Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

HTV 3
06:24
Skica za portret: Stanko Jančić
06:34
Betty i njezine dijagnoze (2), serija (12) (5/12) (R)
07:18
R: Jamie Berry... From Russia To Iran: Crossing The Wild Frontier
U trećoj epizodi epskog putovanja Levisona Wooda od 4200 kilometara, istraživač i njegov vodič putuju svim dostupnim sredstvima sve dalje u pustoš Dagestana. Neustrašivi istraživači prihvaćaju otvorenu gostoljubivost regionalnih ratničkih klanova i otkrivaju zaprepašćujuću ljepotu zemlje koju su rijetki Zapadnjaci vidjeli te kreću na opasan put konjima u drevni grad Derbent s naoružanim čuvarom u pratnji, koji će ih štititi od vukova i medvjeda. Na ulasku u Azerbajdžan Levisonu se pridružuje novi vodič Namin, kako bi ga pratio kroz tu zemlju neobičnih suprotnosti: golemo bogatstvo i teška bijeda, modernitet čelika i stakla i gotovo biblijska, drevna naselja.
08:05
R: Oliver Stone... The Putin Interviews
Osvajaču Oscara, redatelju Oliveru Stoneu, odobren je jedinstven pristup predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu te ga je tijekom dvije godine intervjuirao petnaestak puta, s time da nije bilo teme o kojoj se nije smjelo razgovarati. Fascinantna četverodijelna dokumentarna serija daje nam intiman uvid u Putinov privatan i poslovni život, od njegovog djetinjstva pod komunizmom, uspona na mjesto predsjednika, njegovih odnosa s četiri američka predsjednika, do zanimljivih pogleda na današnje odnose između SAD-a i Rusije.

Serija je najpodrobnije portretiranje Vladimira Putina koje je ikada omogućeno nekoj osobi sa Zapada.

09:02
Peti dan (R)
10:02
I: Edward Dziewonski, Barbara Polomska, Ignacy Machowski; R: Andrzej Munk... Eroica
Omnibus. Film nam donosi dvije nepovezane priče, od kojih se svaka bavi temom poljskog ratnog junaštva i ulogom junaka u 2. svjetskom ratu.

Treći dio, Con bravura, koji se bavi poljskom legendom i razlikuje ozračjem od prva dva dijela, zamišljen je kao završni dio ovog omnibusa, no iz završne verzije filma izbacio ga je redatelj Munk. Prikazan je samostalno tek 1972. na poljskoj televiziji.

Film je osvojio nagradu FIPRESCI 1959. godine na međunarodnom filmskom festivalu u Mar del Plati.

11:23
R: Tatjana Kanceljak... U ovom putopisu ne upoznajemo samo ljepotu i nama nepoznate dijelove Novog Zelanda, nego vidimo lokacije važne za maorski narod, ali i za Tarare, potomke prvih hrvatskih doseljenika na Novi Zeland. Upoznajemo se s maorskim načinom života, upoznajemo njihovu kulturu i mitologiju i družimo se s Tararama - tako Hrvate nazivaju Maori. Putovali smo po najsjevernijem dijelu Novog Zelanda i posjetili najsvetija maorska mjesta, bili smo na predivnim plažama i doznali zašto su tako učestali potresi na Novom Zelandu. Od predivnih dugačkih plaža, do zelenih pašnjaka i planina, gejzira i ugaslih vulkana, vukla nas je želja da upoznamo Maore i Tarare.
11:53
Ljubav je čudna i nepredvidljiva. I, poput bolesti, pogodi te kada se najmanje nadaš!

Upravo to se dogodilo i Noelu, glavnom junaku irskog filmskog predstavnika na međunarodnom festivalu CIAK Junior. A njegova mlada (i mladenačka) ljubav odvela ga je do posve neočekivanog zapleta, ali i naglog skidanja ružičastih naočala.

Ipak, zaljubljivom tinejdžerskom srcu nije trebalo mnogo da se opet zaljubi...

12:07
Oproštajna zabava, njemački dokumentarni film za djecu (2016.)
12:22
U ovoj emisiji Ni da ni ne gledamo film učenika Gimnazije Županja o dvjema njihovim kolegicama drugačijima od većine. S njima razgovaramo o tome vode li različitosti uvijek do razdvajanja ili katkad mogu i spajati ljude. Zašto je većini ljudi važna religija? Što je različitim religijama zajedničko, a što ih razlikuje? Različite religije nas u većoj mjeri spajaju ili razdvajaju? Kao i uvijek, tu su naš dežurni stručnjak profesor Tomislav Reškovac i profesionalni debatanti.
13:12
R: Hana Gelb... Protagonisti zagrebačkog City Folka 2015 pokazat će što znači provesti život bez dokumenata; što znači biti nevidljiv kao što i prečesto jesu naši Romi. Hasba Hasanović, majka četvero djece želi izaći iz začaranog kruga apatridije.
13:38
R: Zvonimir Rumboldt... U emisiji koja se bavi jezikom poezije za književnicu Lidiju Bajuk književnik Stipe Čuić reći će da je ona kanonski pisac te da je u svojoj poeziji, ali i prozi spojila ono tradicionalno sa suvremenim izričajem. Lidija Bajuk govorit će o svojem kajkavskom opusu, a dijalektologinja i pjesnikinja Evelina Rudan objašnjava pojmove dijalektalna poezija te kajkavsko i čakavsko pjesništvo. U emisiji gledamo jezični crtić Izgubljene riječi o riječima koje se još govore u govorima, ali su za standard izgubljene jer ih se taj jezik odrekao.
13:54
R: Goran Ribarić... Slavonski dijalekt je jedan od dijalekata štokavskog narječja. Zovu ga još i staroštokavski jer čuva stare osobine kojih u novoštokavskome više nema. Stručnjaci ga smatraju jednim od najkonzervativnijih hrvatskih dijalekata. Kad je riječ o odrazu jata, govornici slavonskog ili šokačkog govora većinom su ikavci, potom ikavci-jekavci i na kraju ekavci. Govori ovog dijalekta međusobno se razlikuju, ali većina čuva stari naglasak po kojem su Slavonci poznati. Neki govori čuvaju -l na kraju glagolskog pridjeva radnog, pa kažu radil, a ne radio. Takav je govor sela Siče koji je i zaštićen. Čut ćemo ga i u našoj emisiji od izvornih govornika obitelji Čupić.

Sugovornici su: Ivan, Kristina i Ana Čupić, prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić i doc. dr. sc. Silvija Ćurak.

14:09
R: Ivo Kuzmanić... Hit grupe Mi, Bam-bam-baba-lu-bam i danas se može čuti na valovima radijskih postaja iako je nastao još 1970. godine. Međutim, priča o strelovitom usponu toga, diljem Hrvatske i tadašnje Jugoslavije nevjerojatno popularnog rock, soul i jazz-rock sastava počinje još u prvoj polovici 1960-ih, kad su njegovi članovi, kao šibenski srednjoškolci, aktivno nastupali u svojim tadašnjim glazbenim sastavima, Magneti i Mjesečari. Ipak, njihova priča nije samo šibenska, već postaje i zagrebačka, kada u taj grad, koji će im poslužiti kao odskočna daska za daljnje uspjehe, dolaze na studij. Priča je to i o duhu vremena - kako se živjelo, odijevalo, zabavljalo - iz perspektive tadašnjih mladih ljudi, svjedoka vremena i njegovih netom pristiglih mijena, koje su ti njihovi mladi nositelji bezrezervno upijali i uživali u njima.



