Star Trek: Deep Space Nine 5
Dr. Louis Zimmerman dolazi u posjet DS9-u, jer želi napraviti novu seriju holografskih doktora identičnih dr. Bashiru. Bashiru se ideja svidjela, ali kako Zimmerman sve dublje ulazi u njegovu prošlost, Bashir postaje sve tajanstveniji, a ta šutnja prelazi u paniku kad na postaju stignu njegovi roditelji.

Kakvu to mračnu tajnu krije Bashir?

Uloge: Avery Brook (Ben Sisko), Rene Auberjonois (Odo), Siddig El Fadil (dr. Julian Bashir), Terry Farrell (Jadzia Dax), Cirroc Lofton (Jake Sisko), Colm Meaney (Miles O'Brien), Armin Shimerman (Quark), Nana Visitor (Kyra Neris)

Urednica: Ranka Horvat.

Play It Again Sam
Komedija. Supruga (S. Ansprach) filmofila opsjednutog Bogartom (J. Lacy) ne može više podnositi strast svojeg muža (W. Allen) zbog koje se briše granica između filmskog platna i stvarnog života...

Film je adaptacija Allenova istoimena kazališnog djela iz 1969. godine, a u naslovnoj ulozi zbunjenog ljubitelja pokretnih slika koji svoje nedostatke liječi velikom količinom filmova Humphreya Bogarta (osobito Casablancom) pojavljuje sam Woody Allen.

Uloge: Woody Allen, Diane Keaton, Tony Roberts, Jerry Lacy, Susan Ansprach

Scenarist: Woody Allen

Redatelj: Herbert Ross

Proizvodnja: 1972.

Urednik: Dean Šoša.

S međunarodnog festivala dječjeg filma koji se svake godine održava u talijanskom Trevisu, danas ćemo vidjeti talijanski film Nesuđeni sportaš, klasičnu priču o nerazumijevanju između oca, bivšeg sportaša i sina posve nesklonog sportu, ali zato izuzetno nadarenog za matematiku.

I dok otac inzistira na sportskim postignućima, sin se lomi između želje da udovolji ocu, i onoga što bi uistinu želio. Uz pomoć kolega iz razreda i jednog zamjenskog nastavnika, priča ima sretan kraj; dječak ipak dobije odličje, ali na matematičkoj olimpijadi!

U ovoj emisiji Ni da ni ne gledamo film učenika 5. gimnazije iz Zagreba o njihovom kolegi i njegovim neobičnim ljubimcima. S njima razgovaramo o tome tko vam sve smije biti kućni ljubimac i treba li vašim roditeljima pomoć države da vam kažu da neku životinju ne možete imati kao kućnog ljubimca. Može li držanje egzotičnih kućnih ljubimaca biti štetno za njih i za njihove vlasnike? Treba li zabraniti uvoz egzotičnih životinja? Kao i uvijek, tu su naš dežurni stručnjak profesor Tomislav Reškovac i profesionalni debatanti.

Urednica: Ana Jurišić.

R: Marko Dimić... U zaselcima Radošića, u kaštelanskoj Zagori, postojao je pokladni običaj posicanja - igrokaz borbe Turaka i tala - kojeg je pokladna skupina, kao ophod, izvodila u selima i zaselcima okolice. Međutim, vremena su se promijenila - ondje danas živi vrlo malo ljudi i nema više tko, ni za koga, izvoditi običaj. Obitelj Škopljanac - ćaća Božo, sa sinovima Markom i Ivanom i njihovim obiteljima - iz istoimenog zaselka, bavi se etno ugostiteljstvom, pri čemu su postali poznati i sa svojim bikijadama, borbama bikova. Uvidjevši da će pokladni običaj posicanja izumrijeti, odlučili su organizirati ga i sponzorirati, pa se danas izvodi u Škopljancima, u njihovoj režiji, s njihovim kostimima i rekvizitom i o njihovom trošku. Izvode ga stanovnici Radošića, od kojih većina više ne živi ondje, ali toga dana dolaze, na poziv Škopljanca. I to je način na koji običaji danas mogu živjeti i preživjeti, samo je pitanje - dokad?

Stručni suradnik (istraživač): Vido Bagur, folklorist.

Full Steam Ahead
Parno doba bilo je vrijeme nevjerojatnih promjena koje su posve preobrazile sve vidove života u Britaniji - od trgovine i prijevoza do zdravlja i rekreacije. Serija će otkriti kako je željeznica posve oblikovala svijet današnjice i prikazati slavnu evoluciju željezničkog prijevoza te utjecaj koji je to imalo na sve vidove britanskog života, krajolika i kulture.

