Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

HTV 4
07:00
Vijesti
07:10
Poslovne vijesti
07:15
Vijesti iz kulture (R)
07:27
Vrijeme RH danas (R)
07:28
Vrijeme Europa danas (R)
07:29
Vrijeme Svijet danas (R)
07:30
U mreži Prvog
07:59
Studio 4
08:00
Vijesti
08:10
Studio 4
09:00
Vijesti
09:10
Studio 4
09:30
Prijenos sjednice Hrvatskog sabora
11:00
Sjednica Vlade RH, prijenos
12:00
Prijenos sjednice Hrvatskog sabora
13:30
Studio 4
14:00
Vijesti
14:10
Studio 4
15:00
Vijesti
15:10
Studio 4
15:30
Europska komisija jučer je predložila dugo očekivani novi Pakt o migraciji i azilu. Hoće li to riješiti višegodišnji problem neučinkovite europske migrantske politike, koja je duboko podijelila Uniju, hoće li prijedlog približiti ukopana stajališta različitih država prema migrantima i azilantima i obnoviti solidarnost te kakva stajališta zastupa Hrvatska, teme su o kojima govore državna tajnica za europske i međunarodne poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras te stručnjakinje za migrantsku i azilantsku politiku, profesorice Goranka Lalić Novak s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Sandra Cvikić iz Instituta Ivo Pilar.
16:00
Regionalni dnevnik
16:40
Reportaže iz DJH
16:50
European Inventor Award 2
Zatvoreni sustav za tuširanje koji štedi vodu i energiju - Mehrdad Mahdjoubi, finalist Nagrade za europskog izumitelja 2018 u kategoriji Malih i srednjih poduzetnika.

Švedski industrijski dizajner Mehrdad Mahdjoubi izumio je zatvoreni sustav za tuširanje koji štedi vodu tako što je filtrira i nanovo upotrebljava te tako troši i do 90% manje vode i 80% manje energije nego običan tuš.

Obični tuševi u Europi obično potroše oko deset litara vode na minutu, što znači da se za tuširanje od deset minuta potroše sto litara vode. Na to otpada trećina dnevne kućne potrošnje vode, a i više za ljude koji se često tuširaju.

Budući da za samo nekoliko minuta prilikom tuširanja ispiremo sapun i šampon s tijela, većina vode koja oteče u odvod je manje-više čista. Umjesto da baca tu čistu vodu, Madjoubijev tuš koji je dobio ime po švedskoj riječi za oazu, a razvija ga njegova tvrtka Orbital Systems, služi se digitalnom tehnologijom kako bi cirkuliralo ne više od pet litara vode tijekom jednog tuširanja.

17:00
Vijesti u 17
17:15
Županijska panorama Čakovec i Varaždin
17:30
Županijska panorama Šibenik
17:45
Županijska panorama Osijek
18:00
Zagrebačka panorama
18:17
Županijska panorama Split, Dubrovnik
18:34
Županijska panorama Ri-Pu-Gs
18:53
Vrijeme RH sutra
18:54
Vrijeme Europa sutra
18:55
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:49
Vrijeme RH sutra (R)
19:50
Vrijeme Europa sutra (R)
19:51
Vrijeme Svijet sutra (R)
19:52
Vijesti iz svijeta
19:59
HAK - promet info
20:00
#BUDI PROMJENA: Vedranovi mali planinari, dokumentarna reportaža (R)
20:05
R: Ivona Juka... Peter Woodard Galbraith, sin velikog ekonomista, Johna Kennetha Galbraitha, osoba je koju pamtimo kao prvog veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj. Putujući s obitelji po svijetu, dobivši vrhunsko obrazovanje, bio je predodređen za visoku službu u Washingtonu. No njegov diplomatski uspjeh ostvario se tek u Hrvatskoj. Kroz agresiju na Hrvatsku tijekom Domovinskog rata sve više je postajao svjedokom teškim diplomatskim i vojnim okolnostima u kojima je djelovala Hrvatska i hrvatsko državno vodstvo. Kroz veleposlaničku dužnost postao je dionikom stvaranja mira.