Istraživač i narator: Stanko Ferić

Autor originalne glazbe: Alan Bjelinski.

14:38
I: Louis de Funes, Noëlle Adam, Olivier De Funes; R: Serge Korber... L'homme Orchestre / The Band
Glazbena komedija. Voditelj ženske plesne skupine i njegov bratić organizirali su nastup u Rimu i zabranili im tamo druženje s muškarcima...
16:03
R: Luka Marotti... Bakar je sačuvao gotovo netaknut svoj povijesni lik, ali je njegov okoliš drastično promijenjen, unakažen. To je danak nekakvom fiktivnom napretku iz posljedica kojega se sada pokušava pobjeći i vratiti duh i dušu gradiću koji to, baš kao i njegovi stanovnici i njegova tisućljetna povijest, zaslužuju.
16:18
Icons
Epizoda donosi priču o zabavi u 20. stoljeću. Holivudska zvijezda Kathleen Turner bavi se postignućima i ostavštinama četiriju najvećih zabavljača stoljeća. Priča o zabavi u 20. stoljeću seže od klauna i vodvilja, do čudnovatosti svemira i svega između. Bilo je to stotinu godina tijekom kojih je tehnološki napredak zauvijek promijenio lice zabave - pojavile su se prve filmske zvijezde, glazbenici i stvoren je kult slavnih. Četiri ikone kojima se bavi ovaj dokumentarni film nisu bile samo istaknute ličnosti u svojim industrijama nego i ljudi koji su se pobunili protiv establišmenta prijeteći da će srušiti društvene prepreke koje su postojale naraštajima. Kathleen Turner istražuje život Charlieja Chaplina, Billie Holiday, Marilyn Monroe i Davida Bowieja. Otkriva njihova najveća dostignuća i istražuje njihovu ostavštinu.

Chaplin je veći dio djetinjstva proveo u siromaštvu prije nego što je postao prva svjetska filmska zvijezda. Napadao je studijske moćnike, prije nego što je svoj najpoznatiji film, Veliki diktator upotrijebio kako bi poslao snažnu poruku o opasnostima fašizma.

Billie Holiday je odrasla u velikom siromaštvu. Zbog svoje jedinstvene tehnike pjevanja postala je jedna od velikih svjetskih glazbenica, a zatim je odlučila rasvijetliti jedan od najmračnijih kutaka čovječanstva objavivši singl Strange Fruit.

Marilyn Monroe iskoristila je svoj imidž kako bi od statusa starlete stigla do možda i najkultnije filmske zvijezde. Trudila se proširiti slabašne uloge koje su joj nudili, s moćnim studijima borila se za više kreativne kontrole, a i nad vlastitim imidžem preuzela je kontrolu kakva dotad nije viđena.

David Bowie pojavio se na londonskoj glazbenoj sceni i uz pomoć Ziggyja Stardusta odmah je transformirao glazbu, stvarajući vojsku mladih, prethodno nesvrstanih obožavatelja. Osporavao je stereotipe o spolu i seksualnosti i nastavit će i društveno i umjetnički izazivati društvo sljedećih 45 godina.

Na kraju emisije publika glasuje za najvećeg zabavljača stoljeća, koji će se zajedno s finalistima iz ostalih kategorija plasirati u finale na kraju serije.

17:08
R: Miljenko Bukovčan... Iz Preporodne dvorane palače Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pogledajte drugi dio otvorenja 13. izdanja ovog jedinstvenog festivala posvećenog vrhunskom komornom muziciranju, koji je održan 12. listopada 2018. Pod vodstvom umjetničke ravnateljice i violinistice Susanne Yoko Henkel nastupaju sjajni internacionalni glazbeni individualci: violinist Stefan Milenković, violist Guy Ben - Ziony, čelisti Santiago Canon Valencia i Monika Leskovar te klaviristica Ewa Kupiec udruženi u različitim komornim sastavima koje možete čuti i vidjeti samo na Zagrebkomu.
18:01
Ivan Kožarić, 10. lipnja 1921. - 15. studeni 2020.


Sloboda je rijetka ptica riječi su Ivana Kožarića, umjetnika neopterećena uspjehom i statusom, koji se nije bojao revidirati svoje gotove radove ne bi li stalno održavao svoju otvorenost za neočekivane nove oblike. O njegovom radu govore hrvatski i svjetski kustosi, umjetnici, prijatelji: Iva Rada Janković, Antun Maračić, Žarko Vijatović, Ješa Denegri, Patrizia Dander, Ulrich Loock, Bart De Baere, Tomislav Kličko, Boris Cvjetanović, Alem Korkut i Nevena Tudor Perković. Pa kad na kraju jedan od njih izrazi sućut cijeloj Hrvatskoj zbog gubitka tako velikog autora, ostajemo zahvalni što smo imali priliku dijeliti radost i veličinu njegova stvaralaštva.


Emisiju realizirali: Evelina Turković, Ivana Antunović Jović, Oka Ričko, Ana Marija Habjan.

18:37
I: Terence Hill, Bud Spencer, Reinhard Kolldehoff; R: Giuseppe Colizzi... Piu Forte Ragazzi!
Akcijska komedija. Avion poznatog dvojca sruši se u peruanskoj džungli, na području gdje beskrupulozni špekulant kontrolira rudnik smaragda i cijelu rudarsku zajednicu. Mogu li ispraviti nepravdu i pritom još i zaraditi?
20:10
I: Margarita Lozano, Claudio Bigagli, Massimo Bonetti, E. M. Modugno, Franco Franchi, Ciccio Ingrassia, Biagio Barone; R: Paolo and Vittorio Taviani... Kaos
Ekranizacija pet novela Luigia Pirandella prema scenariju braće Taviani. Film je snimljen na Siciliji, gdje se odvijaju Pirandellove priče.

U prvoj priči, Drugi sin, starica šalje pismo dvojici sinova koji su otišli u Ameriku i odbija pomoć trećeg sina, kojega je zanijela s odmetnikom, ubojicom njezina muža u doba Garibaldijeve revolucije.

Junak druge priče proživljava patnje sa svojom mladom ženom jer za puna Mjeseca postaje vukodlak. Treća priča govori o neobičnom sporu zbog razbijenog i ponovno sastavljenog vrča.

Rekvijem, četvrta priča, prati spor bogatog posjednika i njegovih pastira koji su se godinama naseljavali na rubu imanja. Sad im ne dopušta da imaju groblje.

Razgovor s majkom peta je i posljednja priča tog omnibusa. Luigi Pirandello vraća se u svoj sicilijanski zavičaj, sjeća se djetinjstva i dijeli tugu s duhom svoje majke.

