Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 3
06:20
Zabranjeno pušenje (R)
08:02
Čas anatomije: Budućnost prošlosti (R)
08:55
Art zona: Slobodan Mašić (R)
09:30
Između krajnosti: Svetislav Basara (R)
10:00
Lako je Raletu, 18-40 (R)
10:50
TV Beograd: Karavan – Hvar, 2. deo (R)
11:20
Savremeni svetski pisci: Ajfer Tunč (R)
11:55
Poezija uživo: ljubomir Simović
12:15
43. Bemus: Boris Berezovski (R)
13:10
Big bend RTS: Solisti Lana Janjanin i Dina Rizvić-Miracles (R)
14:20
Zabranjeno pušenje,
16:01
Velika iluzija
16:35
Bunt
17:10
Mornarički specijalci, 11-22, 1S
18:00
U novoj epizodi serije Lako je Raletu idemo deset godina unazad, i saznajemo kako su se venčali Rale i Ivana. Spremajući se za odlazak na svadbu, Rale i Ivana se prisećaju kako je izgledalo njihovo venačanje. Put do matičara za ovaj par nije bio nimalo lak, i Rale dobro pamti koliko ga je peripetija delilo od onog sudbonosnog - da.... Počevši od same prosidbe u koju su se, naravno, umešali Cica, Dragan i Stole, preko Raletove sumnje u Ivanin pristanak, sve do traženja blagoslova od popa. Naravno, ni sama proslava nije mogla da prođe bez incidenata. Bilo je to, sve u svemu, venčanje za pamćnje. Igraju: Andrija Milošević, Maša Dakić, ljiljana Blagojević, Branimir Brstina, Aleksandar Srećković, Petra Semiz, Ilija Lukešević, Matija Lukešević, Nemanja Oliverić, Rade Marjanović, Zlata Numanagić, Neša Gvozdenović i Svetlana Bojković. Reditelji: Ognjen Janković i Predrag Ličina Urednica serije: Tamara Baračkov   Repriza , 29.mart u 00:35 i 08:35.
19:00
Prvi kadrovi emisije Karavan - Valjevska nahija, zabeležili su svađu između dvojice meštana. Komentarišući ovu situaciju, Miladin Tešić u studiju najavljuje emisiju: Čovek u kolima hteo je prečicom putem po pesak, a put prečicom vodi preko tuđeg imanja i vlasnik imanja isprečio se ispred kola. Nažalost, magnetofonska traka nije zabeležila i ovu njegovu rečenicu: To što kažeš da ćeš me lopatom, slabo je to za moju glavu, i dodao, tuđe neću, svoje ne dam pa i glava nek ide, i što me bre nisi pitao kad ti je Bog dao jezik.... Pokušali smo da ih izmirimo, ali svađa je prekinuta samo koliko da prođemo. Ne tako davno kada se situacija zakuvavala, pa je i na našim granicama počelo oružjem da se klopara, do predsednika jedne planinske opštine došla su dva brđanina. Dva predstavnika sela, stisli kape pa pitaju: Znaš li, predsedniče, koliko će ovo da traje? Da li još da čekamo ili da nastavimo da se na miru svađamo oko onog izvora? Karavan prolazi jednim takvim krajem koji se oduvek borio da sam o svojim stvarima raspravlja, onako kako ume, pa makar ponekad to bilo i lopatom. Obišli smo jednu planinu, jednu reku, sa mladim valjevskim istraživačima spustili se u Robajsku pećinu. Prema jednoj legendi, Valjevo je dobilo ime po vodenicama valjaricama, koje su valjale sukno, a prema drugoj, zato što u tom kraju žive valjani ljudi. Urednik i autor Miladin Tešić, snimatelj Ilija Miletin. Repriza , 29. mart u 01:30 i 09:30.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Otpušten zbog neposlušnosti, Antoan Verlai, dobar policajac koji teško funkcioniše u timu, vezan je za OCBC (Centralno odeljenje za borbu protiv trgovine kulturnim dobrima) zahvaljujući intervenciji svog prijatelja, komandanta Pardoa, koji postaje i njegov novi pretpostavljeni....   Pametan kao istražitelj, ali stranac u svemu što je vezano za kulturu, Antoan će morati da sarađuje sa Florens Šasanj, poznatom istoričarkom umetnosti, koja živi, govori i diše kulturu, do te mere da usred sanjarenja kao plod mašte vidi velike umetnike, koji su nestali, i razgovara sa njima kao da su joj poznanici.
20:55
Snimak koncerta održanog 2. februara prošle godine u Kolarčevoj zadužbini.... Svoje prvo veće orkestarsko ostvarenje Skrjabin je dovršio 1900, kada je imao nepunih 28 godina. Ovo ambiciozno delo sa prosečnim trajanjem od oko 55 minuta, zapravo je Skrjabinova oda božanskoj prirodi umetnosti i njenim kreacijama. Ova činjenica korespondira sa finalnim šestim stavom, u kojem se orkestru pridružuju solisti i hor, koji je Skrjabin komponovao na stihove svoje pesme nazvane upravo Oda umetnosti. Delo je premijerno izvedeno u Sankt Peterburgu pod upravom Anatolija ljadova i doživelo je potpuni neuspeh. Premda i danas mnogi muzikolozi i teoretičari potcenjuju Skrjabinovu Prvu simfoniju, smatra se da je ona svežinom muzičkih ideja, izvrsnom orkestracijom i kontrapunktskim umećem postala temelj novog ruskog simfonizma.   Repriza ,29. mart u 04:00 i 12:00.
