Dr. Louis Zimmerman dolazi u posjet DS9-u, jer želi napraviti novu seriju holografskih doktora identičnih dr. Bashiru. Bashiru se ideja svidjela, ali kako Zimmerman sve dublje ulazi u njegovu prošlost, Bashir postaje sve tajanstveniji, a ta šutnja prelazi u paniku kad na postaju stignu njegovi roditelji.
Kakvu to mračnu tajnu krije Bashir?
Uloge: Avery Brook (Ben Sisko), Rene Auberjonois (Odo), Siddig El Fadil (dr. Julian Bashir), Terry Farrell (Jadzia Dax), Cirroc Lofton (Jake Sisko), Colm Meaney (Miles O'Brien), Armin Shimerman (Quark), Nana Visitor (Kyra Neris)
Urednica: Ranka Horvat.
Adam osvoji prestižnu profesorsku nagradu i on i Mary su pozvani na svečano primanje. Ali budući da nemaju novac potreban za putovanje, odustanu od te ideje. No Laura i Albert im daju svoju ušteđevinu te oni ipak krenu na put kočijom u kojoj putuje i trudnica Marge. Ali u teškoj nesreći kočijaš pogine, a ispod kočije ostanu zarobljeni i Adam i Marge te im može pomoći samo Mary. Iako ne vidi, osloni se na druga osjetila i poslovičnu ingallsovsku domišljatost da nađe pomoć. Tada bukne požar i nevjerojatnim čudom Charles uspije spasiti svoju voljenu kćer. A sporedna radnja pripovijeda o Lauri i Albertu koji prevare Harriet Oleson da kupi njihovu cijelu zalihu meda a da joj nisu rekli da uz med idu i neželjeni gosti.
Uloge: Melissa Gilbert (Laura Ingalls), Michael Landon (Charles Ingalls), Karen Grassle (Caroline Ingalls, Rachel Lindsay Greenbush (Carrie Ingalls), Sidney Greenbush (Carrie Ingalls), Melissa Sue Anderson (Mary Ingalls), Katherine MacGregor (Harriet Oleson), Allison Arngrim (Nellie Oleson-Dalton), Richard Bull (Nels Oleson), Jonathan Gilbert (Willie Oleson), Kevin Hagen (dr. Hiram Baker), Dabs Greer (Robert Alen), Ruth Foster (Melinda Foster), Brenda Turnbaugh (Grace Ingalls), Wendi Turnbaugh (Grace Ingalls), Matthew Laborteaux (Albert Quinn Ingalls), Dean Butler (Almanzo James Wilder), Linwood Boomer (Adam Kendall), Merlin Olsen (Jonathan Garvey), Hersha Parady (Alice Garvey), Patrick Laborteaux (Andrew Garvey), Ketty Lester (Hester-Sue Terhune), Sam Edwards (g. Anderson), Lucy Lee Flippin (Eliza Jane Wilder).
Komedija. Supruga (S. Ansprach) filmofila opsjednutog Bogartom (J. Lacy) ne može više podnositi strast svojeg muža (W. Allen) zbog koje se briše granica između filmskog platna i stvarnog života...
Film je adaptacija Allenova istoimena kazališnog djela iz 1969. godine, a u naslovnoj ulozi zbunjenog ljubitelja pokretnih slika koji svoje nedostatke liječi velikom količinom filmova Humphreya Bogarta (osobito Casablancom) pojavljuje sam Woody Allen.
Uloge: Woody Allen, Diane Keaton, Tony Roberts, Jerry Lacy, Susan Ansprach
Scenarist: Woody Allen
Redatelj: Herbert Ross
Proizvodnja: 1972.
Urednik: Dean Šoša.
I dok otac inzistira na sportskim postignućima, sin se lomi između želje da udovolji ocu, i onoga što bi uistinu želio. Uz pomoć kolega iz razreda i jednog zamjenskog nastavnika, priča ima sretan kraj; dječak ipak dobije odličje, ali na matematičkoj olimpijadi!
Urednica: Jelena Milošević.
Urednica: Ana Jurišić.
Franca ima talijanske korijene; vruć temperament u kišnoj Belgiji. Ima šezdeset godina, a otkako se razvela, u ranim pedesetima, svijet joj se vrti oko kćeri Sylvie. Majčinska ljubav koja pomalo guši opterećenje je za Sylvie i ona pokušava naći svoj put, a Franca utjehu traži u vjeri i praznovjerju.
Maurice Bertrand živio je u Kongu šezdesetih kada je ta afrička država bila belgijska kolonija. U to je doba crncima prodavao kozmetičke proizvode za izbjeljivanje kože. Nekada velik hit, takve su kreme danas manje popularne, no još uvijek sasvim dovoljno da Maurice vodi svoj moralno upitan biznis. Zajedno sa suprugom ne može prežaliti vrijeme kada je Kongo bio kolonija...
Redateljica: Léa Zilber
Producentica: Safia Kessas
Urednica: Daniela Draštata
Izvršni producent: Erik Hogenboom.
Stručni suradnik (istraživač): Vido Bagur, folklorist.