Jedan od najboljih filmova braće Taviani, s briljantno evociranim razdobljima sicilijanske povijesti, ispunjen tragikomičnim doživljajem svijeta i ljudi te ljubavlju za drevne tradicije koje stanovnicima donose dobro i zlo, radost i tugu, tragedije i komedije. Kaos je manje polemičan, a više melankoničan film, vizija života protkana suosjećajnom tugom, razumijevanjem i prihvaćanjem svega što na svijetu postoji. To je film velike vizualne ljepote u kojemu se zrcali, prema riječima redatelja, srce i duša Italije.

23:10
I: Rutger Hauer, Jennifer Jason Leigh, Tom Burlinson, Jack Thompson, Fernando Hilbeck, Susan Tyrrell, Ronald Lacey, Brion James, John Dennis Johnston, Simón Andreu, Bruno Kirby; R: Paul Verhoeven... Flesh + Blood
Pustolovni film. U neimenovanoj zemlji u zapadnoj Europi 1501. godine plemić Arnolfini (F. Hilbeck) uz pomoć svoje vojske i nemilosrdnih plaćenika uspije zauzeti grad iz kojeg je svojedobno protjeran. Plaćenike predvodi Hawkwood (J. Thompson), a među njegovim ljudima koji nakon pobjede pljačkaju, pale i siluju je i odvažni Martin (R. Hauer). Da bi ih se oslobodio, Arnolfini u dogovoru s Hawkwoodom njegove ljude na prijevaru izbaci iz grada, zbog čega Martin odluči osvetiti se obojici. Prilika za to ukazat će mu se kad dozna da se Arnolfinijev sin Steven (T. Burlinson) uskoro ženi privlačnom princezom Agnes (J. Jason Leigh), koja stiže upoznati budućeg supruga. Martin okupi skupinu pljačkaša i otme Agnes, u koju će se uskoro zaljubiti...

Realizirana u međunarodnoj koprodukciji, ova izvrsna kostimirana pustolovna drama bila je prvi u svjetskim razmjerima zapaženi projekt danas glasovitog nizozemskog scenarista i redatelja Paula Verhoevena. Kao jedan od najkontroverznijih redatelja, stekavši nadimke gospodar šoka i ludi Nizozemac, Verhoeven se tijekom karijere nametnuo kao autor sklon crnom humoru i apsurdu, koji tematiziranjem ekstremnog nasilja, seksualnosti i gdjekad patološki perverznog nemorala nudi pomaknutu, zavodljivo dekadentnu, ironičnu, pesimističnu i mračnu, no istodobno i izuzetno zabavnu sliku suvremenog društva. Uz izvrsnu režiju te dojmljivo scenografski i ikonografski rekonstruirano razdoblje kraja srednjeg vijeka, film Krv i meso odlikuju dinamična naracija, snažna energija, impresivna fotografija Verhoevenovog čestog suradnika Josta Vacanoa i velikog Basila Poledourisa te iznimno raspoloženi nastupi glumačke postave predvođene R. Hauerom i J. Jason Leigh.

01:15
I: Hans van Tongeren, Renée Soutendijk, Toon Agterberg, Maarten Spanjer, Rutger Hauer; R: Paul Verhoeven... Spetters / Splashes
Drama. Dvojica mladih vozača motokrosa, Rien (H. van Tongeren) i Hans (M. Spanjer), te njihov mehaničar Eef (T. Agterberg), sanjaju o slavi, bogatstvu i neobaveznom seksu. Njihov idol je legendarni prvak u motokrosu Gerrit Witkamp (R. Hauer). Život im se promijeni kad upoznaju mladu zavodnicu Fientje (R. Soutendijk). Ona na kraju natjera trojicu muškaraca da se suoče sa stvarnošću uspjeha i poraza te vlastitom homoseksualnošću.

Film je izazvao žestoke prosvjeda zbog načina na koji je Verhoeven prikazao homoseksualce, kršćane, policiju i tisak. Iako je snimio još jedan film u Nizozemskoj, reakcije na film Seks na motoru navele su ga da ode u Hollywood.

03:15
Vijesti iz kulture
03:25
I: Edward Dziewonski, Barbara Polomska, Ignacy Machowski; R: Andrzej Munk... Eroica
Omnibus. Film nam donosi dvije nepovezane priče, od kojih se svaka bavi temom poljskog ratnog junaštva i ulogom junaka u 2. svjetskom ratu.

Treći dio, Con bravura, koji se bavi poljskom legendom i razlikuje ozračjem od prva dva dijela, zamišljen je kao završni dio ovog omnibusa, no iz završne verzije filma izbacio ga je redatelj Munk. Prikazan je samostalno tek 1972. na poljskoj televiziji.

Film je osvojio nagradu FIPRESCI 1959. godine na međunarodnom filmskom festivalu u Mar del Plati.

04:46
Portret: Nikola Bašić, dokumentarni film (2012.) (R)
05:30
Vijesti iz kulture (R)
05:40
Portret: Tijelo kao misleće biće - Nives Kavurić Kurtović, dokumentarni film (R)
06:25
Skica za portret: Ljubo De Karina Spomenici za hram drevnog boga Sunca (R)
06:40
Blažen među ženama, francuski film (R)
08:04
R: Ivo Kuzmanić... Hit grupe Mi, Bam-bam-baba-lu-bam i danas se može čuti na valovima radijskih postaja iako je nastao još 1970. godine. Međutim, priča o strelovitom usponu toga, diljem Hrvatske i tadašnje Jugoslavije nevjerojatno popularnog rock, soul i jazz-rock sastava počinje još u prvoj polovici 1960-ih, kad su njegovi članovi, kao šibenski srednjoškolci, aktivno nastupali u svojim tadašnjim glazbenim sastavima, Magneti i Mjesečari. Ipak, njihova priča nije samo šibenska, već postaje i zagrebačka, kada u taj grad, koji će im poslužiti kao odskočna daska za daljnje uspjehe, dolaze na studij. Priča je to i o duhu vremena - kako se živjelo, odijevalo, zabavljalo - iz perspektive tadašnjih mladih ljudi, svjedoka vremena i njegovih netom pristiglih mijena, koje su ti njihovi mladi nositelji bezrezervno upijali i uživali u njima.



Istraživač i narator: Stanko Ferić

Autor originalne glazbe: Alan Bjelinski.

08:34
R: Zdravko Martinko... Upravo kada je Zagrebački balet još uvijek u izolaciji zbog zaraze pojedinih članova koronavirusom, pravi je trenutak da se podsjetimo na njegovu prvu ovosezonsku premijeru koja je početkom mjeseca privukla veliku pozornost javnosti. Donosimo opsežnu reportažu s prve generalne probe za praizvedbu novog baleta Ponos i predrasude koji poznati autor narativnih baletnih spektakala, koreograf i redatelj Leo Mujić temelji na poznatom i višestruko ekraniziranom romanu britanske spisateljice Jane Austen. Priču o patrijarhatu u Engleskoj s početka 19. stoljeća i ženama koje mu se manje ili više uspješno opiru oživljavaju snažni likovi u kreacijama vodećih solista ansambla, a s glavnima smo i ekskluzivno porazgovarali za Svijet klasike. Na kraju donosimo i osvrte premijerne publike koja je u subotu, 7. studenoga ove godine, višestrukim ovacijama ispratila rođenje novog baletnog ostvarenja.
09:05
Icons
Epizoda donosi priču o zabavi u 20. stoljeću. Holivudska zvijezda Kathleen Turner bavi se postignućima i ostavštinama četiriju najvećih zabavljača stoljeća. Priča o zabavi u 20. stoljeću seže od klauna i vodvilja, do čudnovatosti svemira i svega između. Bilo je to stotinu godina tijekom kojih je tehnološki napredak zauvijek promijenio lice zabave - pojavile su se prve filmske zvijezde, glazbenici i stvoren je kult slavnih. Četiri ikone kojima se bavi ovaj dokumentarni film nisu bile samo istaknute ličnosti u svojim industrijama nego i ljudi koji su se pobunili protiv establišmenta prijeteći da će srušiti društvene prepreke koje su postojale naraštajima. Kathleen Turner istražuje život Charlieja Chaplina, Billie Holiday, Marilyn Monroe i Davida Bowieja. Otkriva njihova najveća dostignuća i istražuje njihovu ostavštinu.

