Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 3
06:25
Eko-logika- (R)
06:55
Eko-logika- (R)
07:25
Eko-logika- (R)
08:02
Bunt (R)
08:35
Lako je Raletu, 19-40, (R)
09:30
TV Beograd: Karavan - Valjevska nahija, (R)
10:00
Velika iluzija (R)
10:35
Art trileri: Misteriozni gospodin Šmolović, 2. deo (R)
11:30
Paleta kulturnog nasleđa: Udar nađe iskru u kamenu (R)
12:05
Hor i SO RTS: A. Skrjabin-Simfonija br.1 (R)
13:00
Lični kosmos: Dobrilo Nenadić i Kralj malina (R)
13:30
Državni akademski ruski narodni ansambl Pjatnicki, 1. deo (R)
14:25
Eko-logika- (R)
14:55
Eko-logika- (R)
15:25
Eko-logika- (R)
16:01
Kulturni centar
16:50
Ana Ćurčin i Milena Jančurić, Sergio Lounge Ana Ćurčin i flautiskinja Milena Jančurić sviraju dve dobro poznate Anine pesme u svedenom i intimnom aranžmanu, uz premijerno izvođenje pesme Zla, na stihove Milene Marković.... Sergio Lounge posle objavljivanja debitantskog albuma The Loungest, premijerno izvodi dve potpuno nove elektro-disko pesme i najavljuje novi muzički smer koji će pratiti neko vreme. repriza ,30. mart u 01:05 i 09:10.
17:20
Zenitistička revolucija duha, misli i osećanja u žiži interesovanja šire javnosti i naučnih krugova. U kojoj meri je nasleđe ,,Zenita“ vitalno? Kako nove generacije istraživača mogu da daju svoj doprinos ovom kulturnom fenomenu? Zaokružen je jedan vek od kada je u Zagrebu, 1. februara 1921, objavljen prvi broj internacionalne revije za umetnosti i kulturu ,,Zenit”. Tokom nepunih šest godina postojanja i ukupno 43 štampana broja, imao je ulogu programskog glasila u kome je ljubomir Micić definisao i promovisao zenitizam, avangardni pokret čiji je bio idejni tvorac i predvodnik. Između dva svetska rata, ,,Zenit” je povezao Zagreb i Beograd, koji su se upisali na mapu radikalnih zbivanja u kulturi i umetnosti Evrope i sveta.... Sa ljubomirom Micićem i njegovim bratom Brankom ve Poljanskim, ali i brojnim saradnicima iz sfere književnosti, filma i likovnih umetnosti, časopis ,,Zenit” je u periodu od 1921. do 1926. godine bio jedan od važnih čvorišta avangardnih ideja na prostorima Kraljevine Jugoslavije. Danas je prihvaćen stav da je ,,Zenit” bio platforma za transnacionalno umrežavanje ideja, a ljubomir Micić prava multimedijalna ličnost: književnik, kritičar, prevodilac, propagator ideja i programa zenitizma, organizator značajnih izložbi, ali i strastveni kolekcionar radova iz epohe avangardnih umetnosti. Iako je imao vizionarske ideje, Micić je često nailazio na neprihvatanje i nerazumevanje sredine u kojoj je živeo i stvarao. Povodom jubileja, dr Irina Subotić i dr Bojan Jović uredili su sveobuhvatni dvojezični zbornik, u kome 30 autora predstavlja teme podeljene u pet celina: zenitizam u ključu avangarde, istorijski okviri, transnacionalni kontekst, zenitizam u svetlu novih tumačenja i zenitistička baština. Organizovane su tribine i nekoliko izložbi od kojih izdvajamo aktuelnu ,,Zenitistima celog sveta” u Narodnom muzeju u Beogradu. Redakcija za nauku Obrazovno naučnog programa pripremila je igrano-dokumentarnu emisiju ,,100 godina časopisa Zenit”, u kojoj učestvuju: prof. dr Irina Subotić, istoričarka umetnosti, dr Bojan Jović, istoričar književnosti, prof. dr Jerko Denegri, istoričar umetnosti, i Gordana Stanišić, autorka izložbe u Narodnom muzeju. Urednik i scenarista: Ivana Kovačević     Repriza , 30. mart u 01:35 i 09:40.