Supervizor montaže: Andrija Zafranović


Koncept serije: Denis Kuljiš.

21:00
Poslovne vijesti (R)
21:05
Vijesti iz svijeta (R)
21:10
Prometej
21:35
Treća dob
22:00
Vijesti
22:10
Studio 4 - izdvojeno
23:00
Vijesti na engleskom jeziku
23:10
Vijesti na njemačkom jeziku
23:20
Poslovne vijesti (R)
23:25
Vijesti iz svijeta (R)
23:32
Vrijeme RH sutra (R)
23:33
Vrijeme Europa sutra (R)
23:34
Vrijeme Svijet sutra (R)
23:35
Pogled preko granice - Hrvati u BiH (R)
00:00
Vijesti
00:10
Poslovne vijesti (R)
00:15
Vijesti iz svijeta (R)
00:20
Reportaže iz DJH (R)
00:30
Bez komentara
00:34
DW: Check in
01:00
Vijesti flash
01:05
Vijesti iz kulture
01:13
Bez komentara
01:15
Županijska panorama Čakovec i Varaždin (R)
01:30
Županijska panorama Šibenik (R)
01:45
Županijska panorama Osijek (R)
02:00
Dnevnik 3
02:15
Zagrebačka panorama (R)
02:30
Županijska panorama Split, Dubrovnik (R)
02:45
Županijska panorama Ri-Pu-Gs (R)
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Vijesti iz svijeta (R)
03:10
Treća dob (R)
03:35
Kulturna baština: Srednjovjekovne utvrde na Dunavu (R)
03:50
European Inventor Award 2
Zatvoreni sustav za tuširanje koji štedi vodu i energiju - Mehrdad Mahdjoubi, finalist Nagrade za europskog izumitelja 2018 u kategoriji Malih i srednjih poduzetnika.

Švedski industrijski dizajner Mehrdad Mahdjoubi izumio je zatvoreni sustav za tuširanje koji štedi vodu tako što je filtrira i nanovo upotrebljava te tako troši i do 90% manje vode i 80% manje energije nego običan tuš.

Obični tuševi u Europi obično potroše oko deset litara vode na minutu, što znači da se za tuširanje od deset minuta potroše sto litara vode. Na to otpada trećina dnevne kućne potrošnje vode, a i više za ljude koji se često tuširaju.

Budući da za samo nekoliko minuta prilikom tuširanja ispiremo sapun i šampon s tijela, većina vode koja oteče u odvod je manje-više čista. Umjesto da baca tu čistu vodu, Madjoubijev tuš koji je dobio ime po švedskoj riječi za oazu, a razvija ga njegova tvrtka Orbital Systems, služi se digitalnom tehnologijom kako bi cirkuliralo ne više od pet litara vode tijekom jednog tuširanja.

03:57
Bez komentara
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Vijesti iz svijeta (R)
04:10
Prometej (R)
04:34
DW: Check in (R)
05:00
Vijesti flash (R)
05:05
Regionalni dnevnik (R)
05:45
DW: Shift (R)
05:57
Bez komentara
06:00
Vijesti na španjolskom jeziku
06:08
Bez komentara
06:10
Otvoreno (R)
06:55
#BUDI PROMJENA: Vedranovi mali planinari, dokumentarna reportaža (R)
07:00
Vijesti
07:10
Poslovne vijesti
07:15
Vijesti iz kulture (R)
07:27
Vrijeme RH danas (R)
07:28
Vrijeme Europa danas (R)
07:29
Vrijeme Svijet danas (R)
07:30
U mreži Prvog
07:59
Studio 4
08:00
Vijesti
08:10
Studio 4
09:00
Vijesti
09:10
Studio 4
09:30
Prijenos sjednice Hrvatskog sabora
13:30
Studio 4
14:00
Vijesti
14:10
Studio 4
15:00
Vijesti
15:10
Studio 4
15:30
U mreži Prvog (R)
16:00
Regionalni dnevnik
16:40
Reportaže iz DJH
16:50
European Inventor Award 2
Sugru - višenamjensko ljepilo koje se može oblikovati i služi za kreativne dekoracije i popravke. Jane ní Dhulchaointigh i njezin tim, finalisti Nagrade za europskog izumitelja 2018 u kategoriji Malih i srednjih poduzetnika.