Chaplin je veći dio djetinjstva proveo u siromaštvu prije nego što je postao prva svjetska filmska zvijezda. Napadao je studijske moćnike, prije nego što je svoj najpoznatiji film, Veliki diktator upotrijebio kako bi poslao snažnu poruku o opasnostima fašizma.

Billie Holiday je odrasla u velikom siromaštvu. Zbog svoje jedinstvene tehnike pjevanja postala je jedna od velikih svjetskih glazbenica, a zatim je odlučila rasvijetliti jedan od najmračnijih kutaka čovječanstva objavivši singl Strange Fruit.

Marilyn Monroe iskoristila je svoj imidž kako bi od statusa starlete stigla do možda i najkultnije filmske zvijezde. Trudila se proširiti slabašne uloge koje su joj nudili, s moćnim studijima borila se za više kreativne kontrole, a i nad vlastitim imidžem preuzela je kontrolu kakva dotad nije viđena.

David Bowie pojavio se na londonskoj glazbenoj sceni i uz pomoć Ziggyja Stardusta odmah je transformirao glazbu, stvarajući vojsku mladih, prethodno nesvrstanih obožavatelja. Osporavao je stereotipe o spolu i seksualnosti i nastavit će i društveno i umjetnički izazivati društvo sljedećih 45 godina.

Na kraju emisije publika glasuje za najvećeg zabavljača stoljeća, koji će se zajedno s finalistima iz ostalih kategorija plasirati u finale na kraju serije.

09:55
R: Luka Marotti... Bakar je sačuvao gotovo netaknut svoj povijesni lik, ali je njegov okoliš drastično promijenjen, unakažen. To je danak nekakvom fiktivnom napretku iz posljedica kojega se sada pokušava pobjeći i vratiti duh i dušu gradiću koji to, baš kao i njegovi stanovnici i njegova tisućljetna povijest, zaslužuju.
10:10
Emisija Izvan formata posvećena je stanju na nezavisnoj i slobodnoj sceni u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj u postpotresno vrijeme, doba pandemije i neimaštine. Kako se samostalni umjetnici snalaze za prostore vježbi i izvedbi, koliko smanjeni broj publike utječe na broj predstava i dotok sredstava, kako je reagirala zagrebačka Gradska skupština, a kako grad Zagreb, kako mogu pomoći i kakve su projekcije za budućnost? To su tek neka od pitanja na koja odgovaraju gosti: Tihomir Milovac, muzejski savjetnik u Muzeju suvremene umjetnosti i zastupnik u Skupštini grada Zagreba i Nikola Stojadinović, savjetnik pročelnice zagrebačkoga Gradskoga ureda za kulturu. O iskustvima govore Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Ana Kovačić, voditeljica Galerije Miroslav Kraljević, Gordana Gadžić, ravnateljica Teatra Rugatino te protagonisti zagrebačke plesne scene.
11:00
I: Terence Hill, Bud Spencer, Reinhard Kolldehoff; R: Giuseppe Colizzi... Piu Forte Ragazzi!
Akcijska komedija. Avion poznatog dvojca sruši se u peruanskoj džungli, na području gdje beskrupulozni špekulant kontrolira rudnik smaragda i cijelu rudarsku zajednicu. Mogu li ispraviti nepravdu i pritom još i zaraditi?
12:35
R: Vesna Fijačko Fodor... Ovim koncertom Simfonijski orkestar HRT-a na početku svoje sezone 2019./2020. slavi 90 godina svojega manje-više kontinuiranog postojanja. Točnije, time se prisjeća dana kada je prvi put njegovo postojanje i djelatnost zabilježena u jednom mediju. To je prije 90 godina bio tek gudački kvartet koji je za potrebe radijskoga programa izvodio najrazličitiji orkestralni repertoar. U međuvremenu se razvio u respektabilno orkestralno izvođačko tijelo koje ima svoju tradicionalnu sezonu Majstorskog ciklusa u Lisinskom. Za svečani koncert odabrana je skladba s isticanjem najboljih članova orkestra i remek-djelo hrvatske glazbe: Koncert za klarinet, violu i orkestar Maxa Brucha u kojemu će zasjati prvi klarinetist i prvi violist simfoničara, Domagoj Pavlović i Hrvoje Philips, te prva romantična simfonija hrvatske skladateljice Dore Pejačević.
13:46
Sofija Silvia (Silvia Potočki Smiljanić) mlada je fotografkinja rođena u Puli. S osamnaest godina odlazi u Prag gdje diplomira na Odjelu za umjetničku fotografiju pri FAMU - Akademiji izvedbenih umjetnosti, Visokoj školi za film i televiziju. Danas živi i radi u Puli, a u svojim radovima, od onih nastalih tehnikom camere obscure do fotografija povezanih u nizove, Sofija Silvia propituje protok vremena, promjene perspektive i otuđenost pogleda.
14:05
La Dolce Vita 1
U Barcelonu dolazimo u povodu San Jordija, svojevrsnog Valentinova, kada muškarci daruju ženama cvijeće i dobivaju knjige na dar. Kako bismo otkrili kulturni polet katalonske prijestolnice, slijedit ćemo Lorenza Fluxu, nasljednika carstva Camper. Ondje je prije više od 40 godina postolar otvorio svoju prvu trgovinu. Pokazat će nam odjevne kolekcije i svoje predmete nadahnute sredozemnim zanatima, odvest će nas u hotel gdje su bicikli i mreže za spavanje uvijek dostupni i besplatni te podijeliti s nama svoju strast prema fuzijskoj kuhinji u restoranu Doas palillos, kao i prema dizajnu iz sedamdesetih u Modulolabu.
14:31
U emisiji Knjiga ili život pogledajte razgovor s Juricom Pavičićem koji nas u novom romanu Prometejev sin vodi na izmišljeni otok Škoj i govori o isprepletanju povijesti i sadašnjosti, te o Mediteranu kao poprištu kapitalizma. S našim kritičarom Dariom Grgićem razgovaramo o dvije vrlo različite zbirke priča: Sladostrašće Asje Bakić, spekulativna je fikcija s elementima ZF-a, horora i erotike, a Odstraniti životinju Slađane Bukovac, priče su o ljudima u borbi s vlastitom savješću, našem odnosu prema životinjama, o našoj intimi i strahovima.
15:00
U proljeće 1921. Lorca piše svojem prijatelju:Kanim napisati romance s jezerima, romance s planinama, romance sa zvijezdama: djelo tajanstveno i jasno kao da je kakav cvijet, ali mirisan! To će, ako mi Bog pomogne sa svojim golubicama, biti djelo popularno i vrlo andaluzijsko. To se i dogodilo, zbirka Ciganski romancero postigla je golemi uspjeh, a sam je Lorca govorio da je to jedino njegovo djelo bez nedostataka. Te dramatične, slobodarske i mistične Lorcine romance preveo je i detaljno analizirao naš gost akademik Luko Paljetak.
15:35
R: Dubravko Prugovečki... Reporterska ekipa HTV-a donosi vam jedinstven pogled na život u Južnoj Africi.