17:50
Mornarički specijalci, 12-22, 1S
18:35
Kada Raletov i Ivanin stan napadnu mravi, cela porodica se, na Cicino insistiranje, privremeno seli u stan prekoputa. Stole je taj kome ova situacija od samog početka nikako ne odgovara, a i Cica će, ubrzo, uočiti mane Raletovog i Ivaninog boravka. Ivana dolazi na ideju - sada je idealan trenutak da Cica, Dragan i Stole shvate kako je to kada u kući imaju neželjene goste!... Uz sav haos koji se desio sa mravima, kućni poslovi i organizacija dana sa decom Ivanu dovode do pucanja. Dolazak dadilje Ane u porodicu Todorović, donosi neprepoznatljiv mir i harmoniju, ali samo na trenutak. Maša je toliko oduševljena Anom, da to izaziva ljubomoru i kod Cice i kod Ivane. Iz straha da će biti zamenjena, Ivana odlučuje da sačuva poziciju i kuje plan. Ali, stvari ne idu onako kako je Ivana zamislila... Igraju: Andrija Milošević, Maša Dakić, ljiljana Blagojević, Branimir Brstina, Aleksandar Srećković, Petra Semiz, Ilija Lukešević, Matija Lukešević, Ksenija Repić i Nenad Savić Reditelji: Ognjen Janković i Predrag Lič   repriza , 30.mart u 02:05 i 10:10.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Umetnost zločina, 2-4, 6S
20:55
Jelena Jovović - džez muzičar, autor, tekstopisac i pedagog - nastupala je na istaknutim festivalima i džez scenama širom sveta, sa mnogobrojnim velikanima ovog žanra poput: Boba Muvera, Šile DŽordan, Orkestra Klausa Rajblea, Alana Praskina, Duška Gojkovića, Vasila Hadžimanova, Teodosija Spasova, Breda Lilija, Čaka Izraelsa, Renata Kika......   Na koncertu koji je održan 8. decembra 2018. godine u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine, premijerno je izvela muziku sa svog prvog solističkog albuma – Heartbeat. Sa njom je nastupala ekipa izuzetnih muzičara koja je učestvovala u snimanju tog albuma, kao i specijalni gosti. Album Heartbeat je inspirisan Jeleninim sećanjima iz detinjstva, životom na različitim kontinentima, raznovrsnim ritmovima i melodijama. Repriza ,30. mart u 03:30 i 11:05.
22:05
Mnogi su tumačili razmišljanja Ivane Dimić - pisca, dramaturga, prevodioca. U romanu za koji je dobila Ninovu nagradu raščinila je komplikovan odnos između majke i ćerke. Taj odnos je toliko delikatan u svakoj porodici i daje usmerenje ka daljim rešavanjima situacija u životu.... Teško je bilo razgovarati sa osobom koja sve ono što je u nama iznosi i objašnjava. Sva njena dela imaju jednu poruku - čovek stvaralaštvom rešava svoje nedoumice, a time svi drugi dobijaju recepte savladavanja sopstvenih demona. Jedna je od šest žena koje su dobile Ninovu nagradu. Objašnjava svoje korene i uticaj doma i vaspitanja na sve ono što joj se događalo i kroz šta je tokom pisanja prolazila. Neverovatna količina angažovanja u pozorištu, kulturi, prevođenju, predstavlja intelektualca u celom suštinskom značenju. Na oko jednostavna, a u suštini slojevita, preko pisanja i rada daje rešenje mnogih nedoumica svih onih koji ne znaju kako da reše ono što ih muči. Repriza , 30. mart u 04:40 i 12:15.