U svakoj epizodi neka nas staromodna lokomotiva vozi na putovanje u razne dijelove Britanije, a naša ekipa stručnjaka - poznate zvijezde BBC-jeve serije Edvardijanska farma Peter Ginn, Alex Langlands i Ruth Goodman - zaronit će u priču o tome kako su nas željeznice pretvorile u ovo što jesmo.

Osim toga će uprljati ruke, voziti željeznicu naokolo, raditi na postaji, rukovati signalizacijom i naučiti upravljati svim dijelovima željeznice iz 19. i ranog 20. stoljeća.

Produkcija: Lion TV za BBC

Odabrala: Mira Vočinkić

1. epizoda

Uvođenje parne željeznice početkom 19. stoljeća promijenilo je Britaniju na razne nepredvidljive načine. U ovoj epizodi ekipa istražuje kako je nastala kućanska revolucija - kako se promijenio način života, od stanovanja do prehrane.

Sredinom zime ekipa stiže na liniju Ffestiniog u Snowdoniji da dozna kako su se milijuni tona škriljca prevozili niz planinu. To je škriljac koji pokriva krovove u svim dijelovima zemlje, a sve je to prevezeno vlakom.

Ispod zemlje Alex doživljava okrutne uvjete s kojima su se morali nositi rudari kamenoloma Llechwedda, radeći po dvanaest sati obješeni o željezne lance. No nagrađuju ih uzbudljivom vožnjom niz usku zavojitu prugu vlaka sile teže, u kojem se cijela ekipa grčevito drži kočnice.

Na željeznici Foxfields u Staffordshireu, izgrađenoj za prijevoz ugljena do obližnje glavne linije, Ruth staje na mjesto strojovođe i vozi vlak uz najstrmiju etapu u Britaniji. Ugljen je promijenio sve u ljudskoj svakodnevici - od načina kuhanja i oblika lonca do uloge žena koje su trpjele tiraniju pranja rublja u ovom prljavom industrijskom svijetu.

U 611. emisiji KOKICE u sezoni filmskih nagrada i festivala predstavljaju filmove i filmaše koji su ili već nagrađeni ili se upravo nadaju priznanjima. Gošća emisije je Larisa Šmitran, redateljica filma SPAVAČI IZGUBLJENE SVAKODNEVICE koji je na prošlogodišnjoj 23. filmskoj reviji mladeži u Karlovcu nagrađen za najbolji dokumentarni film. KOKICE razgovaraju i s modnim kritičarom dr. Nenadom Korkutom u povodu predstojeće 91. svečane dodjele Oscara koju će komentirati iz studija HRT-a. U emisiji doznajte tko su favoriti ovogodišnje dodjele te koji bi dugometražni animirani film mogao dobiti Oscara. Hit tjedna u kinima je drugi dio animiranog serijala LEGO FILM, a najavit ćemo i 15. ZagrebDox - Međunarodni festival dokumentarnog filma koji se u Zagrebu održava od 24. veljače do 3. ožujka 2019. Gledatelji će vidjeti i isječak iz filma VELIKA BIJELA KUĆA mladih filmaša iz udruge MladiCe iz BiH koji je prošle jeseni osvojio Grand Prix na 7. Dubrovnik Film Festivalu.

Voditeljica: Sandra Bosnar

Scenarist: Boško Picula

Redateljica: Sanja Aničić

Urednica: Nataša Vukas-Stanojkovski.

Drama. Mladu ženu koja radi kao sluškinja slavnog glumca zamijene za zvijezdu u Buenos Airesu te se preko noći proslavi u domovini tanga...

Uloge: Sara Montiel, Maurice Ronet, Isabel Garcés Scenarij i režija: Luis César Amadori Proizvodnja: 1960. Urednik: Dean Šoša.

I: James Stewart, Kim Novak, Barbara Bel Geddes, Tom Helmore, Henry Jones, Raymond Bailey, Ellen Corby, Konstantin Shayne, Lee Patrick; R: Alfred Hitchcock... Vertigo
Triler. Johna Scottieja Fergusona (J. Stewart), detektiva iz San Francisca, još uvijek progone sjećanja na tragediju kad je stradao policajac koji mu je pokušavao pomoći. Od tada se panično boji visine te se povukao iz službe. Druži se sa slikaricom Marjorie Midge Wood (B. B. Geddes) i pokušava pomoći svom starom prijatelju Gavinu Elsteru (T. Helmore) čija supruga Madeleine (K. Novak) često izgubi osjećaj za vrijeme, te zna sate provesti u lutanju gradom ili muzeju, ali ničega se ne sjeća. Gavin uspije Johna nagovoriti da ju prati...