U posljednjoj epizodi vraćamo se u vrijeme prvih doseljenika iz Hrvatske. Od tada do danas prošlo je više od stoljeća. Što se promijenilo, gdje su Hrvati danas i što ih čeka sutra? Generacije doseljenika dijele s nama svoje uspjehe i padove, strahove i radosti. Ne propustite posljednju Sliku iz Južne Afrike.

Prije šest stoljeća otkrio ju je Vasco da Gama, danas je otkrijte i vi. Putujmo zajedno najjužnijom zemljom afričkog kontinenta.

16:05
R: Breda Beban i Hrvoje Horvatić... Ivan Kožarić (1921. - 2020.),jedan od najznačajnijih umjetnika u Hrvatskoj, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. Nakon studija kao stipendist nekoliko mjeseci boravi u Parizu. Unatoč mogućnosti da ostvari europsku karijeru, Kožarić bježi pred uspjehom i vraća se u Zagreb te pridružuje neformalnoj protokonceptualnoj grupi Gorgona.

Emisija o Ivanu Kožariću snimana je 1990., kao TV izložba, a prikazani radovi nastali su u razdoblju od 1967. do 1990.

16:16
James Cameron's Story Of Science Fiction
Možemo li putovati kroz vrijeme - i ako da, možemo li promijeniti svoju sudbinu?

Putovanje kroz vrijeme jedna je od najzanimljivijih i najuzbudljivijih ideja u znanstvenoj fantastici. H. G. Wells je izmislio ideju stroja za putovanje kroz vrijeme u Vremenskom stroju i otad pisci i filmaši istražuju njegove mogućnosti, opasnosti i paradokse. Postoji li više budućnosti? Možemo li promijeniti svoju sudbinu? Ili smo marionete nepromjenjiva vremenskoga pravca? Od Povratka u budućnost, preko Interstellara do Terminatora, istražujemo te vrtoglave ideje - i hrvamo se s pitanjima koja postavljaju.

17:00
I: Bill Elliott, Marie Windsor, Forrest Tucker; R: R. G. Springsteen... Hellfire
Vestern. Bivši kockar, a sada propovjednik, udružuje se s lijepom odmetnicom koja se skriva pred zakonom. Susreće svog starog prijatelja, šerifa, i obojica se zaljubljuju u nju...
18:29
Libertin je konceRtualni projekt opatijskog jazz glazbenika i slikara koji stavlja naglasak na spajanje umjetnosti - jazz glazbe i suvremenog plesa. Sastoji se od tri dijela/čina u kojima se prikazuju tri pogleda na svijet: Postanak koji govori o tome kako smo nastali, rasli i u jednom se trenutku počeli odvajati u vlastite krugove. Obiteljski san o tome kako su nas zamišljali roditelji, te Libertin koji govori o čovjeku koji se oslobodio snova svoje obitelji. To je priča o slobodnom čovjeku koji je odlučio izaći iz okvira i postati umjetnik vlastita života. U projektu svaka umjetnost glazba, film, slika ili ples funkcioniraju zasebno, bitna je njihova ravnopravnost, odnosno svaka od njih ima svoju važnost u funkcioniranju svijeta oko nas.
19:19
R: Željko Belić... Maksimilijan Vanka, gotovo zaboravljeni hrvatski slikar, rođen je krajem 19. stoljeća u Hrvatskom zagorju, a veći dio života proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama. Vanka je u kulturu i umjetnost novog kontinenta unio više nego mnogi američki slikari i poznatiji je u Americi nego u svojoj domovini. Jedan od najpoznatijih spomenika kulture u SAD-u djelo je ovog slikara koji je svoj život skončao na gotovo tipičan način za hrvatske slikare prognanike svoga doba. Tek kada je u zagrebačkim Klovićevim dvorima priređena izložba sa slikama s mnogih meridijana SAD-a i svijeta te iz mnogih zakutaka kontinentalne i primorske Hrvatske, saznali smo da Vanka može stajati uz bok Becića, Račića, Kraljevića, Hermana, Sesije, a da se po popularnosti, s one strane Atlantika, može mjeriti s Meštrovićem. Drugog veljače 1963. Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i nije se vratio. Poslije tri dana more je izbacilo tijelo na obalu. Vrijeme i razlog slikareve smrti ostali su zagonetka. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda. Umjetnik je tako barem simbolično morem krenuo prema zavičaju.
20:05
Šahovski komentar: Sahidi - Šarić
20:25
I: Zdenko Jelčić (Blago Antić), Branka Katić (Dijana Mitrović), Dragan Despot (predsjednik Tomašević), Trpimir Jurkić (Nikola Martić), Aleksandar Cvjetković (Mario Kardum), Tihana Lazović (Tena Latinović), Nikša Butijer (Leo Grubišić), Izudin Bajrović (Marinko Prskalo), Gloria Dubelj (Barbara), Tena Nemet Brankov (Lara Tomašević), Boris Svrtan (premijer Lozančić), Daria Lorenzi Flatz (Katarina Jerkov), Helena Minić Matanić (Vera Papo), Olga Pakalović (Alenka Jović), Nadia Cvitanović (Žana), Draško Zidar (Zvonimir Mihalić), Sandra Lončarić (Vanja Kardum), Goran Marković (Andrej Marinković); R: Dalibor Matanić... Blago (Zdenko Jelčić) i Prskalo (Izudin Bajrović) dogovaraju savezništvo protiv predsjednika Tomaševića (Dragan Despot). Trudna Tena (Tihana Lazović) i njetin dečko Alen (Goran Koši) razmišljaju na ucjenu nuncija Bertolazzija (Mirko Soldano) uzvratiti protuucjenom. Prije nego što će dati ostavku, ravnatelj policije Jolić (Dražen Mikulić) otkriva Dijani (Branka Katić) tko je ubio supruga šefice tajne službe Katarine Jerkov (Daria Lorenci Flatz). Glavni urednik Martić (Trpimir Jurkić) odobrava Dijani članak. U dogovoru s Tomaševićem, gradonačelnik Kardum (Aleksandar Cvjetković) planira najaviti kandidaturu za predsjednika stranke. Katarina Jerkov posjećuje lopova Janjića (Dražen Čuček) i obavještava ga da je donesena odluka o njegovom bijegu iz zatvora. Na nagovor suradnika iz društva za zaštitu pasa Miše (Paško Vukasović), Žana (Nadia Cvitanović) poziva Karduma na sastanak utroje u azilu za pse.




Majstorica maske: Tina Jesenković.