Irska industrijska dizajnerica Jane ní Dhulchaoitigh i njezin tim FormFormForm izumili su prvo ljepilo koje se može oblikovati. Nazvali su ga Sugru, što na gaelskom znači igra. Proizvod se može oblikovati poput gline, ali ima adhezivna svojstva jakog ljepila.

Svjesna toga da u današnjem svijetu svaki dan stvaramo velike količine otpada, ní Dhulchaoitigh je htjela stvoriti proizvod koji bi omogućio ljudima da jeftino i lako poprave svoje stvari. Pritom se nadala da će osloboditi kreativni potencijal ljudi kako bi riješili razne probleme, redizajnirali i prilagodili sve, od kamera i šalica za kavu do kućanskih aparata. A htjela je potaknuti ljude na promišljeniji i održiviji pogled na svoje stvari.

Sveučilište Ujedinjenih naroda predviđa da će se 2018. u svijetu proizvesti 50 milijuna tona elektroničkog otpada, a od toga će 9,3 tona biti osobni digitalni uređaji poput računala, displeja, pametnih telefona, tableta i televizora.

17:00
Vijesti u 17
17:15
Županijska panorama Čakovec i Varaždin
17:30
Županijska panorama Šibenik
17:45
Županijska panorama Osijek
18:00
Zagrebačka panorama
18:17
Županijska panorama Split, Dubrovnik
18:34
Županijska panorama Ri-Pu-Gs
18:53
Vrijeme RH sutra
18:54
Vrijeme Europa sutra
18:55
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:49
Vrijeme RH sutra (R)
19:50
Vrijeme Europa sutra (R)
19:51
Vrijeme Svijet sutra (R)
19:52
Vijesti iz svijeta
19:59
HAK - promet info
20:00
#BUDI PROMJENA: Jedni za druge, dokumentarna reportaža (R)
20:05
R: Stipe Božić... Vrhovi snijegom pokrivenoga Biokova izvrsno služe kao trening za kasnije uspone u Alpama. Uspon na Biokovo otkriva nam gotovo neotkrivene ljepote ove primorske planine. S Biokova nas autor vodi do penjačkog Lourdesa, gradića Chamonixa, koji se nalazi ispod najviše europske planine Mont Blanca. Chamonix je kolijevka alpinizma, a usponi na Mont Blanc samo su prethodnica kasnijemu zlatnom razdoblju alpinizma.

Kroz strmu alpsku stijenu slijedimo jedan od uobičajenih voditeljevih uspona koji nepenjaču može izgledati zastrašujuće. Lakoća kojom autor priča o usponu po zaleđenim alpskim tisućumetarskim zidovima gledatelja dovodi u nedoumicu: zašto? Jer, radi se o životu i smrti.

20:35
R: Goran Dević... Jedna od neprimjetnih, ali nimalo nevažnih posljedica tranzicije je međugeneracijsko nerazumijevanje. Ta je činjenica još zanimljivija, ili provokativnija, kad se uzme u obzir podatak da u europskim okvirima Hrvatska zauzima jedno od najnižih mjesta na ljestvici računajući godine u kojoj odrasla djeca napuštaju obiteljski dom. Ovaj podatak upućuje na neobično nisku ekonomsku neovisnost djece i nemogućnost samostalnog života, te da u domu roditelja nastaju više-generacijska kućanstva.