Impresivna psihološka drama Vrtoglavica, 1959. nominirana za Oscare za najbolji zvuk i scenografiju, te 1958. nagrađena na međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastianu, općenito se drži najuspjelijim i najutjecajnijim filmom Alfreda Hitchcocka (39 stepenica, Dama koja nestaje, Rebecca, Ozloglašena, Prozor u dvorište, Psiho), filmaša kojemu je nakon 6 neuspjelih nominacija za Oscara 1968. godine dodijeljena počasna Akademijina nagrada Irving G. Thalberg. Vrtoglavica je kompleksna, tjeskobna, izuzetno dojmljiva i sugestivna ekranizacija krimića Dentre les morts nastalog iz pera Pierrea Boileaua i Thomasa, glasovitog francuskog spisateljskog dvojca za čijim su romanima filmski producenti i redatelji često posezali. Hitchcock se vješto poigrava očekivanjima gledatelja, intrigantno umnaža motiv dvostrukih identiteta i često briše granicu između sna i jave. Vrtoglavica je tijekom proteklih pedesetak godina snažno utjecala na djela brojnih redatelja, a osobito na radove francuskih novovalovaca. U glavnoj ulozi je J. Stewart (Divan život, Gola mamuza, Priča o Glennu Milleru, Čovjek koji je ubio Liberty Valancea), glumca koji je od 5 oskarovskih nominacija potvrdio onu za glavnu ulogu u drami Philadelphijska priča, a njegova je partnerica K. Novak (Čovjek sa zlatnom rukom, Velika pljačka banke, Napuklo ogledalo). Filmsku glazbu potpisuje Hitchcockov stalni suradnik, oskarovac Bernard Hermann (Građanin Kane, Marnie, Fahrenheit 451, Bitka na Neretvi, Taksist).

Blue Velvet
Mladi Jeffrey Beaumont (K. MacLachlan) odrasta u tipičnom američkom gradiću u kojem se rijetko događa išta zanimljivo. Njegova rutina mijenja se kad u travi pokraj ceste pronađe ljudsko uho. Odnosi ga u policijsku stanicu gdje se utvrđuje da je uho odrezano škarama i da bi njegov bivši vlasnik još mogao biti živ. Lokalna policija upušta se u temeljitiju istragu, ali Jeffreyju se čine presporima pa uz pomoć kćeri šefa policije, plavokose Sandy (L. Dern), odluči na svoju ruku istjerati istinu na vidjelo. Prvi tragovi vode ga do Dorothy Vallens (I. Rossellini), barske pjevačice, a kad ga ona jednom uhvati kako se skriva u njezinom stanu, uvučen je u vrtlog situacija iz kojih se više ne može izvući. Dorothy je u bizarnom odnosu s Frankom (D. Hopper), oličenjem zla...

Nakon ZF filma Dina kultni redatelj David Lynch snimio je po mnogima najbolji američki film osamdesetih, Plavi baršun. To je središnji film njegova opusa i u njemu su svi postupci i motivi karakteristični za ovoga autora, poput sklonosti prema bizarnim pričama i likovima, pomaknutoj atmosferi te nevjerojatnom kombiniranju humora i okrutnosti. Plavi baršun svjedoči o Lynchu kao unikatnom nadrealistu, najdosljednijem sljedbeniku te poetike među svim današnjim umjetnicima, ne samo filmašima. Svi glumci svoje su uloge odigrali fantastično, no posebno vrijedi istaknuti D. Hoppera čiji je Frank Booth jedan od najuvjerljivijih negativaca u filmskoj povijesti.

Uloge: Isabella Rossellini, Kyle MacLachlan, Dennis Hopper, Laura Dern, Dean Stockwell, George Dickenson, Priscilla Pointer

Scenarist i redatelj: David Lynch

Proizvodnja: 1986.

Urednik: Dean Šoša.

A Clockwork Orange
Satirična drama. Alex (M. McDowell) bistar je engleski mladić kojemu je škola zadnja stvar na pameti. Omiljena mu je zabava večernji izlazak s prijateljima, koji se uglavnom sastoji od okršaja sa suparničkim bandama, napada na nedužne prolaznike i silovanja. Članovima bande dojadilo je njegovo šefovanje, pa ga prilikom jedne provale ostave na cjedilu i prepuste policiji. Alex je optužen za ubojstvo i osuđen na 14 godina zatvora. Suprotno očekivanjima, u zatvoru se drži podalje od nevolja, a pomaže i svećeniku na misi. U zatvor dolazi ministar unutarnjih poslova kako bi odabrao jednog zatvorenika za eksperimentalni program rehabilitacije, koji na radikalan način uništava zlo u čovjeku. Izbor pada upravo na Alexa te on napušta zatvor kako bi započeo dvotjedni tretman. No, čim sazna o kakvom je liječenju riječ, poželjet će da nikada nije napustio zatvor...