21:20
Why We Hate
Zašto se ljudi pridružuju ekstremističkim skupinama? Zbog čega su neki ljudi spremni mrziti i počiniti nasilje zbog svojih uvjerenja? Stručnjak za ekstremizam Sasha Havlicek, koji upravlja svjetskom organizacijom koja razvija rješenja za sukobe između zajednica i terorizam, istražuje moć ideologija mržnje poput bijelog rasizma i islamskog ekstremizma. Zašto se ljudi pridružuju skupinama zasnovanima na mržnji i kako opravdavaju nasilje nad ideološkim neprijateljima? Kako ljubav prema vjeri postaje razlog mržnje i napada na druge? Kako skupine nastale iz mržnje vrbuju pripadnike i kako odvratiti ljude od nasilnog ekstremizma?
22:02
R: Ivan Mokrović... U povodu smrti Mustafe Nadarevića, jednog od naših najvećih kazališnih, televizijskih i filmskih glumaca, u specijalnoj emisiji Art a la carte emitiramo kazališnu predstavu Dundo Maroje iz 1981. godine. Neponovljivo odigravši lik snalažljivog sluge Pometa, Nadarević je osvojio kritiku i publiku.

Predstava je upamćena kao mračna interpretacija ove renesansne komedije i kao jedna od najnagrađivanijih predstava svoga vremena. Osvojila je više od petnaest nagrada od kojih i onu za režiju te nekoliko nagrada Mustafi Nadareviću za ulogu Pometa.

Od tada je Mustafa Nadarević na sceni HNK-a u Zagrebu igrao glavne uloge, postavši jedan od najboljih kazališnih umjetnika u povijesti hrvatskoga glumišta. Na pozornici je odigrao više od 150 različitih uloga, većinom na svojoj matičnoj sceni HNK-a u Zagrebu, a surađivao je i s HNK-om Ivan Pl. Zajc iz Rijeke, HNK-om u Splitu i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Za sve te uloge je dobio brojne nagrade i priznanja te je tako postao jedan od najnagrađivanijih glumaca uopće.

Dobitnik je nagrada Marul, Orlando, Zlatni lovor vijenac MESS-a (tri puta), Sterijine nagrade, nagrade Dubravko Dujšin, nagrade Vladimir Nazor, Zlatni smijeh, nagrade Mila Dimitrijević (tri puta), nagrade Hrvatskog glumišta, nagrade Grada Zagreba, nagrade na Festivalu glumca u Vinkovcima te nagrade Hrvatskog glumišta i Vladimir Nazor za svekoliko umjetničko djelovanje.

Prije predstave razgovarat ćemo s redateljem predstave Ivicom Kunčevićem s kojim je Mustafa Nadarević napravio niz glasovitih uloga koje se i danas pamte.

Rad s Mustafom Nadarevićem na ovoj predstavi redatelj predstave Ivica Kunčević opisao je u svojoj knjizi Redateljske bilješke (Bibiloteka Mansioni; str. 154-155; Hrvatski centar ITI, veljača 2017.):

U mom prvom, zagrebačkom Dundu Pometa je igrao Mustafa Nadarević. (...) Uživao sam kako se u njemu rađa Pomet. Iz nemirnih nogu, kroz tjelesnost. (...) No, nije ga, jasno, dobio samo iz nogu. Pomet je, uza sve svoje fenganje i unjkanje, u kontaktu s publikom, kao što smo rekli, krajnje otvoren. I Mustafa je, kao glumac (a i inače), besramno iskren. Ništa ne prikriva; ni svoju slabost. No, to ga na neki način, pravi dobitnikom. Ta apsolutna izloženost čini ga bliskim, u startu stječe naklonost publike. Kroz otvoreno priznanje slabosti, intimne, glumačke, literarno lice koje igra dobije neku ljudsku priljepčivost. Mustafa se otvara gledalištu potpuno i ne forsira: što se ima, to se dava! (...) Mustafa je kristalno proziran glumac, vidite ga iznutra - i to srce, i tu utrobu.... No i kada je u potpunosti zaigran i iznutra ispunjen, čak kada je i u emotivnom ispadu, Mujov glumački izraz realizira se po maksimi: manje je više. Ne nameće se, nego plijeni, ne promatramo ga; mi smo s njim unutar njega, otjelovljeni njime - i mi smo u drami..

22:32
R: Ivica Kunčević... Prikazujemo snimku kazališne predstave Dundo Maroje zagrebačkog HNK, iz 1983., u režiji Ivice Kunčevića.

Predstava je upamćena kao mračna interpretacija ove renesansne komedije i jedna je od najnagrađivanijih predstava toga vremena. Osvojila je više od petnaest nagrada od kojih i onu za režiju te nekoliko nagrada Mustafi Nadareviću za ulogu Pometa.



Maske: Zlatko Bourek

Koreograf: Miljenko Vikić

Jezični savjetnik: dr. Frano Čale


Igraju: Zlatko Crnković (Dundo Maroje), Tomislav Stojković (Maro), Kruno Valentić (Bokčilo), Zvonimir Zoričić (Popiva), Maja Freundlich (Pera), Miro Šegrt (Dživo), Mira Župan (Baba Perina), Neva Rošić (Laura), Mira Furlan (Petrunjela), Danko Ljuština (Ugo Tudešak), Mustafa Nadarević (Pomet), Miodrag Krivokapić (Tripče), Amir Bukvć (Pjero), Tomislav Rališ (Niko),

Miljenko Brlečić (Vlaho), Jurica Dijaković (Pavo Novobrđanin), Dušan Gojić (Grubiša), Mirko Švec (Gulisav Hrvat), Špiro Guberina (Sadi), Vjenceslav Kapural (Kamilo), Franjo Fruk (Kapetan), Branko Bonaci (Prvi oštijer), Franjo Štefulj (Drugi oštijer).