22:35
Neka nam Bog oprosti
00:31
Kulturni centar (R)
01:20
Huteneni hibrid #2 (R)
01:50
100godina časopisa Zenit (R)
02:20
Lako je Raletu, 20-40 (R)
03:10
Tv feljton: Dosije Kiš-Trideset godina kasnije
03:40
Jelena Jovović: Jazz Junction-Hartbeat (R)
04:50
Mira Adanja Polak – Ekskluzivno: ljubav je uvek žrtva (R)
05:20
Jedna od naših najznačajnijih kompozitorki, ljubica Marić, počela je da uči kompoziciju kod Slavenskog i Milojevića.... Školovanje je ljubica Marić nastavila u Pragu - kompoziciju je učila kod Jozefa Suka, a violinu i dirigovanje kod eminentnih profesora Praškog konzervatorijuma. NJeno najplodonosnije stvaralačko razdoblje trajalo je između 1955. i 1963. godine, kada je napisala najznačajnije komozicije: kantatu Pesme prostora (predstavila je našu muziku na Svetskoj izložbi u Briselu 1957. godine), Muziku oktoiha br.1, kamernu kantatu Prag sna, Ostinato super temu oktoiha i ostale.   Repriza  u 12:45.
06:00
ljubica Marić: 100 godina od rođenja, 2. deo (R)
06:45
Autorsko veče Nebojše Jovana Živkovića, 1. deo
07:20
Autorsko veče Nebojše Jovana Živkovića, 2. deo
07:55
Državni akademski ruski narodni ansambl Pjatnicki, 2. deo
08:32
Kulturni centar (R)
09:20
Huteneni hibrid #2
09:50
100godina časopisa Zenit (R)
10:20
Lako je Raletu, 20-40 (R)
11:10
Jelena Jovović: Jazz Junction-Hartbeat (R)
12:20
Mira Adanja Polak – Ekskluzivno: ljubav je uvek žrtva (R)
12:50
ljubica Marić: 100 godina od rođenja, 1. deo (R)
13:30
ljubica Marić: 100 godina od rođenja, 2. deo (R)
14:15
Autorsko veče Nebojše Jovana Živkovića, 1. deo (R)
14:50
Autorsko veče Nebojše Jovana Živkovića, 2. deo (R)
15:25
Državni akademski ruski narodni ansambl Pjatnicki, 2. deo (R)
16:01
Radnja prati neraskidive sudbine dvojice policijaca iz Metropoliten policijskog odeljenja u Tokiju.... Jedna davna tragedija uticala je da prošlost ostane nedorečena i da se kao takva vrati u trenutku kada se najmanje očekivala. Pored tekućih izazova kidnapovanja i ubistava, Odeljenje za kriminal tokijske policije imaće dodatnih iskušenja. Ona će dolaziti iz nemirne savesti starih sećanja. Borba će se odvijati na dva polja - unutrašnjem i spoljašnjem. Pobednikom će se nazvati samo onaj koji pobedi na oba polja, ali to može biti najviše samo jedan. Ovaj program je realizovan u saradnji sa Japanskom fondacijom.   Repriza , 31. mart u 00:01 i 08:02.
16:45
Emisija nastala kao kompilacija tri emisije posveneće ovom džez velikanu.... Dirigent i kompozitor Vojislav Bubiša Simić priseća se života u Beogradu koji je menjao svoj lik i dušu kroz dvadeseti vek. Pripovesti o prvim igrankama, nezaustavljivom džezu kao simbolu oslobađanja biće ukrštene sa ličnom Bubišinom istorijom muzičkog svaštara. Sećanja su u emisiji pokrivena i arhivom. Ovaj veliki džez umetnik se oprobao u svim žanrovima, od dečje do simfonijske muzike. Međutim, pod njegovom rukom svako delo dobija bar blagi ukus džeza, kao svojevrsni autorski pečat.   Autor emisije: Ana Milićević   Repriza , 31. mart u 00:50 i 08:50.