Povijesni spektakl. Spartak (K. Douglas) je podrijetlom Tračanin kojeg su 80. g. pr. Kr. zarobile rimske legije i zatim je prodan kao rob. Pobjegao je iz ropstva, ponovno pristupio tračkim četama, ali je uhvaćen te prodan za gladijatora u Capui, gdje je zbog hrabrosti, snage i iznimne spretnosti, dobio slobodu i 73. g. pr. Kr. postao gladijatorski učitelj. Iste je godine pobjegao sa skupinom robova i počeo borbu protiv rimske vojske kako bi većinu gladijatora vratio u Galiju, zemlju u kojoj se većina njih rodila. Poginuo je 71. g. pr. Kr. u odlučujućoj bici u Lukaniji.
Ovaj Spartakov životopis, prema romanu Howarda Fasta, vrlo je spretno obradio scenarist Dalton Trumbo, poznati američki književnik kojeg je pedesetih progonio senator McCarthy. Trumbova je prošlost vjerojatno bila jedan od glavnih motiva da kritičarka Anne Grayson njegov scenarij proglasi nedvojbeno marksističkim. No unatoč različitim ideološkim interpretacijama, činjenica je da je Kubrickov film jedan od najuspješnijih povijesnih filmova koje je proizveo Hollywood, o čemu svjedoče Oscari: za fotografiju Russellu Mettyju, za sporednu mušku ulogu P. Ustinovu i scenografiju Alexandru Golitzenu te još dvije nominacije: Alexa Northa za glazbu i Roberta Lawrencea za montažu.
Parno doba bilo je vrijeme nevjerojatnih promjena koje su posve preobrazile sve vidove života u Britaniji - od trgovine i prijevoza do zdravlja i rekreacije. Serija će otkriti kako je željeznica posve oblikovala svijet današnjice i prikazati slavnu evoluciju željezničkog prijevoza te utjecaj koji je to imalo na sve vidove britanskog života, krajolika i kulture.
U svakoj epizodi neka nas staromodna lokomotiva vozi na putovanje u razne dijelove Britanije, a naša ekipa stručnjaka - poznate zvijezde BBC-jeve serije Edvardijanska farma Peter Ginn, Alex Langlands i Ruth Goodman - zaronit će u priču o tome kako su nas željeznice pretvorile u ovo što jesmo.
Osim toga će uprljati ruke, voziti željeznicu naokolo, raditi na postaji, rukovati signalizacijom i naučiti upravljati svim dijelovima željeznice iz 19. i ranog 20. stoljeća.
Produkcija: Lion TV za BBC
Odabrala: Mira Vočinkić
1. epizoda
Uvođenje parne željeznice početkom 19. stoljeća promijenilo je Britaniju na razne nepredvidljive načine. U ovoj epizodi ekipa istražuje kako je nastala kućanska revolucija - kako se promijenio način života, od stanovanja do prehrane.
Sredinom zime ekipa stiže na liniju Ffestiniog u Snowdoniji da dozna kako su se milijuni tona škriljca prevozili niz planinu. To je škriljac koji pokriva krovove u svim dijelovima zemlje, a sve je to prevezeno vlakom.
Ispod zemlje Alex doživljava okrutne uvjete s kojima su se morali nositi rudari kamenoloma Llechwedda, radeći po dvanaest sati obješeni o željezne lance. No nagrađuju ih uzbudljivom vožnjom niz usku zavojitu prugu vlaka sile teže, u kojem se cijela ekipa grčevito drži kočnice.
Na željeznici Foxfields u Staffordshireu, izgrađenoj za prijevoz ugljena do obližnje glavne linije, Ruth staje na mjesto strojovođe i vozi vlak uz najstrmiju etapu u Britaniji. Ugljen je promijenio sve u ljudskoj svakodnevici - od načina kuhanja i oblika lonca do uloge žena koje su trpjele tiraniju pranja rublja u ovom prljavom industrijskom svijetu.
Urednica: Marija Ramljak.
Voditeljica: Sandra Bosnar
Scenarist: Boško Picula
Redateljica: Sanja Aničić
Urednica: Nataša Vukas-Stanojkovski.
Uloge: Sara Montiel, Maurice Ronet, Isabel Garcés Scenarij i režija: Luis César Amadori Proizvodnja: 1960. Urednik: Dean Šoša.
U dugoj filmskoj noći naši filmski kritičari, Živorad Tomić, Josip Grozdanić i Dean Šoša, govore o drugoj strani medalje, bave se onima koji NIKADA NISU DOBILI OSCARA. Jedan od njih je i veliki Alfred Hitchcock, a maraton počinje njegovim filmom VRTOGLAVICA koji ni dandanas ne silazi s prestižnih lista najboljih filmova svih vremena.
Urednica i voditeljica emisije: Nataša Vukas.
Triler. Johna Scottieja Fergusona (J. Stewart), detektiva iz San Francisca, još uvijek progone sjećanja na tragediju kad je stradao policajac koji mu je pokušavao pomoći. Od tada se panično boji visine te se povukao iz službe. Druži se sa slikaricom Marjorie Midge Wood (B. B. Geddes) i pokušava pomoći svom starom prijatelju Gavinu Elsteru (T. Helmore) čija supruga Madeleine (K. Novak) često izgubi osjećaj za vrijeme, te zna sate provesti u lutanju gradom ili muzeju, ali ničega se ne sjeća. Gavin uspije Johna nagovoriti da ju prati...