Paklena naranča većinu je gledatelja zatekla nespremnima, a u cenzorske redove unijela nemir. No, njezin je autor već prethodnim filmom, 2001: Odiseja u svemiru, pokazao da se ne namjerava prilagođavati društvenim konvencijama i uvriježenim normama struke. Tim je bezvremenskim epom Stanley Kubrick radikalno izmijenio kvalitativne kriterije filmske umjetnosti, ali i postavio temelje svojem statusu nedodirljivog i često neshvaćenog kreativnog autoriteta. A upravo taj status zacementirala je Paklena naranča. Zbog prikaza nasilja cenzorske udruge diljem svijeta dodijelile su mu najstrože predikate. Neovisno o zabranama film je vrlo brzo stekao kultni status, a kritiku podijelio na zagovornike utilitarističkog i larpurlartističkog filmskog izražaja. Afera je u Britaniji kulminirala nizom ubojstava inspiriranih filmom, što je rezultiralo Kubrickovom odlukom da povuče Paklenu naranču iz tamošnje distribucije. Film je bio nominiran za četiri Oscara (najbolji film, redatelj, adaptirani scenarij i montaža), sedam BAFTA-i (najbolji film, redatelj, scenarij, montaža, kamera, scenografija i glazba) i tri Zlatna globusa. New York Film Critics Circle dodijelio mu je nagrade za najbolji film i najboljeg redatelja 1971. godine.

Uloge: Malcolm McDowell, Patrick Magee, Warren Clarke, Michael Bates, John Cleve, Adrienne Corri

Scenarist i redatelj: Stanley Kubrick

Proizvodnja: 1971.

Urednik: Dean Šoša.

Get Carter
Krimić. Jack Carter (M. Caine) je dobrostojeći plaćenik londonske mafije u neformalnoj vezi s Annom (B. Ekland) čija se svakodnevica promijeni kada mu brat pogine u prometnoj nesreći u rodnom New Castleu, navodno u alkoholiziranom stanju. Jack se uputi bratu na pogreb s namjerom da rasvijetli okolnosti njegove smrti, jer zna da Frank nikad nije pio. Bavio se poslovima izvan zakona, pa Jack sumnja da je riječ o umorstvu. Njegova osobna istraga podzemljem New Castlea vodi ga Cyrilu Kinnearu (J. Osborne), vlasniku pornografskog lanca, Ericu Paiceu (I. Hendry), Kinnearovom šoferu, Margaret (D. White), prostitutki koja se viđala s Frankom, te Brumbyju (B. Mosley), biznismenu koji se obogatio vodeći kockarnice u gradu. Jack susreće i bratovu kćer Doreen (P. Markham), a sve je uvjereniji da iza Frankove smrti ne stoji samo jedan čovjek...

Sredite Cartera, redatelja i scenarista Mikea Hodgesa (Flash Gordon, Terminal Man), minuciozni je spoj film noira, klasičnog trilera, britanskog socijalnog realizma i europskog art-filma. Iako je u središtu zbivanja tipični antijunak koji osvećuje bratovu smrt, gledatelj Hodgesovo ostvarenje doživljava kao svojevrsnu suvremenu inačicu pustolovina Robina Hooda. Realiziran gotovo kao poludokumentarac, film plijeni i vizualnom dosljednošću (kamera Wolfgang Suschitzkog). I glazba Roya Budda na tankoj granici između komornog ugođaja i psihodelije ocrtava višeslojnost filma i glavnog lika u interpretaciji izvrsnog Michaela Cainea, puno izražajnijeg nego u filmovima za koje je osvajao Oscare (Hannah i njezine sestre, Kućna pravila). Snimljen prema romanu Jack's Return Home Teda Lewisa, Sredite Cartera predstavlja jedan od najboljih gangsterskih filmova sedamdesetih čiji ugođaj i mizanscena povremeno podsjećaju na neke od radova Jean-Luca Godara i Michelangela Antonionija.

Uloge: Michael Caine, Ian Hendry, John Osborne, Britt Ekland, Dorothy White, Bryan Mosley, Petra Markham

Scenarist i redatelj: Mike Hodges

Proizvodnja: 1971.

Urednik: Dean Šoša.