21:50
Paleta kulturnog nasleđa: Udar nađe iskru u kamenu
22:20
Eko-logika-
22:55
Eko-logika-
23:25
Eko-logika-
00:01
Bunt (R)
00:35
Lako je Raletu, 19-40 (R)
01:30
TV Beograd: Karavan - Valjevska nahija (R)
02:00
Velika iluzija (R)
02:35
Art trileri: Misteriozni gospodin Šmolović, 2. deo
03:30
Paleta kulturnog nasleđa: Udar nađe iskru u kamenu (R)
04:05
Hor i SO RTS: A. Skrjabin-Simfonija br.1 (R)
05:00
Lični kosmos: Dobrilo Nenadić i Kralj malina
06:25
Eko-logika- (R)
06:55
Eko-logika- (R)
07:25
Eko-logika- (R)
08:02
Bunt (R)
08:35
Lako je Raletu, 19-40, (R)
09:30
TV Beograd: Karavan - Valjevska nahija, (R)
10:00
Velika iluzija (R)
10:35
Art trileri: Misteriozni gospodin Šmolović, 2. deo (R)
11:30
Paleta kulturnog nasleđa: Udar nađe iskru u kamenu (R)
12:05
Hor i SO RTS: A. Skrjabin-Simfonija br.1 (R)
13:00
Lični kosmos: Dobrilo Nenadić i Kralj malina (R)
13:30
Državni akademski ruski narodni ansambl Pjatnicki, 1. deo (R)
14:25
Eko-logika- (R)
14:55
Eko-logika- (R)
15:25
Eko-logika- (R)
16:01
Kulturni centar
16:50
Ana Ćurčin i Milena Jančurić, Sergio Lounge Ana Ćurčin i flautiskinja Milena Jančurić sviraju dve dobro poznate Anine pesme u svedenom i intimnom aranžmanu, uz premijerno izvođenje pesme Zla, na stihove Milene Marković.... Sergio Lounge posle objavljivanja debitantskog albuma The Loungest, premijerno izvodi dve potpuno nove elektro-disko pesme i najavljuje novi muzički smer koji će pratiti neko vreme. repriza ,30. mart u 01:05 i 09:10.
17:20
Zenitistička revolucija duha, misli i osećanja u žiži interesovanja šire javnosti i naučnih krugova. U kojoj meri je nasleđe ,,Zenita“ vitalno? Kako nove generacije istraživača mogu da daju svoj doprinos ovom kulturnom fenomenu? Zaokružen je jedan vek od kada je u Zagrebu, 1. februara 1921, objavljen prvi broj internacionalne revije za umetnosti i kulturu ,,Zenit”. Tokom nepunih šest godina postojanja i ukupno 43 štampana broja, imao je ulogu programskog glasila u kome je ljubomir Micić definisao i promovisao zenitizam, avangardni pokret čiji je bio idejni tvorac i predvodnik. Između dva svetska rata, ,,Zenit” je povezao Zagreb i Beograd, koji su se upisali na mapu radikalnih zbivanja u kulturi i umetnosti Evrope i sveta.... Sa ljubomirom Micićem i njegovim bratom Brankom ve Poljanskim, ali i brojnim saradnicima iz sfere književnosti, filma i likovnih umetnosti, časopis ,,Zenit” je u periodu od 1921. do 1926. godine bio jedan od važnih čvorišta avangardnih ideja na prostorima Kraljevine Jugoslavije. Danas je prihvaćen stav da je ,,Zenit” bio platforma za transnacionalno umrežavanje ideja, a ljubomir Micić prava multimedijalna ličnost: književnik, kritičar, prevodilac, propagator ideja i programa zenitizma, organizator značajnih izložbi, ali i strastveni kolekcionar radova iz epohe avangardnih umetnosti. Iako je imao vizionarske ideje, Micić je često nailazio na neprihvatanje i nerazumevanje sredine u kojoj je živeo i stvarao. Povodom jubileja, dr Irina Subotić i dr Bojan Jović uredili su sveobuhvatni dvojezični zbornik, u kome 30 autora predstavlja teme podeljene u pet celina: zenitizam u ključu avangarde, istorijski okviri, transnacionalni kontekst, zenitizam u svetlu novih tumačenja i zenitistička baština. Organizovane su tribine i nekoliko izložbi od kojih izdvajamo aktuelnu ,,Zenitistima celog sveta” u Narodnom muzeju u Beogradu. Redakcija za nauku Obrazovno naučnog programa pripremila je igrano-dokumentarnu emisiju ,,100 godina časopisa Zenit”, u kojoj učestvuju: prof. dr Irina Subotić, istoričarka umetnosti, dr Bojan Jović, istoričar književnosti, prof. dr Jerko Denegri, istoričar umetnosti, i Gordana Stanišić, autorka izložbe u Narodnom muzeju. Urednik i scenarista: Ivana Kovačević     Repriza , 30. mart u 01:35 i 09:40.