00:55
Vijesti iz kulture
01:06
Nijemi svjedok (20), serija (12) (1/5) (R)
02:50
Vrijeme je za jazz: Libertin, Vedran Ružić (R)
03:38
Izvan formata: Nezavisna scena (R)
04:29
Vijesti iz kulture (R)
04:40
Zašto mrzimo: Ekstremizam, dokumentarna serija (12) (4/6)
05:24
Novine (3), serija (12) (9/10) (R)
06:20
Fotografija u Hrvatskoj: Fotografija u Rovinju i Puli (R)
06:30
Paklene vatre, američki film (12) (R)
08:00
Škola na Trećem - 1. razred
08:59
Škola na Trećem - 2. razred
09:58
Škola na Trećem - 3. razred
10:58
Škola na Trećem - 4. razred
12:00
I: Phoebe Tonkin, Cariba Heine, Claire Holt, Angus McLaren; R: Colin Budds, Jeffrey Walker... H2o: Just Add Water
Bezazleni komentar da joj treba promjena natjera Emmu da odluči obojiti kosu u crveno. Zaneova potraga za morskom nemani odvede ga do gđice Chatham, za koju je uvjeren da je ključ cijele misterije. Rikki pristane izaći sa Zaneom pod uvjetom da odustane od svog lova na sirene.
12:25
Dino Dana
Kada Dana, Saara i ujak Ravi krenu na vožnju go-kartom, Dana opaža kako stygimoloch, zahvaljujući svojoj brzini, okretnosti i snazi bježi čoporu krvoločnih albertosaura te se služi njegovom tehnikom kako bi pobijedila na stazi.
12:45
Deadly Nightmares Of Nature 3
Naomi Wilkinson i njezin pouzdani kamper Daisy kreću na put da istraže noćne more iz svijeta prirode duž obale Pembrokeshirea. Kajakom istražuje špilje i uvale u potrazi za najvećim mesožderom u Ujedinjenom Kraljevstvu, duboko kopa tražeći migoljave crve koji grizu i kopaju tunele ispod ručnika za plažu te zaranja s najhrabrijom pticom otoka Skomera.
13:15
I: Bettina Lamprecht (Bettina Betty Dewald), Maximilian Grill (dr. Marco Behring), Claudia Hiersche (dr. Helena von Arnstett), Theresa Underberg (Lizzy Riedmüller), Carolin Walter (Talula Pfeifer), Eric Klotzsch (Tobias Lewandowski), Sybille J. Schedwill (Mechthild Puhl), Roland Koch (prof. Wehmann), Ercan Durmaz (Safi Edemir); R: Joseph Orr... Bettys Diagnose 2
Prof. Wehmann pomaže Betty oko mladog dimnjačara koji je pao s krova. Na kraju razgovora Wehmann poziva Betty na večeru. Kada to dozna Lizzy, ljubomorna je i zabrinuta. Pita se je li muškarac u kojeg se zaljubila klasični šef odjela koji udvara sestrama. Na Odjel za hitan prijam dovezena je zbog akutnog napadaja pacijentica s multiplom sklerozom. Ona je inače pacijentica Lewandowskijeva oca, prof. Friedhelma Lewandowskog, pa ga dr. Arnstett poziva u bolnicu radi konzultacija. Sin je u šoku jer stari Lewandowski očekuje da će sin napraviti karijeru u Karlovoj klinici, ali to još nije sigurno. Kad mladom Lewandowskom dođe u ruke pismo upućeno Heleni, padne mu na pamet kako bi mogao poboljšati svoj položaj u klinici. Betty razmišlja o neobičnom ponašanju prof. Wehmanna i kad slučajno načuje jedan njegov razgovor, dozna pravi razlog za to. Mechthild se jada Safiju i kaže mu da ju je muž ostavio zbog druge.
14:00
Škola na Trećem - 1. razred (R)
14:59
Škola na Trećem - 2. razred (R)
15:58
Škola na Trećem - 3. razred (R)
16:58
Škola na Trećem - 4. razred (R)
18:00
Zagreb: Misa, prijenos
18:30
R: Jamie Berry... From Russia To Iran: Crossing The Wild Frontier
U četvrtoj epizodi epskog putovanja Levisona Wooda od 4200 kilometara, istraživač i njegov vodič putuju svim dostupnim sredstvima kroz Azerbajdžan - krševit kraj poznat kao Zemlja vatre - i preko bujnih planina Gruzije. Sa svojim azerskim vodičem Naminom Levison prolazi kroz pustinju Gobustan, susreće zastrašujuće pse i nomadske pastire, svladava opasne, odronima pogođene ceste i uspinje se u zamak izgrađen na pola stijene. Nakon ulaska u Gruziju Levison se nalazi s novim vodičem i starim prijateljem Lašom, kojega je upoznao prije 13 godina kad je kroz tu regiju putovao s naprtnjačom. Zajedno putuju kroz zemlju koju su stari Grci opisivali kao raj na zemlji, prije nego što će sresti pripite pastire i proći kroz zloglasno selo poznato kao odgajalište ISIL-ovih boraca. Dvojica istraživača kreću u potragu za monahom pustinjakom koji živi na vrhu 45 metara visokog kamenog monolita, prolaze kroz Staljinovo rodno mjesto i posjećuju stari sovjetski rudarski grad prije nego što se zaustave u drevnom gradu u stijenama izgrađenom u planinama, što ih naposljetku dovodi do granice s Armenijom i ruba Azije.
19:17
O suvremenom slikaru Josipu Vaništi ugledni povjesničar umjetnosti Igor Zidić u emisiji kaže: Čudna i neobična osoba. Vaništa je čovjek koji je, ili nam se tako prikazuje ili nam se tako daje, ustezljiv, škrt, od malo riječi, od malo poteza, od malo materije. Svakako zanimljiv slikar, naš suvremenik o kojem ćemo nešto više saznati u emisiji redateljice i scenaristice Ljiljane Jojić i Marije Gattin. O Vaništi nadahnuto govore Tonko Maroević i Žarko Vijatović.
20:05
I: Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Milan Štrljić, Mustafa Nadarević, Mladen Barbarić, Aljoša Vučković, Špiro Guberina, Ljubomir Kapor, Boris Buzančić, Fabijan Šovagović, Ivo Gregurević, Dara Vukić, Vlasta Knezović, Magda Matošić, Eta Bortolazzi, Ines Fančović i drugi.; R: Joakim Marušić... Dramska serija Velo misto, scenarista Miljenka Smoje i redatelja Joakima Marušića, snimljena 1980. godine, živopisna je kronika grada Splita kojom promiču mnoge ljudske sudbine. Ribari, težaci, radnici, policajci, piljarice, studenti, vojnici, bludnice, krijumčari, ljudi s ruba života, ali i ugledni građani. Kronika je to grada na vjetrometini burnih političkih zbivanja prve polovice dvadesetog stoljeća, kojoj ni u najtragičnijim trenucima ne ponestaje humora i plemenitosti. Autentičan jezik, bogati kostimi i scenografija, iznimna glumačka ostvarenja, glavne su vrline ove koloritne i pune mediteranskog ozračja rekonstruirane povijesne freske grada Splita.

---


1. epizoda:


Godina je 1910. Život bruji na Voćnom trgu punom mediteranskoga kolorita i zvukova. Upoznajemo cijelu galeriju Velomišćana. Dominantna je figura Meštar, koji duhovito i bez dlake na jeziku komentira mjesne događaje u svojoj brijačnici. Zatim elegantni gradonačelnik Vice, smetlar Jozo i njegov prijatelj, općinski službenik Picaferaj, i ne odveć hrabri policajac Pučanstvo.

Svi oni međusobno komuniciraju u svakodnevnom životu Velog mista. Tu su i mnogobrojni ženski likovi. Svadljiva prodavačica voća Mare Mulica, puna lažnog ćudoređa i oštrih riječi, gospođica Violeta, francuskih manira, vječno s pudlicom u šetnji, živahna apotekarica i baba Marta uz koje su odrasli mnogi naraštaji. U grad stiže ženski orkestar. Toj senzaciji žele prisustvovati svi, čak i trojica prijatelja, studenati Duje, Tonči i Pegula, koje nakon ljetnog kupanja čeka put u Prag na studij. Gospođica Violeta ostavit će snažan dojam na Pegulu, kao što će se u mladog Feratu zagledati Marijeta, kći težaka Tome. Tome je starih nazora i ne sviđa mu se što je Ferata napustio zemlju zbog gradske službe. Studenti odlaze u Prag gdje ih čekaju burne noći u pivnicama i u društvu zgodnih djevojaka. Jedna od njih je i Marženka, koja će im se pridružiti prigodom svađe i sukoba s carskim časnicima. Duje i Pegula završavaju u zatvoru, no tim se koriste da bi pripremili ispite.