Impresivna psihološka drama Vrtoglavica, 1959. nominirana za Oscare za najbolji zvuk i scenografiju, te 1958. nagrađena na međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastianu, općenito se drži najuspjelijim i najutjecajnijim filmom Alfreda Hitchcocka (39 stepenica, Dama koja nestaje, Rebecca, Ozloglašena, Prozor u dvorište, Psiho), filmaša kojemu je nakon 6 neuspjelih nominacija za Oscara 1968. godine dodijeljena počasna Akademijina nagrada Irving G. Thalberg. Vrtoglavica je kompleksna, tjeskobna, izuzetno dojmljiva i sugestivna ekranizacija krimića Dentre les morts nastalog iz pera Pierrea Boileaua i Thomasa, glasovitog francuskog spisateljskog dvojca za čijim su romanima filmski producenti i redatelji često posezali. Hitchcock se vješto poigrava očekivanjima gledatelja, intrigantno umnaža motiv dvostrukih identiteta i često briše granicu između sna i jave. Vrtoglavica je tijekom proteklih pedesetak godina snažno utjecala na djela brojnih redatelja, a osobito na radove francuskih novovalovaca. U glavnoj ulozi je J. Stewart (Divan život, Gola mamuza, Priča o Glennu Milleru, Čovjek koji je ubio Liberty Valancea), glumca koji je od 5 oskarovskih nominacija potvrdio onu za glavnu ulogu u drami Philadelphijska priča, a njegova je partnerica K. Novak (Čovjek sa zlatnom rukom, Velika pljačka banke, Napuklo ogledalo). Filmsku glazbu potpisuje Hitchcockov stalni suradnik, oskarovac Bernard Hermann (Građanin Kane, Marnie, Fahrenheit 451, Bitka na Neretvi, Taksist).
Mladi Jeffrey Beaumont (K. MacLachlan) odrasta u tipičnom američkom gradiću u kojem se rijetko događa išta zanimljivo. Njegova rutina mijenja se kad u travi pokraj ceste pronađe ljudsko uho. Odnosi ga u policijsku stanicu gdje se utvrđuje da je uho odrezano škarama i da bi njegov bivši vlasnik još mogao biti živ. Lokalna policija upušta se u temeljitiju istragu, ali Jeffreyju se čine presporima pa uz pomoć kćeri šefa policije, plavokose Sandy (L. Dern), odluči na svoju ruku istjerati istinu na vidjelo. Prvi tragovi vode ga do Dorothy Vallens (I. Rossellini), barske pjevačice, a kad ga ona jednom uhvati kako se skriva u njezinom stanu, uvučen je u vrtlog situacija iz kojih se više ne može izvući. Dorothy je u bizarnom odnosu s Frankom (D. Hopper), oličenjem zla...
Nakon ZF filma Dina kultni redatelj David Lynch snimio je po mnogima najbolji američki film osamdesetih, Plavi baršun. To je središnji film njegova opusa i u njemu su svi postupci i motivi karakteristični za ovoga autora, poput sklonosti prema bizarnim pričama i likovima, pomaknutoj atmosferi te nevjerojatnom kombiniranju humora i okrutnosti. Plavi baršun svjedoči o Lynchu kao unikatnom nadrealistu, najdosljednijem sljedbeniku te poetike među svim današnjim umjetnicima, ne samo filmašima. Svi glumci svoje su uloge odigrali fantastično, no posebno vrijedi istaknuti D. Hoppera čiji je Frank Booth jedan od najuvjerljivijih negativaca u filmskoj povijesti.
Uloge: Isabella Rossellini, Kyle MacLachlan, Dennis Hopper, Laura Dern, Dean Stockwell, George Dickenson, Priscilla Pointer
Scenarist i redatelj: David Lynch
Proizvodnja: 1986.
Urednik: Dean Šoša.
Satirična drama. Alex (M. McDowell) bistar je engleski mladić kojemu je škola zadnja stvar na pameti. Omiljena mu je zabava večernji izlazak s prijateljima, koji se uglavnom sastoji od okršaja sa suparničkim bandama, napada na nedužne prolaznike i silovanja. Članovima bande dojadilo je njegovo šefovanje, pa ga prilikom jedne provale ostave na cjedilu i prepuste policiji. Alex je optužen za ubojstvo i osuđen na 14 godina zatvora. Suprotno očekivanjima, u zatvoru se drži podalje od nevolja, a pomaže i svećeniku na misi. U zatvor dolazi ministar unutarnjih poslova kako bi odabrao jednog zatvorenika za eksperimentalni program rehabilitacije, koji na radikalan način uništava zlo u čovjeku. Izbor pada upravo na Alexa te on napušta zatvor kako bi započeo dvotjedni tretman. No, čim sazna o kakvom je liječenju riječ, poželjet će da nikada nije napustio zatvor...
Paklena naranča većinu je gledatelja zatekla nespremnima, a u cenzorske redove unijela nemir. No, njezin je autor već prethodnim filmom, 2001: Odiseja u svemiru, pokazao da se ne namjerava prilagođavati društvenim konvencijama i uvriježenim normama struke. Tim je bezvremenskim epom Stanley Kubrick radikalno izmijenio kvalitativne kriterije filmske umjetnosti, ali i postavio temelje svojem statusu nedodirljivog i često neshvaćenog kreativnog autoriteta. A upravo taj status zacementirala je Paklena naranča. Zbog prikaza nasilja cenzorske udruge diljem svijeta dodijelile su mu najstrože predikate. Neovisno o zabranama film je vrlo brzo stekao kultni status, a kritiku podijelio na zagovornike utilitarističkog i larpurlartističkog filmskog izražaja. Afera je u Britaniji kulminirala nizom ubojstava inspiriranih filmom, što je rezultiralo Kubrickovom odlukom da povuče Paklenu naranču iz tamošnje distribucije. Film je bio nominiran za četiri Oscara (najbolji film, redatelj, adaptirani scenarij i montaža), sedam BAFTA-i (najbolji film, redatelj, scenarij, montaža, kamera, scenografija i glazba) i tri Zlatna globusa. New York Film Critics Circle dodijelio mu je nagrade za najbolji film i najboljeg redatelja 1971. godine.