Serija 65+ dokumentarističkim sredstvima želi povezati najstariju i najmlađu generaciju hrvatskih TV gledatelja, kroz prizmu ljudi treće životne dobi i njihovih interesa, a također želi promijeniti percepciju javnosti o ljudima treće životne dobi tj. umirovljenicima. Njihovim pričama mediji se bave samo u sklopu nekih većih i važnijih tema, u kojima naši stariji sugrađani gotovo nikad nisu tretirani kao osobe koje imaju stajališta i interese, svoje radosti i strahove, nego kao slike sebi sličnih, stereotipne predodžbe o grupi koja je izvan neposrednog interesa dominantnog dijela zajednice.

Serija donosi priče pojedinaca, osoba s čijim se problemima možemo identificirati, priče koje nisu prožete stereotipnim slikama starosti i društvenim očekivanjima u opozicijama mlad - star, aktivan - pasivan, motiviran - nemotiviran, zdrav - bolestan, seksualan - neseksualan, produktivan - neproduktivan.

Serija ne bježi od priča koje su u našem javnom prostoru dobro skrivene, jer one, ispričane u prvom licu, mogu postati međugeneracijsko naslijeđe koje će sljedećem naraštaju pomoći da prihvati promjene koje ga u svijetu u kojem živimo zasigurno očekuju.


1. epizoda:


Prva epizoda traži odgovore na pitanja: nakon smrti dugogodišnjih bračnih partnera ući u novu vezu ili ostati sam, je li moguće ponovno voljeti, što će reći djeca...



Novinarka istraživačica: Nevenka Sablić.

21:00
Poslovne vijesti (R)
21:05
Vijesti iz svijeta (R)
21:10
Kome će pomoći Vladine potpore za zaposlene u turizmu i koliko? U kojoj će mjeri poslodavci zadržati radnike i hoće li turistički objekti raditi dulje? Koje dodatne mjere predlažu u Hrvatskoj udruzi turizma?

U emisiji govorimo i o ulaganjima u hotelski smještaj na makarskoj rivijeri, koji ondje kronično nedostaje. Provjeravamo i zašto je Kvarner jedno od najtraženijih odredišta i u posezoni.

Iz Dubrovnika donosimo priču o nastojanjima tamošnjih ugostitelja da festivalom posvećenom dobroj hrani privuku domaće goste, a bili smo i na prvom đakovačkom craft festivalu.

21:35
Zdrav život (R)
22:00
Vijesti
22:10
Studio 4 - izdvojeno
23:00
Vijesti na engleskom jeziku
23:10
Vijesti na njemačkom jeziku
23:20
Poslovne vijesti (R)
23:25
Vijesti iz svijeta (R)
23:32
Vrijeme RH sutra (R)
23:33
Vrijeme Europa sutra (R)
23:34
Vrijeme Svijet sutra (R)
23:35
Njihovo prijateljstvo primjer je prijateljstva kakvo se danas rijetko rađa, stvara i njeguje. Milan Grlica i Vito Vitaz druguju više od pola stoljeća. Prvo na riječkim ulicama u dječačkim igrama, a kasnije u Slovenskom domu Bazovica. Reporter Mario Beganović predstavlja potporne stupove riječkih Slovenaca, kreativne šaljivce, revne planinare i marljive kazalištarce. Kažu u Bazovici, dovoljno je reći Milan i Vito i sve će biti u redu. I doista je tako.


Reporter: Mario Beganović.