Za to vrijeme na Voćnom trgu dolazi do socijalnih nemira i sukoba s policijom. Idila Velog mista polako se gubi.

21:30
I: Anthony Hopkins, Emma Thompson, James Fox, Christopher Reeve, Peter Vaughn; R: James Ivory... The Remains Of The Day
Drama. Doba je drugog svjetskog rata. Na imanju britanskog lorda Darlingtona (J. Fox) radi besprijekorni batler James Stevens (A. Hopkins). Stevens je posve odan svojoj dužnosti i svom poslodavcu, nikad ne pokazuje vlastite osjećaje, ne izražava svoje osobno mišljenje ni o čemu niti ima ikakve osobne potrebe. Tako je savršen u svom poslu da se čini kako i nema ljudske slabosti. Na imanju su česti gosti uglednici iz nacističke njemačke i njihovi engleski simpatizeri, no Stevens ni kad ga pitaju o tome ne daje svoje mišljenje. Njegov stari otac (P. Vaughn), koji je prevalio sedamdesetu, bolestan je i s mjesta poslužitelja premješten na mjesto čistača, ali Stevens ne pokazuje suosjećanje prema starcu koji novi posao, nakon desetljeća časnog služenja, smatra poniženjem. Jedina koja u Stevensu vidi ljudsko biće jest nova domaćica, Miss Kenton (E. Thompson), koja svoj posao radi gotovo jednako besprijekorno kao i Stevens, no pri tome ne zaboravlja da je ljudsko biće s vlastitim osjećajima. Kad Stevensov otac umre, njegov sin prezauzet je posluživanjem uglednih gostiju, pa Miss Kenton bdije uz staroga g. Stevensa...

Priču o životu na imanju lorda Darlingtona, za koji Miss Kenton kaže da su bile najljepše godine njezina života, slušamo kao njezino prisjećanje na prošlost, mnogo godina nakon što se udala i otišla s imanja, odustajući od ljubavi koja nije bila moguća. Tek kad je već star i u mirovini, James Stevens zapitat će se je li dužnost zaista bila svrha njegovog života...

Autor romana prema kojemu je film snimljen, Kazuo Ishiguro, Japanac je koji je odrastao u Velikoj Britaniji. Sam je napisao više scenarija (Never Let Me Go prema svom romanu; The White Countess, The Saddest Music in the World). Njegov je roman došao u ruke Jamesu Ivoryju i scenaristici Ruth Prawer Jhabvala koja je scenaristički dio tima Merchant Ivory Production i dvostruka dobitnica Oscara za filmove njihove produkcije: Howards End i Soba s pogledom. I film Na kraju dana bio je nominiran za Oscara za sve glavne kategorije (najbolji film, scenarij, režija, glavna muška i glavna ženska uloga, scenografija, kostimi i glazba). Londonski kritičari proglasili su Ivoryja redateljem godine, a A. Hopkinsa glumcem godine. Anthony Hopkins osvojio je još osam nagrada za tu ulogu.

23:40
Svoj rad 1 franak = 1 glas Andreja Kulunčić definira kao političku umjetničku intervenciju. Riječ je o akciji koju je sa suradnicima provodila u Zűrichu pokušavajući upozoriti na problem ilegalnih radnika. Radnici koji ilegalno tamo rade, ali čiji rad je potreban u toj zemlji, dobrovoljno su priložili po 1 franak kako bi se tako skupljeni novac donirao za obnovu zgrade švicarskog parlamenta. Prihvaćanjem te donacije posljedično bi bilo javno priznato i njihovo postojanje, kao i njihov aktivan doprinos švicarskom društvu.
23:50
R: Željko Sarić... Upoznajte tri arhitektonska djela nominirana za Nagradu Bernardo Bernardi u kategoriji najuspješnijih realizacija na području interijera i oblikovanja u 2015. godini: Hotel Adriatic u Rovinju, restoran i kuhinju u ljetovalištu Pine Beach u Pakoštanima i Slomljeni pejzaž, spomen-obilježje Gordanu Ledereru u Hrvatskoj Kostajnici.
00:45
Vijesti iz kulture
00:55
Nijemi svjedok (20), serija (12) (2/5) (R)
02:35
Chansonfest 2018. (1. dio) (R)
03:55
Vijesti iz kulture (R)
04:05
I: Anthony Hopkins, Emma Thompson, James Fox, Christopher Reeve, Peter Vaughn; R: James Ivory... The Remains Of The Day
Drama. Doba je drugog svjetskog rata. Na imanju britanskog lorda Darlingtona (J. Fox) radi besprijekorni batler James Stevens (A. Hopkins). Stevens je posve odan svojoj dužnosti i svom poslodavcu, nikad ne pokazuje vlastite osjećaje, ne izražava svoje osobno mišljenje ni o čemu niti ima ikakve osobne potrebe. Tako je savršen u svom poslu da se čini kako i nema ljudske slabosti. Na imanju su česti gosti uglednici iz nacističke njemačke i njihovi engleski simpatizeri, no Stevens ni kad ga pitaju o tome ne daje svoje mišljenje. Njegov stari otac (P. Vaughn), koji je prevalio sedamdesetu, bolestan je i s mjesta poslužitelja premješten na mjesto čistača, ali Stevens ne pokazuje suosjećanje prema starcu koji novi posao, nakon desetljeća časnog služenja, smatra poniženjem. Jedina koja u Stevensu vidi ljudsko biće jest nova domaćica, Miss Kenton (E. Thompson), koja svoj posao radi gotovo jednako besprijekorno kao i Stevens, no pri tome ne zaboravlja da je ljudsko biće s vlastitim osjećajima. Kad Stevensov otac umre, njegov sin prezauzet je posluživanjem uglednih gostiju, pa Miss Kenton bdije uz staroga g. Stevensa...

Priču o životu na imanju lorda Darlingtona, za koji Miss Kenton kaže da su bile najljepše godine njezina života, slušamo kao njezino prisjećanje na prošlost, mnogo godina nakon što se udala i otišla s imanja, odustajući od ljubavi koja nije bila moguća. Tek kad je već star i u mirovini, James Stevens zapitat će se je li dužnost zaista bila svrha njegovog života...

Autor romana prema kojemu je film snimljen, Kazuo Ishiguro, Japanac je koji je odrastao u Velikoj Britaniji. Sam je napisao više scenarija (Never Let Me Go prema svom romanu; The White Countess, The Saddest Music in the World). Njegov je roman došao u ruke Jamesu Ivoryju i scenaristici Ruth Prawer Jhabvala koja je scenaristički dio tima Merchant Ivory Production i dvostruka dobitnica Oscara za filmove njihove produkcije: Howards End i Soba s pogledom. I film Na kraju dana bio je nominiran za Oscara za sve glavne kategorije (najbolji film, scenarij, režija, glavna muška i glavna ženska uloga, scenografija, kostimi i glazba). Londonski kritičari proglasili su Ivoryja redateljem godine, a A. Hopkinsa glumcem godine. Anthony Hopkins osvojio je još osam nagrada za tu ulogu.