Uloge: Malcolm McDowell, Patrick Magee, Warren Clarke, Michael Bates, John Cleve, Adrienne Corri
Scenarist i redatelj: Stanley Kubrick
Proizvodnja: 1971.
Urednik: Dean Šoša.
Krimić. Jack Carter (M. Caine) je dobrostojeći plaćenik londonske mafije u neformalnoj vezi s Annom (B. Ekland) čija se svakodnevica promijeni kada mu brat pogine u prometnoj nesreći u rodnom New Castleu, navodno u alkoholiziranom stanju. Jack se uputi bratu na pogreb s namjerom da rasvijetli okolnosti njegove smrti, jer zna da Frank nikad nije pio. Bavio se poslovima izvan zakona, pa Jack sumnja da je riječ o umorstvu. Njegova osobna istraga podzemljem New Castlea vodi ga Cyrilu Kinnearu (J. Osborne), vlasniku pornografskog lanca, Ericu Paiceu (I. Hendry), Kinnearovom šoferu, Margaret (D. White), prostitutki koja se viđala s Frankom, te Brumbyju (B. Mosley), biznismenu koji se obogatio vodeći kockarnice u gradu. Jack susreće i bratovu kćer Doreen (P. Markham), a sve je uvjereniji da iza Frankove smrti ne stoji samo jedan čovjek...
Sredite Cartera, redatelja i scenarista Mikea Hodgesa (Flash Gordon, Terminal Man), minuciozni je spoj film noira, klasičnog trilera, britanskog socijalnog realizma i europskog art-filma. Iako je u središtu zbivanja tipični antijunak koji osvećuje bratovu smrt, gledatelj Hodgesovo ostvarenje doživljava kao svojevrsnu suvremenu inačicu pustolovina Robina Hooda. Realiziran gotovo kao poludokumentarac, film plijeni i vizualnom dosljednošću (kamera Wolfgang Suschitzkog). I glazba Roya Budda na tankoj granici između komornog ugođaja i psihodelije ocrtava višeslojnost filma i glavnog lika u interpretaciji izvrsnog Michaela Cainea, puno izražajnijeg nego u filmovima za koje je osvajao Oscare (Hannah i njezine sestre, Kućna pravila). Snimljen prema romanu Jack's Return Home Teda Lewisa, Sredite Cartera predstavlja jedan od najboljih gangsterskih filmova sedamdesetih čiji ugođaj i mizanscena povremeno podsjećaju na neke od radova Jean-Luca Godara i Michelangela Antonionija.
Uloge: Michael Caine, Ian Hendry, John Osborne, Britt Ekland, Dorothy White, Bryan Mosley, Petra Markham
Scenarist i redatelj: Mike Hodges
Proizvodnja: 1971.
Urednik: Dean Šoša.
Povijesni spektakl. Spartak (K. Douglas) je podrijetlom Tračanin kojeg su 80. g. pr. Kr. zarobile rimske legije i zatim je prodan kao rob. Pobjegao je iz ropstva, ponovno pristupio tračkim četama, ali je uhvaćen te prodan za gladijatora u Capui, gdje je zbog hrabrosti, snage i iznimne spretnosti, dobio slobodu i 73. g. pr. Kr. postao gladijatorski učitelj. Iste je godine pobjegao sa skupinom robova i počeo borbu protiv rimske vojske kako bi većinu gladijatora vratio u Galiju, zemlju u kojoj se većina njih rodila. Poginuo je 71. g. pr. Kr. u odlučujućoj bici u Lukaniji.
Ovaj Spartakov životopis, prema romanu Howarda Fasta, vrlo je spretno obradio scenarist Dalton Trumbo, poznati američki književnik kojeg je pedesetih progonio senator McCarthy. Trumbova je prošlost vjerojatno bila jedan od glavnih motiva da kritičarka Anne Grayson njegov scenarij proglasi nedvojbeno marksističkim. No unatoč različitim ideološkim interpretacijama, činjenica je da je Kubrickov film jedan od najuspješnijih povijesnih filmova koje je proizveo Hollywood, o čemu svjedoče Oscari: za fotografiju Russellu Mettyju, za sporednu mušku ulogu P. Ustinovu i scenografiju Alexandru Golitzenu te još dvije nominacije: Alexa Northa za glazbu i Roberta Lawrencea za montažu.
Parno doba bilo je vrijeme nevjerojatnih promjena koje su posve preobrazile sve vidove života u Britaniji - od trgovine i prijevoza do zdravlja i rekreacije. Serija će otkriti kako je željeznica posve oblikovala svijet današnjice i prikazati slavnu evoluciju željezničkog prijevoza te utjecaj koji je to imalo na sve vidove britanskog života, krajolika i kulture.