23:50
Reportaže iz DJH (R)
00:00
Vijesti
00:10
Poslovne vijesti (R)
00:15
Vijesti iz svijeta (R)
00:20
Reportaže iz DJH (R)
00:30
#BUDI PROMJENA: Jedni za druge, dokumentarna reportaža (R)
00:34
DW: Sutrašnjica danas (R)
01:00
Vijesti flash
01:05
Vijesti iz kulture
01:13
Bez komentara
01:15
Županijska panorama Čakovec i Varaždin (R)
01:30
Županijska panorama Šibenik (R)
01:45
Županijska panorama Osijek (R)
02:00
Dnevnik 3
02:15
Zagrebačka panorama (R)
02:30
Županijska panorama Split, Dubrovnik (R)
02:45
Županijska panorama Ri-Pu-Gs (R)
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Vijesti iz svijeta (R)
03:10
Poligraf - politički grafikon
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Vijesti iz svijeta (R)
04:10
turizam.hrt (R)
04:35
Zdrav život (R)
04:59
Bez komentara
05:00
Vijesti flash (R)
05:05
Regionalni dnevnik (R)
05:45
Kulturna baština: Savom nizvodno (R)
06:00
Vijesti na španjolskom jeziku
06:08
Bez komentara
06:10
Dnevnik 2 (R)
07:00
Vijesti
07:05
Vrijeme RH danas (R)
07:06
Vrijeme Europa danas (R)
07:07
Vrijeme Svijet danas (R)
07:10
Vijesti iz kulture (R)
07:20
Regionalni dnevnik (R)
08:00
Vijesti
08:05
DW: Global 3000 (R)
08:31
Znanstveni krugovi (R)
09:00
Vijesti
09:05
Znanstvenici zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske predložili su Gradu Zagrebu i HEP Toplinarstvu proširenje vrelovodne mreže na Donji i Gornji Grad.

Udruga Biom izradila je smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice.

Prije 21 godinu u Düsseldorfu u Njemačkoj pokrenut je projekt Plant My Tree, odnosno Posadi moje drvo.

Uz Osnovnu školu Rugvica pokraj Zagreba učenici su zajedno sa svojim nastavnicima te stručnjacima Agronomskoga fakulteta posadili ekološki vrt aromatičnog i ljekovitog bilja.

Govorimo i o Projektu mogućnost osiguranja električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa te o konferenciji o vodiku u energetskoj tranziciji.

Upravni sud je donio presudu kojom odbija žalbu Zelene akcije, Inicijative Srđ je naš i Udruženja hrvatskih arhitekata na odluku o prihvatljivosti za okoliš projekta golfa na Srđu iznad Dubrovnika.

09:30
R: Dražen Piškorić... Povijest uzgoja vinove loze i proizvodnje vina usko se isprepleće s poviješću čovječanstva. Loza zahtijeva stalnu brigu i pažnju. Ona doista treba čovjeka. I njegovu ljubav. Možda ju je upravo zbog toga on toliko i zavolio.

U mediteranskom kršu, gdje ništa ne uspijeva osim loze i masline, lozu su nazivali hraniteljicom. Uostalom, da je loza sasvim obična biljka, ne bi preživjela milenije!

Rijetko se koja zemlja poput Hrvatske može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime i tla. Oni se ogledaju u velikom broju raznolikih tipova vina, od onih finih, aromatičnih, bijelih sa sjevera do jakih i punih s juga. U svijetu postoji pet vinogradarskih zona koje su određene brojem sunčanih sati i temperature. A Hrvatska ih posjeduje svih pet!

Upravo te vrijednosti Hrvatsku uvrštavaju u iznimno zanimljivo i u svjetskim mjerilima vrijedno vinogradarsko i vinarsko područje.

Put do vina mukotrpan je i težak. Žuljevite ruke, znojno čelo vinogradara, dugotrajan rad i iščekivanje, pogled u nebo i molbe suncu i kiši; strah od mraza i tuče, radost nad uspjehom, radost berbe. Pa ponovno rad, ponovno briga i tjeskoba, dok ne zaiskri sunce u čaši.