17:45
Polazeći od autentičnih zapisa i sećanja svedoka, epizoda igrano-dokumentarnog serijala Narodno pozorište u deset činova Slučaj Cvetković istražuje zašto su, nakon Drugog svetskog rata, bez sudskog procesa, streljani glumci Aca Cvetković i Jovan Tanić.... Narator će se susresti sa svedocima ovih događaja - Nevenkom Urbanovom, Pavlom Bogatičevićem, Slobodanom A. Jovanovićem, Miomirom Denićem, koji će se prisetiti ratnih vremena, doba velike nemaštine i stradanja. Iako je nakon oslobođenja veliki broj članova Narodnog pozorišta, zbog optužbi da je sarađivao sa okupatorom, hapšen, kažnjavan zatvorom ili oduzimanjem građanskih prava i prava na bavljenje svojom profesijom, za Cvetkovića i Tanića, zbog njihovih pogrešnih odluka, usledila je smrtna kazna. Igraju: Nebojša Dugalić, Hadži Nenad Maričić, Nemanja Oliverić, Goran Jevtić, Nada Šargin, Pavle Jerinić, Nikola Vujović, Predrag Vasić Autor serijala: Nebojša Bradić Pisac scenarija: Tamara Baračkov Reditelj: Miško Milojević   repriza , 31. mart u 03:25 i 11:25.
18:15
Dokumentarni serijal pod naslovom ,,Slovenci u Beogradu” donosi gledaocima kroz šest desetominutnih epizoda isto toliko priča o ličnostima koje su ostavile neizbrisiv trag u kulturi i istoriji Beograda.... Da li znate koji je to slovenački kompozitor napisao zvaničnu himnu Beograda? Zašto je i kako Mihovil Logar uopšte došao u Beograd i kakav je uticaj na to imao jedan par novih pertli? Saznajte mnogo više u prvoj epizodi dokumentarnog serijala Slovenci u Beogradu. Scenario: Dragomir Zupanc i Vladimir Šojat Režija: Vladimir Šojat   Repriza , 31. mart u 05:30 i 13:30.
18:30
Možda niste znali koji je slovenački arhitekta svetski rekorder u broju trgova koje je osmislio (60) i na koji su način njegovim životom povezani Beograd, ljubljana, Trst i Beč....  Koja su najvažnija životna uverenja Borisa Podreke i kako pridobija partnere za svoje ideje? Scenario: Dragomir Zupanc i Vladimir Šojat Režija: Vladimir Šojat   Repriza , 31. mart u 05:45 i 13:45.
18:45
Mornarički specijalci, 13-22, 1S
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Jedinstven dokumentarni film koji istražuje kameleone na ostrvu Madagaskaru, najvećem staništu ovih guštera na svetu i otkriva neverovatne slike, njihovo ponašanje i neobične sposobnosti, kao što su: tehnike spavanja, ples, kamuflaža, periferni vid od 360°, jezik kao najnapredniji katapult, zavođenje, fluorescencija.... Ako posmatrate kameleone u divljini, ubrzo ćete shvatiti da su njihov jezik na opruzi i nezavisni i periferni očni sistem, iako spektakularni, samo mali deo njihovih neverovatnih sposobnosti. Zapravo, najveći adut kameleona je njihova sposobnost evolucije i prilagođavanja.     Repriza , 31. mart u 07:05 i 15:05.
21:00
Na Svetski dan slobode muzičkog izražavanja – 3. marta 2021, objavljena je dvostruka kompilacija Femikseta 9 sa čak 25 kompozicija. Autorke, kantautorke i ženski bendovi, još jednom su potvrdili da je 2020. godina bila veoma inspirativa kada je muzika u pitanju.... Žanrovski šarenolika - od repa, regea, metala, umetničke muzike, preko pop i rok numera, nova Femikseta 9 predstavlja pravo osveženje za domaću scenu. Informacija da je 2022. godine na konkurs pristigao najveći broj prijava od kada se kompilacija objavljuje, samo potvrđuje težinu zadatka selektorskog tima, koji su činile: Ana Janković (Stray Dogg), Ana-Marija Cupin i Milena Milutinović (Repetitor) i Katarina Mitić (Femix).     Repriza , 31. mart u 03:00 i 11:00.