U svakoj epizodi neka nas staromodna lokomotiva vozi na putovanje u razne dijelove Britanije, a naša ekipa stručnjaka - poznate zvijezde BBC-jeve serije Edvardijanska farma Peter Ginn, Alex Langlands i Ruth Goodman - zaronit će u priču o tome kako su nas željeznice pretvorile u ovo što jesmo.
Osim toga će uprljati ruke, voziti željeznicu naokolo, raditi na postaji, rukovati signalizacijom i naučiti upravljati svim dijelovima željeznice iz 19. i ranog 20. stoljeća.
Produkcija: Lion TV za BBC
Odabrala: Mira Vočinkić
1. epizoda
Uvođenje parne željeznice početkom 19. stoljeća promijenilo je Britaniju na razne nepredvidljive načine. U ovoj epizodi ekipa istražuje kako je nastala kućanska revolucija - kako se promijenio način života, od stanovanja do prehrane.
Sredinom zime ekipa stiže na liniju Ffestiniog u Snowdoniji da dozna kako su se milijuni tona škriljca prevozili niz planinu. To je škriljac koji pokriva krovove u svim dijelovima zemlje, a sve je to prevezeno vlakom.
Ispod zemlje Alex doživljava okrutne uvjete s kojima su se morali nositi rudari kamenoloma Llechwedda, radeći po dvanaest sati obješeni o željezne lance. No nagrađuju ih uzbudljivom vožnjom niz usku zavojitu prugu vlaka sile teže, u kojem se cijela ekipa grčevito drži kočnice.
Na željeznici Foxfields u Staffordshireu, izgrađenoj za prijevoz ugljena do obližnje glavne linije, Ruth staje na mjesto strojovođe i vozi vlak uz najstrmiju etapu u Britaniji. Ugljen je promijenio sve u ljudskoj svakodnevici - od načina kuhanja i oblika lonca do uloge žena koje su trpjele tiraniju pranja rublja u ovom prljavom industrijskom svijetu.
Komedija. Tora-san (K. Atsumi) preuzima brigu o tinejdžerici, kćeri svojeg prijatelja koji je umro. Povede je u Tokyo gdje ona želi studirati i vrlo je zabrinut za njezin ljubavni život...
Uloge: Kiyoshi Atsumi, Chieko Baishô, Ran Itô
Scenarij: Yoshitaka Asama, Yôji Yamada
Režija: Yôji Yamada
Proizvodnja: 1980.
Urednik: Dean Šoša.
Redateljica: Vesna Fijačko Fodor
Urednica: Marija Ramljak.
Manchán Magan istražuje drveće koje je uvezeno izvana dolaskom doseljenika. Riječ je o drveću koje nije autohtono u Irskoj, poput divljeg kestena, sikomore, bukve i javorolisne platane.
Scenarist i redatelj: Luke McManus
Urednica: Mira Vočinkić.
Na posljednjem kongresu održanom 28. svibnja 2015. FIFA je prokazana kao do srži korumpirana organizacija. Namješteni izbori, kupovanje domaćinstava svjetskih prvenstava, mito, uhićenja... Takve su vijesti bacile krovnu svjetsku nogometnu organizaciju na koljena.
Sepp Blatter, koji je predsjedao FIFA-om dulje od 17 godina, bio je prisiljen podnijeti ostavku. Događaj je to bez presedana u povijesti nogometa.
Dokumentarac donosi priču o tomu kako je malena neprofitna udruga osnovana 1904. s vremenom izrasla u golemo financijsko carstvo.
Od Pariza, do Washingtona, preko Rio de Janeira, Yaoundéa, Züricha i Londona, istraga razotkriva skriveno lice svjetske nogometne organizacije - lice korumpirane multinacionalne tvrtke koja je tijekom godina obrnula milijarde.
Redatelj: Jean Louis Perez
Produkcija: Grand Angle Productions
Koprodukcija: ARTE, Radio Canada, RTS (Švicarska), NRK (Norveška), SVT (Švedska), kanal Al-Arabiya (Bliski istok), RTE (Irska), DR TV (Danska), RTVS (Slovačka), HRT (Hrvatska).
U ovoj epizodi ekipa posjećuje muzej Beamish u okrugu Durham i istražuje kako su željezničke kompanije ubrzo prepoznale da se može zaraditi na prijevozu ljudi, a ne samo kamena, ugljena i željeza. Udobnost prvih putničkih vagona ispituje se na jednoj od prvih parnih željeznica, a Ruth doznaje kako su ljudi putovali dalje nego ikad prije.
Peter i Alex otkrivaju kako su živjeli željeznički radnici, ljudi koji su gradili tisuće kilometara željeznih putova po zemlji, i to u svim vremenskim uvjetima.
Potražnja za gradnjom željeznica pretakala se i u druge industrije, od kojih je mnoge i oživjela. Ruth doznaje kakav je to utjecaj imalo na kućnu radinost te proučava ulogu koju je konjska dlaka imala u udobnom uređenju vagona.
Budući da su željeznice stvarale mnoge nove poslove, Ruth odlazi na liniju Bluebell i doznaje u čemu se sastoji posao vlakovođe. Ekipa žurno odlazi i u bife na postaji te se služi Priručnikom za putnike da ih provede kroz potrebna pravila ponašanja.