17:50
Mornarički specijalci, 12-22, 1S
18:35
Kada Raletov i Ivanin stan napadnu mravi, cela porodica se, na Cicino insistiranje, privremeno seli u stan prekoputa. Stole je taj kome ova situacija od samog početka nikako ne odgovara, a i Cica će, ubrzo, uočiti mane Raletovog i Ivaninog boravka. Ivana dolazi na ideju - sada je idealan trenutak da Cica, Dragan i Stole shvate kako je to kada u kući imaju neželjene goste!... Uz sav haos koji se desio sa mravima, kućni poslovi i organizacija dana sa decom Ivanu dovode do pucanja. Dolazak dadilje Ane u porodicu Todorović, donosi neprepoznatljiv mir i harmoniju, ali samo na trenutak. Maša je toliko oduševljena Anom, da to izaziva ljubomoru i kod Cice i kod Ivane. Iz straha da će biti zamenjena, Ivana odlučuje da sačuva poziciju i kuje plan. Ali, stvari ne idu onako kako je Ivana zamislila... Igraju: Andrija Milošević, Maša Dakić, ljiljana Blagojević, Branimir Brstina, Aleksandar Srećković, Petra Semiz, Ilija Lukešević, Matija Lukešević, Ksenija Repić i Nenad Savić Reditelji: Ognjen Janković i Predrag Lič   repriza , 30.mart u 02:05 i 10:10.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Umetnost zločina, 2-4, 6S
20:55
Jelena Jovović - džez muzičar, autor, tekstopisac i pedagog - nastupala je na istaknutim festivalima i džez scenama širom sveta, sa mnogobrojnim velikanima ovog žanra poput: Boba Muvera, Šile DŽordan, Orkestra Klausa Rajblea, Alana Praskina, Duška Gojkovića, Vasila Hadžimanova, Teodosija Spasova, Breda Lilija, Čaka Izraelsa, Renata Kika......   Na koncertu koji je održan 8. decembra 2018. godine u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine, premijerno je izvela muziku sa svog prvog solističkog albuma – Heartbeat. Sa njom je nastupala ekipa izuzetnih muzičara koja je učestvovala u snimanju tog albuma, kao i specijalni gosti. Album Heartbeat je inspirisan Jeleninim sećanjima iz detinjstva, životom na različitim kontinentima, raznovrsnim ritmovima i melodijama. Repriza ,30. mart u 03:30 i 11:05.
22:05
Mnogi su tumačili razmišljanja Ivane Dimić - pisca, dramaturga, prevodioca. U romanu za koji je dobila Ninovu nagradu raščinila je komplikovan odnos između majke i ćerke. Taj odnos je toliko delikatan u svakoj porodici i daje usmerenje ka daljim rešavanjima situacija u životu.... Teško je bilo razgovarati sa osobom koja sve ono što je u nama iznosi i objašnjava. Sva njena dela imaju jednu poruku - čovek stvaralaštvom rešava svoje nedoumice, a time svi drugi dobijaju recepte savladavanja sopstvenih demona. Jedna je od šest žena koje su dobile Ninovu nagradu. Objašnjava svoje korene i uticaj doma i vaspitanja na sve ono što joj se događalo i kroz šta je tokom pisanja prolazila. Neverovatna količina angažovanja u pozorištu, kulturi, prevođenju, predstavlja intelektualca u celom suštinskom značenju. Na oko jednostavna, a u suštini slojevita, preko pisanja i rada daje rešenje mnogih nedoumica svih onih koji ne znaju kako da reše ono što ih muči. Repriza , 30. mart u 04:40 i 12:15.
22:35
Neka nam Bog oprosti
00:31
Kulturni centar (R)
01:20
Huteneni hibrid #2 (R)
01:50
100godina časopisa Zenit (R)
02:20
Lako je Raletu, 20-40 (R)
03:10
Tv feljton: Dosije Kiš-Trideset godina kasnije
03:40
Jelena Jovović: Jazz Junction-Hartbeat (R)
04:50
Mira Adanja Polak – Ekskluzivno: ljubav je uvek žrtva (R)
05:20
Jedna od naših najznačajnijih kompozitorki, ljubica Marić, počela je da uči kompoziciju kod Slavenskog i Milojevića.... Školovanje je ljubica Marić nastavila u Pragu - kompoziciju je učila kod Jozefa Suka, a violinu i dirigovanje kod eminentnih profesora Praškog konzervatorijuma. NJeno najplodonosnije stvaralačko razdoblje trajalo je između 1955. i 1963. godine, kada je napisala najznačajnije komozicije: kantatu Pesme prostora (predstavila je našu muziku na Svetskoj izložbi u Briselu 1957. godine), Muziku oktoiha br.1, kamernu kantatu Prag sna, Ostinato super temu oktoiha i ostale.   Repriza  u 12:45.