21:25
,,Volim klasiku” je emisija klasične muzike koja je karakteristična po tome što u studiju 8 Radio-televizije Srbije, najveće hitove izvode veliki orkestri, horovi, ansambli, vokalni i instrumentalni solisti. Biće reči o interesantnim muzičkim instrumentima, intervjuišu se velike domaće i svetske muzičke zvezde, a sve je obojeno najzanimljivijim muzičkim pričama.... Voditelji su Silvana Grujić – odgovorna urednica Muzičke redakcije RTS i Aleksandar Peković, upravnik Kolarčeve zadužbine.   Repriza , 31. mart u 06:00 i 14:00.
22:30
Jedan od najčuvenijih i najuspešnijih tenora današnjice Plasido Domingo, održao je koncert u Beogradu 8. septembra 2021. godine.... Publika na Tašmajdanu uživala je u odabranim delima operskog repertoara, koje je Domingo izveo sa sopranima Anom Piroci iz Italije i Marijom Jelić iz Srbije, a kao posebni gost, na koncertu je nastupila i devojčica Kristina Vasić koja je svirala saksofon. Ovim koncertom obeležena je završnica Belefa.   Repriza ,31. mart u 04:00 i 12:00.
00:01
Zločinački porivi, 7-12 (R)
00:50
Osma vrata: DŽez svaštara, skraćeno, Vojislav Simić (R)
01:50
-- Changed stoptime! --.
03:00
-- Changed starttime! --.
03:25
Narodno pozorište u 10 činova: Slučaj Cvetković, 3-10 (R)
04:00
Plasido Domigo i SO RTS: Koncert na Tašmajdanu (R)
05:30
Slovenci u Beogradu: Mihovil Logar (R)
06:00
Volim klasiku (R)
07:05
Madagaskar ili veliki karneval kameleona (R)
08:02
Zločinački porivi, 7-12 (R)
08:50
Osma vrata: DŽez svaštara, skraćeno, Vojislav Simić (R)
09:50
TV feljton: Zoran Živković (R)
10:40
Čovek i kamen: Divčibare, 3-12 (R)
11:00
Femikseta 9 iz dnevne sobe, 2. deo (R)
11:25
Narodno pozorište u 10 činova: Slučaj Cvetković, 3-10 (R)
12:00
Plasido Domigo i SO RTS: Koncert na Tašmajdanu (R)
13:30
Slovenci u Beogradu: Mihovil Logar (R)
13:45
Slovenci u Beogradu: Boris Podreska (R)
14:00
Volim klasiku (R)
15:05
Madagaskar ili veliki karneval kameleona (R)
16:01
Glavni motivi serijala Suparnici u svetu umetnosti jesu: dva izvanredna umetnika, jedna lokacija i čuveno rivalstvo. Zahvaljujući tome dopiremo do istinskih karaktera svakog od aktera, otkrivajući šta se krije iza ovih priča. Zavist i vatrena ambicija, uz želju da se dostignu nove umetničke visine, često dovode, pored uspeha, i do propasti. U svakoj od pet epizoda istražujemo konflikte, ispitujemo tradiciju i tragamo za istinom iza velikih umetničkih mitova.... Dve slike čuvenih engleskih pejzažista, DŽona Konstabla i Vilijama Tarnera, nalaze se jedna pored druge u izložbenom prostoru. Pre samog otvaranja izložbe, umetnici dobijaju dozvolu da načine poslednje poteze. Danima Tarner posmatra i upoređuje obe slike, i motri na samog Konstabla. Konačno, on prilazi svojoj slici sa kistom i paletom i svom monohromatskom delu dodaje crvenu notu. Konstabl je odmah shvatio kakav će efekat proizvesti ovakav potez i ko će od njih dvojice odneti pobedu. Repriza , 01. april u 00:01 i 08:02.