Ekipa otkriva mane nepovezanih kupea, suočava se s varalicom i doznaje kakve je mjere predostrožnosti trebalo poduzeti pri odlasku na dugo putovanje vlakom koji još nije imao sve potrebne nusprostorije.
Produkcija: Lion TV za BBC
Odabrala: Mira Vočinkić.
Vestern o kauboju Johnnyju Moonu (W. Shatner) i njegovom nemilosrdnom bratu blizancu, Notahu (W. Shatner). Notah voli drogu iz pejotl kaktusa pa mu padaju lude ideje na pamet. Smatra se mesijom Komanča koje želi povesti u borbu protiv bijelog čovjeka, konkretnije napasti prašnjavi pustinjski grad Rio Honcho. Tamo se zatekao Moon koji je odlučio zaustaviti ga, riječima ili mecima...
Uloge: William Shatner, Joseph Cotten, Rosanna Yanni
Scenarij: Robert I. Holt, Frank Gruber
Režija: José Briz Méndez
Proizvodnja: 1968.
Urednik: Dean Šoša.
Je li Lucije Artorije Kast bio ishodišna točka kasnijeg mita o životu kralja Artura? Kada se teorija pojavila i koje su njezine osnove? Na ta i druga pitanja pokušavaju odgovoriti istaknuti znanstvenici i pisci, među inim i John Matthews, autor koji se legendom o kralju Arturu bavi već tridesetak godina.
Scenarist: Ivan Salečić
Redatelji: Ivan Salečić i Ivica Dlesk
Snimatelji: Damjan Petrović, Ivan Meteš, Milan Bukovac, Zdravko Rušinović, Luka Stamać
Montažer: Tomislav Topić.
Uz brojne dokumentarne snimke i fotografije, ekipa je posjetila i sva bitna mjesta zbivanja, od Pakraca i Nove Gradiške, preko Hrastovice, Hrvatske Kostajnice i Novske, do Kumrovca, Južnog bojišta i Velebita, gdje je u Krivom Putu i posljednje počivalište legendarnog Gavrana.
Urednik i redatelj: Darko Dovranić
Snimatelj: Davor Petričić
Montažer: Jadranko Kakša
Autor glazbe: Mladen Magdalenić
Proizvodnja: HTV, 2018.
Urednik: Krešimir Zubčić
Koautori emisije: Simon Bogojević Narath, Vladislav Knežević, Boško Picula
Scenograf: David Peroš Bonnot
Producentica: Ivana Alilović
Scenarist i voditelj: Boško Picula
Novinar i filmski kritičar: Božidar Trkulja.
Ovo je priča o nastanku našeg svijeta. O tome kako je komunikacija definirala ljudsku vrstu i omogućila suvremeni svijet, izražavanje čovjekove neograničene mašte, povezala nas globalno i sa zvijezdama. Komunikacija nam omogućava da se izrazimo i steknemo kolektivno znanje, ali može nas i podrivati, iskvariti, čak i manipulirati cijelim narodima.
Produkcija: Asylum Entertainment i Melodysheep Production
Odabrala: Mira Vočinkić.
Lenny Kravitz o albumu Black And White America govori kroz priču o vinilnom izdanju albuma: Odrastao sam slušajući albume... Album je kao slika, knjiga, skulptura, fotografija, umjetničko djelo. Danas smo se toliko udaljili od toga, zbog načina na koji gledamo na glazbu, albume, razdvajamo ih, kupimo samo pjesme koje želimo. Što je cool, ali razbija cjelinu umjetničkog djela, razbija kompletan izričaj. Omogućio sam ovo kako bih održao to živim, tako ja gledam na glazbu, to je bila moja misao vodilja kada sam snimao album.
Posebna atrakcija emisije jest kratki film Lennyja Kravitza, njegov prikaz kviza Run For Money. Lenny Kravitz predstavlja se u višestrukim ulogama kao vrhunski komičar.
Autor i urednik: Ante Batinović.
Otkrića o privatnom životu najboljeg svjetskog igrača golfa potresla su svijet u studenome 2009. godine. Ovaj senzacionalni dokumentarac priča priču o tome što se doista dogodilo. Čut ćemo razgovor s ključnim zakulisnim igračima: djevojkama, insajderima iz Tigerova tima i ljudima koji su ga srušili s pijedestala.
Reporter koji je prvi razotkrio skandal objavljuje i otkriće o navodnom Tigerovu tajnom djetetu. Također, po prvi put Michelle Braun, holivudska madam koja je Tigeru osiguravala djevojke, otkriva njegov tajni seksualni život, uključujući i iznose koje je trošio te njegove posebne zahtjeve.
Konobarica Mindy Lawton otkriva detalje svoje dugogodišnje ljubavne avanture s Tigerom, kao i to kako su avanture zataškavane zakulisnim nagodbama. Govori i porno glumica i striptizeta Jocelyn James, koja je s Tigerom imala trogodišnju vezu.
Dokumentarac nudi rijedak uvid u tajni svijet sportaša milijardera, i to uz pomoć ljudi koji su bili ondje. Osim djevojaka i madam, dokumentarac predstavlja i trenera Joea Grohmana koji je Tigera pretvorio u onog čovjeka koji je na golf-terenu, a otkriva i nevjere Tigerova oca Earla. S druge strane, Tigerov caddie Tommy Burnt Biscuits po prvi put otkriva kako je Tigerov trening uključivao i vojne tehnike razvijene u Vijetnamu.
