uživaju u specijalitetima, od šarana na rašljama i fiš-paprikaša do pevca s Dunava.

R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Njihovo carsko veličanstvo - lipicanci. Paradni, gizdavi, visokog elegantnog koraka, svjesni svoje gracilnosti - jedna su od najljepših pasmina konja uzgojena u pitomoj Slavoniji.

Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi. U dugoj tradiciji uzgoja konja pasmina lipicanaca na Ergeli počinje se uzgajati početkom 18. stoljeća.

Kao jedina ergela u Hrvatskoj, uspijevala je stoljećima očuvati tradiciju uzgoja konja, njegujući tako ljubav prema ovim plemenitim životinjama.

Tako duga tradicija predstavlja neprocjenjivu vrijednost i značaj, kako za grad Đakovo, tako i za Slavoniju i cijelu Hrvatsku.

Naratorica: Paula Jusić.

Miroslav Škoro hrvatski je pjevač, skladatelj, aranžer, ekonomist i političar. Dvije godine studirao je na Community College of Allegheny County u Sjedinjenim Državama, zatim je bio polaznik prvog naraštaja Diplomatske akademije MVP-a RH te je od 1995. do 1997. godine obnašao dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Pečuhu. Vodio je više vlastitih trgovačkih društava, a od 2001. do 2006. bio je glavni direktor Croatia Records d.d. Diplomirao je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Osijeku - smjer marketing, gdje je u prosincu 2017. godine postao i doktor ekonomskih znanosti, obranivši disertaciju na temu Modeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije. Godine 2019. postao je suradnik na kolegiju Uvod u ekonomiju na diplomskom studiju ekonomije na Sveučilištu Sjever, u Sveučilišnom centru Varaždin. Kandidirao se na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor 2007. te postao saborskim zastupnikom HDZ-a. Bio je kandidat za predsjednika Republike Hrvatske i u prvom krugu predsjedničkih izbora zauzeo treće mjesto s 24,45 % glasova.

U veljači 2020. osnovao je političku stranku Domovinski pokret Miroslava

Škore.

S Miroslavom Škorom razgovaramo o tome kome se Domovinski pokret prvenstveno obraća, o razočaranju u parlament kao instituciju, o gubitku povjerenja u državne institucije, o programu pokreta, o tome što je Domovinski pokret vrijednosno, do kojih vrijednosti drži, koje su ključne točke gospodarskog programa pokreta, o njegovom poduzetničkom iskustvu, o spremnosti na vladu nacionalnog jedinstva, o tome s kime bi Domovinski pokret koalirao a s kime nikako ne bi, o Domovinskom pokretu i ruskoameričkom utjecaju, o Bartulici i prinovama, o ženama na listama Domovinskog pokreta, o tome bi li se Domovinski pokret i danas zalagao za promjenu Ustava s ciljem osnaženja ustavnog položaja predsjednika RH, zašto ne EU kao federacija, kako uz naš mentalitet poraziti korupciju, kakva je politička panorama Hrvatske, ima li Hrvatska budućnost uz prošlost koja ne prolazi te o tome što ima loše u iseljavanju.

R: Luka Marotti... U idilično okružje Tuškanca, u vilu na Gvozdu 23, daleko od gradske vreve, s pogledom na Gornji grad i zvonik crkve sv. Marka, pod čijim su se svodovima i upoznali, doselili su se 1952. Bela i Miroslav Krleža i ovdje živjeli do smrti - ona je umrla 23. travnja 1981., a on potkraj iste godine. Dom našeg najvažnijeg pisca 20. stoljeća i njegove supruge, proslavljene glumice, danas je njihov memorijalni prostor, sačuvan i uređen kao kad su ovdje živjeli, radili, primali goste.

R: Tanja Kanceljak... Život na Dunavu je priča o ljudima iz Vukovara, Iloka i Šarengrada kojima je Dunav dio svakodnevnog života. Odrasli su uz Dunav, ondje žive i rade. Saša je Vukovarac koji se vratio u Vukovar i svaki svoj slobodni trenutak provodi na Dunavu, na svom brodu. On je ribič, voli Dunav, ali zna da bez brige o ekologiji budućnosti nema. Bivši nogometaš Dario Krešić odlučio je svaki zarađeni euro u inozemstvu uložiti u vinograde i proizvodnju vrhunskog vina. Na svojoj obali Dunava uživaju u specijalitetima, od šarana na rašljama i fiš-paprikaša do pevca s Dunava.

R: Lukša Benić... Zavirite li u atelijere dubrovačkih slikara ili u zbirku dubrovačke Umjetničke galerije, naći ćete mnoštvo likova koji su svaki na svoj način posebni. Karakteristično je za dubrovačke slikare da osjećaju bilo Grada pa su oduvijek imali sluha za te i takve ljude. Ivo Dulčić portretirao je tako Beba, boema koji je desetljećima uz pratnju tamburice svirao na dubrovačkim ulicama. Pravo ime bilo mu je Pasko Burin, a peta epizoda serije nosi naslov po jednoj od pjesama koje je skladao. Neki od dubrovačkih vlastitih unikata bili su i vrhunski intelektualci, ali su na neki način živjeli u svom svijetu ili ispred svog vremena, poput doktora povijesnih znanosti Cvijeta Joba i možda prve hrvatske kubističke slikarice Jelene Dorotke Hoffman.

Narator: Vedran Benić

Autor špice i kolorist: Denis Golenja

Dizajneri zvuka: Iva Ivan i Srđan Popović.