16:55
Verovala sam, a danas u to verujem još više, da će baš u naše vreme slobodna igra dospeti do visokog umetničkog izraza. Moderni balet, daje velike mogućnosti za izražavanje života. Ne samo kod nas nego u celom svetu, pozornica pored toga što je središte snova, sve više postaje i tribina istine. Kada je pre 40-ak godina Smiljana Mandukić, koreograf i pedagog, izrekla ovu rečenicu, naišla je na neprihvatanje, ignorisanje, etiketiranje amaterizmom, nazivana je autsajderom i čime još ne, u svetu umetničke igre....   Trebalo je da prođe gotovo pola veka pa da se pokaže da je ova žena, koja se suprostavila okoštaloj i nespremnoj fahovskoj igračkoj sredini za otvaranje ka novim, kreativnim umetničim izrazima, bila vizionar. Tada, za razliku od većine, imala je hrabrosti da ostane dosledna svojoj tvrdnji i filozofiji estetike, koju je zagovarala do kraja života. Zato, Kulturno-umetnički program RTS-a ovu emisiju posvećuje ovoj izuzetnoj ženi čije ime nosi i nagrada za plesnu interpretaciju, koju je ustanovilo Udruženje baletskih umetnika Srbije.   Urednik i autor emisije je Olivera Pančić, kameru potpisuje Dragan Lapčević, a montažu Boško Novaković i Marko Tisovec.   Repriza , 01. april u 00:55 i 08:55.
17:35
Do detalja: Tihomir Stanić
18:10
Danas većina Japanaca nosi zapadnjačku odeću. Ali za venčanja i druge važne prilike oblači se tradicionalni kimono. Na proslavi punoletstva, devedeset procenata mladih žena nosi kimono.... Kimono se prodaje u posebnoj prodavnici koja se zove gofukuja. Većina kimona se šije po narudžbini. To je mnogovekovna tradicija Dalekog istoka u odnosu na 1867. godinu u Parizu, kada je Japan prvi put učestvovao na Svetskoj izložbi. Od tada, kimono je ušao u opštu svetsku modu i postao je jedan od ključnih elemenata japanske kulture. To je odevni predmet koji elegantno povezuje prošlost sa budućnošću. Program je obezbeđen u saradnji sa Japanskom fondacijom. Repriza , 01. april u 02:10 i 10:10.
18:35
Ugrožene isto toliko kao i pande i žirafe, životinje koje se smatraju ružnim jesu one koje su nepravedno izostavljene iz planova o spasavanju i očuvanju životne sredine. Međutim, iza njihovog izgleda kriju se neverovatne biološke odlike i neke od ključnih uloga u ekosistemu.... Ružne vrste imaju čudne i zastrašujuće fizičke osobenosti, kao što su preteći šiljci, sluzav epidermis, dlakave noge ili zapanjujuće oči koje podstiču naše strahove i gađenje. Ali gledajući dalje od naših strahova, ovi odbojni atributi su rezultat bioloških mehanizama preživljavanja koji su neophodni za lov, disanje ili reprodukciju.  Otkrijte morsku zmijuljicu, avetinjca, ćelavog ibisa i mnoge druge – vreme je da prihvatimo i slavimo ovaj vid raznolikosti.   Ovaj uzbudljivi serijal iz dva dela o životinjama, sniman je širom sveta i otkriva nam skrivenu lepotu ružnog.    Repriza , 01. april u 02:35 i 10:35.