Redatelji: Jacques Peretti i Mark Rossiter
Producent: Massimo di Nunno
Izvršni producent: Roy Ackerman
Produkcija: Fresh One za Channel 4
Odabrala: Martina Rajšek
Godina proizvodnje: 2010.
Drama. Poljska, 1943. kad je ljubav, prijateljstvo i sudbina spojila jednostavnog poljskog seljačića, kćer lokalnog zemljoradnika, mladog njemačkog vojnika i židovsku djevojku iz varšavskog geta. Guido, Romek, Franka i Bunia nalaze nešto što prijeti njihovoj strašnoj stvarnosti i pruža bijeg od nje - ljubav...
Uloge: Jonas Nay, Filip Piotrowicz, Urszula Bogucka, Agnieszka Krukówna, Gerdy Zint
Scenarist i redatelj: Michal Rogalski
Proizvodnja: 2015.
Urednica: Branka Papić.
Komedija. Tora-san (K. Atsumi) preuzima brigu o tinejdžerici, kćeri svojeg prijatelja koji je umro. Povede je u Tokyo gdje ona želi studirati i vrlo je zabrinut za njezin ljubavni život...
Uloge: Kiyoshi Atsumi, Chieko Baishô, Ran Itô
Scenarij: Yoshitaka Asama, Yôji Yamada
Režija: Yôji Yamada
Proizvodnja: 1980.
Urednik: Dean Šoša.
U ovoj epizodi ekipa posjećuje muzej Beamish u okrugu Durham i istražuje kako su željezničke kompanije ubrzo prepoznale da se može zaraditi na prijevozu ljudi, a ne samo kamena, ugljena i željeza. Udobnost prvih putničkih vagona ispituje se na jednoj od prvih parnih željeznica, a Ruth doznaje kako su ljudi putovali dalje nego ikad prije.
Peter i Alex otkrivaju kako su živjeli željeznički radnici, ljudi koji su gradili tisuće kilometara željeznih putova po zemlji, i to u svim vremenskim uvjetima.
Potražnja za gradnjom željeznica pretakala se i u druge industrije, od kojih je mnoge i oživjela. Ruth doznaje kakav je to utjecaj imalo na kućnu radinost te proučava ulogu koju je konjska dlaka imala u udobnom uređenju vagona.
Budući da su željeznice stvarale mnoge nove poslove, Ruth odlazi na liniju Bluebell i doznaje u čemu se sastoji posao vlakovođe. Ekipa žurno odlazi i u bife na postaji te se služi Priručnikom za putnike da ih provede kroz potrebna pravila ponašanja.
Ekipa otkriva mane nepovezanih kupea, suočava se s varalicom i doznaje kakve je mjere predostrožnosti trebalo poduzeti pri odlasku na dugo putovanje vlakom koji još nije imao sve potrebne nusprostorije.
Produkcija: Lion TV za BBC
Odabrala: Mira Vočinkić.
Vestern o kauboju Johnnyju Moonu (W. Shatner) i njegovom nemilosrdnom bratu blizancu, Notahu (W. Shatner). Notah voli drogu iz pejotl kaktusa pa mu padaju lude ideje na pamet. Smatra se mesijom Komanča koje želi povesti u borbu protiv bijelog čovjeka, konkretnije napasti prašnjavi pustinjski grad Rio Honcho. Tamo se zatekao Moon koji je odlučio zaustaviti ga, riječima ili mecima...
Uloge: William Shatner, Joseph Cotten, Rosanna Yanni
Scenarij: Robert I. Holt, Frank Gruber
Režija: José Briz Méndez
Proizvodnja: 1968.
Urednik: Dean Šoša.
Redateljica: Vesna Fijačko Fodor
Urednica: Marija Ramljak.
Urednik: Krešimir Zubčić
Koautori emisije: Simon Bogojević Narath, Vladislav Knežević, Boško Picula
Scenograf: David Peroš Bonnot
Producentica: Ivana Alilović
Scenarist i voditelj: Boško Picula
Novinar i filmski kritičar: Božidar Trkulja.
U Quarkovu baru Odo upoznaje tajanstvenu neznanku Arissu i zaljubi se u nju. No, ona ima mnogo lica i mnogo tajnih ciljeva i Odo, otkrivajući ih, upada iz nevolje u nevolju. Na kraju sazna da su joj izbrisali sjećanje koje ona pokušava vratiti. Uspijeva uz Odovu pomoć, ali sa spoznajom svog identiteta Arissa mora ostaviti Oda i slomiti mu srce.
Uloge: Avery Brook (Ben Sisko), Rene Auberjonois (Odo), Siddig El Fadil (dr. Julian Bashir), Terry Farrell (Jadzia Dax), Cirroc Lofton (Jake Sisko), Colm Meaney (Miles O'Brien), Armin Shimerman (Quark), Nana Visitor (Kyra Neris)
Urednica: Ranka Horvat.
Scenarist i redatelj: Krunoslav Tomašević
Snimatelj: Slobodan Janjatović
Montažer: Mirko Kremenić.
Uz brojne dokumentarne snimke i fotografije, ekipa je posjetila i sva bitna mjesta zbivanja, od Pakraca i Nove Gradiške, preko Hrastovice, Hrvatske Kostajnice i Novske, do Kumrovca, Južnog bojišta i Velebita, gdje je u Krivom Putu i posljednje počivalište legendarnog Gavrana.
Urednik i redatelj: Darko Dovranić
Snimatelj: Davor Petričić
Montažer: Jadranko Kakša
Autor glazbe: Mladen Magdalenić
Proizvodnja: HTV, 2018.
Mladi g. Grace velikodušno svojem osoblju daje prostoriju za druženje.
Uloge: John Inman (Wilberforce Clayborne Humphries), Mollie Sugden (Mary Elizabeth Betty Slocombe), Trevor Bannister (Lucas), Frank Thornton (Stephen Peacock), Wendy Richard (Shirley Brahms), Harold Bennett (g. Grace), Arthur English (Beverly Harmon), Nicholas Smith (Cuthbert Rumbold)
Autori i scenaristi: Jeremy Lloyd i David Croft
Odabrala: Martina Rajšek.
Ticino i Graubünden. Posljednja etapa počinje na jugu i završava u istočnoj Švicarskoj. Putovanje je to od Locarna koji ima dašak Mediterana do najvećeg nacionalnog parka u Engadinu.
Autorica: Christina Trebbi
Produkcija: doc. Station Medienproduction / Jasmin Gravenhorst
Produkcija za: ZDF/ARTE i SRF
Godina proizvodnje: 2017.
Odabrala: Mira Vočinkić.
Kroz Walnut Grove prolazi cirkus, a Nels se prestravi kad u njemu kao debelu damu ugleda svoju sestru s kojom je odavno izgubio kontakt. Kako ga je sram njezina izgleda, zaniječe da ima ikakve veze s njom. A Laura je nesretna kad Amalzo počne izlaziti s bezobraznom Christy.
Uloge: Melissa Gilbert (Laura Ingalls), Michael Landon (Charles Ingalls), Karen Grassle (Caroline Ingalls, Rachel Lindsay Greenbush (Carrie Ingalls), Sidney Greenbush (Carrie Ingalls), Melissa Sue Anderson (Mary Ingalls), Katherine MacGregor (Harriet Oleson), Allison Arngrim (Nellie Oleson-Dalton), Richard Bull (Nels Oleson), Jonathan Gilbert (Willie Oleson), Kevin Hagen (dr. Hiram Baker), Dabs Greer (Robert Alen), Ruth Foster (Melinda Foster), Brenda Turnbaugh (Grace Ingalls), Wendi Turnbaugh (Grace Ingalls), Matthew Laborteaux (Albert Quinn Ingalls), Dean Butler (Almanzo James Wilder), Linwood Boomer (Adam Kendall), Merlin Olsen (Jonathan Garvey), Hersha Parady (Alice Garvey), Patrick Laborteaux (Andrew Garvey), Ketty Lester (Hester-Sue Terhune), Sam Edwards (g. Anderson), Lucy Lee Flippin (Eliza Jane Wilder).
Uloge: Filip Riđički, Slavko Sobin, Karlo Maloča, Jelena Miholjević, Franjo Kuhar, Sreten Mokrović, Anica Dobra, Kaja Šišmanović, Sara Stanić, Elizabeta Kukić, Slavko Juraga, Sanja Marin, Robert Ugrina, Stojan Matavulj, Kristijan Ugrina, Ivona Kundert, Filip Mayer, Sven Šestak, Pjer Meničanin, Sunčana Zelenika, Željko Koenigsknecht, Ognjen Milovanović, Marin Klišmanić, Sven Jakir, Mateo Videk, Roko Sikavica, Andrea Perković
Redatelj: Goran Kulenović
Scenaristi: Goran Kulenović, Ante Tomić
Direktor fotografije: Mario Sablić
Izvršna producentica: Maja Vukić
Producent: Ivan Maloča
Urednica: Zinka Kiseljak.
Autorice i urednice: Evelina Turković i Ana Marija Habjan
Scenaristica: Evelina Turković
Snimatelji: Siniša Galar i Mario Britvić
Montažer: Bogdan Tankosić
Producent: Tihomir Štivičić.
Urednik i voditelj: Krešimir Mišak.
Kriminalistička drama. Sve počinje krajem 1920-ih kada Ma napusti svojeg supruga Georgea i njihov dom u Arkansasu te sa četvoricom sinova kreće u ubojiti pljačkaški pohod kako bi se obogatila, a istodobno ih čvrsto drži na kratkoj uzici...
U filmu je jednu od svojih prvih uloga ostvario Robert De Niro kao Lloyd Barker.
Uloge: Shelley Winters, Bruce Dern, Don Stroud, Pat Hingle
Scenarij: Don Peters, Robert Thom
Režija: Roger Corman
Proizvodnja: 1970.
Urednik: Dean Šoša.
Kriminalistička drama. Sve počinje krajem 1920-ih kada Ma napusti svojeg supruga Georgea i njihov dom u Arkansasu te sa četvoricom sinova kreće u ubojiti pljačkaški pohod kako bi se obogatila, a istodobno ih čvrsto drži na kratkoj uzici...
U filmu je jednu od svojih prvih uloga ostvario Robert De Niro kao Lloyd Barker.
Uloge: Shelley Winters, Bruce Dern, Don Stroud, Pat Hingle
Scenarij: Don Peters, Robert Thom
Režija: Roger Corman
Proizvodnja: 1970.
Urednik: Dean Šoša.