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Opera Ognjeni anđeo zasnovana na istoimenom romanu Valerija Brijuzova nastajala je u periodu od 1919. do 1927. godine. Međutim, pred publikom je premijerno izvedena tek 1955. godine u Veneciji. Razlog se krio u tematici koja nije imponovala pozorišnim scenama zbog uronjenosti same priče u strast i okultizam.... U vreme kada je radio na operi Ognjeni anđeo, koja se i danas retko izvodi, Prokofjev je i sam vodio bitku sa svojim demonima. Priča se da je sa bliskom saradnicom, Ninom Košec, koja je pevala ulogu Fata Morgane u čikaškom izvođenju njegove opere Zaljubljen u tri narandže, i sam iskusio kontakt sa onostranim. Zaintrigiran spiritizmom, kao i Renata, junakinja opere, istraživao je taj svet mistike sa željom da razume radnju priče za koju je želeo da komponuje. Umetnički direktor i reditelj produkcije koju predstavljamo gledaocima kanala RTS 3, Dejvid Friman, materijalizovao je na sceni njegove demone.   U glavnim ulogama: Elena Stikina, Jevgenij Nikitin, Andrej Popov, Jevgenij Akimov. Orkestar i hor Marijinskog teatra vodi dirigent Valerij Gergijev. Repriza , 01. april u 04:05 i 12:05.
22:10
Angažovana, autentična i autorska, dramska serija Ex libris, reditelja i scenariste Dragana Marinkovića predstavljala je, na Televiziji Beograd, knjige najpoznatijih svetskih pisaca, među kojima su G. G. Markes, Selindžer, Edgar Alan Po, DŽordž Orvel.... Način na koji je serijal bio osmišljen i ostvaren ostavio je trag u društvenim i umetničkim krugovima, stekavši kultni status. Inscenacije i retorika svake od epizoda menjale su se u zavisnosti od vizije autora, ali teme koje serijal Ex libris obrađuje, postaju i aktuelna dešavanja ili događaji koji znatno utiču na društvo tog doba. Tako serijal prati izgradnju blokova na Novom Beogradu, istražuje fenomen tada popularne filmske trilogije Zvezdani ratovi ili pokušava da oživi intervjue o kojima se pričalo, kao na primer u ovoj epizodi - razgovore čuvene novinarke Orijane Falači u interpretaciji Sonje Savić. Repriza , 01. april u 06:10 i 14:40.
22:40
Glavna junakinja serije Poziv, bivša policajka Anica Reljić, koju tumači naša proslavljena glumica Mirjana Joković, radi u kol-centru i dobija poziv od Sonje Tošić, bogate samohrane majke, koja želi da sazna identitet osobe koja joj preti.... Dok Anica istražuje preteće pozive, shvata da su oni povezani sa kriminalnom grupom iz Sonjinog prošlog života. Pokušava da je upozori, ali ona nestaje, što tera Anicu i Tijanu, Sonjinu buntovnu kćerku, da krenu u potragu za njom. Uskoro saznaju da Sonja može biti ključ u otkrivanju istine koja stoji iza ekološkog skandala koji potresa zemlju — misteriozno trovanje tri dečaka. Mesec dana kasnije, Anica dobija informacije koje dovode u pitanje sve što je znala o aferi Sinpeks. Tijana ne želi da se seli u inostranstvo. Jedno iznenadno otkriće dovešće Anicu do cele istine o slučaju dečaka sa Belog jezera.   Repriza , 01, april u 06:40 i 14:40.
23:30
Metamorfoze: Mira Banjac
00:01
Suparnici u svetu umetnosti: Vilijam Taner i DŽon Konstabl, 4-5 (R)
00:55
Kada je Beba Bee stigla u Beograd (R)
01:35
Do detalja: Tihomir Stanić (R)
02:10
Japan – ljubav prema dizajnu: Kimono-čitav svet na ljudskom telu, 2-3 (R)
02:35
Ružne lepotice životinjskog sveta: Izgled često vara, 2-2 (R)
04:05
TV feljton: Mira Furlan