Svaka epizoda govori o jednoj vinogradarskoj regiji - o povijesti njezinog vinogradarstva, ekološkim odlikama, o sortimentu i običajima vezanim uz lozu i vino. Serija prati radove u vinogradu i podrumu od prvog do posljednjeg dana u godini, te znanstvena istraživanja u vezi s njima.

Dio serije posvećen je i kulturi pijenja, odnosno tomu kako se i kada vino pije. Upozoravamo na hranjive i ljekovite vrijednosti vina, ali i na moguće opasnosti od neumjerenog pijenja.

Vinova loza oduvijek je bila nadahnuće umjetnicima. Njezin motiv nalazimo i na Baščanskoj ploči. Za lozu kažu da voli lijep i čist okoliš, pa je serija i svojevrsna promidžba ljepote naše zemlje i njezinih ekoloških prednosti.


1. epizoda


Putovanje hrvatskim vinogorjima nismo slučajno započeli u Slavoniji. To široko područje, omeđeno Savom, Dravom i Dunavom, najkvalitetniji je vinogradarski kraj kontinentalne Hrvatske. Tradicija uzgoja vinove loze u ovim krajevima seže u treće stoljeće, kada je zajedno s kršćanstvom u ove krajeve donose Rimljani. Epizoda je snimljena zimi u doba mirovanja vinove loze. Priča je to o misnom vinu, cistercitima, Josipu Jurju Strossmayeru, đakovačkoj biskupiji i vrijednim vinogradarima i vinarima toga kraja. Kutjevački podrum i bogata vinska arhiva scenografija su za priču o stručnjaku i znanstveniku barunu Zdenku Turkoviću i jednom od najljepših ampelografskih atlasa koji je oslikala Greta Turković. Slavonska hrastovina oduvijek je bila idealan okvir slavonskim vinima. U Đurđenovcu su najbolji bačvari u Slavoniji. Uz mnoge autohtone, graševina je najbolja udomaćena sorta. U Zlatnoj dolini našla je svoj drugi dom...


Koscenarist: Dražen Piškorić

Stručni suradnici: doc. dr. Stanka Herjavec i prof. dr. Nikola Mirošević

Recenzentica: prof. dr. Dubravka Premužić.

10:00
Vijesti
10:10
R: Mirela Sakoman... Potkraj 12. ili početkom 13. stoljeća u Slavoniji i Srijemu počinju se graditi osim drvenih i crkve od opeke ili kamena. Neka od tih srednjovjekovnih zdanja - stilski i po vremenu nastanka svrstanih u romaniku i gotiku - postoje u izvornom obliku. To su biljezi u ovim idiličnim krajolicima, podsjetnici na turbulentna vremena i nadasve male riznice umjetničkog blaga, osobito fresaka koje smo odlučili potražiti. Naime, zahvaljujući istraživanjima, sve ih se više otkriva u ovim krajevima gdje se donedavno čak i sumnjalo postoje li uopće.
10:25
DW: U dobroj formi (R)
10:51
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stonsko područje je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obilju vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. g. pr. Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana. Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, pa se pretpostavlja da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum - Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj da su već u davnim vremenima ovdje postojala solila, i da je i ime nastalo upravo zbog solana.


Naratorica: Paula Jusić.

10:58
Vrijeme RH danas (R)
10:59
Vrijeme Europa danas (R)
11:00
Vijesti
11:10
Branko Bošnjak - jedna priča, dokumentarni film
11:30
U današnjoj emisiji pogledajte:

Kakve se igre igraju oko Izbornog zakona u BiH?

Razgovor sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Kako napreduje obnova franjevačkog samostana na Plehanu?

Posjetit ćemo i Park prirode Blidinje.


Urednik: Zdravko Fuček.

11:55
Bez komentara
12:00
Dnevnik 1
12:15
Šport
12:18
Vrijeme
12:20
Fotografija u Hrvatskoj: Marija Braut - Portreti
12:30
R: Tihana Kopsa... Mogu li autorske koreografije, rađene isključivo za scenu, kod lokalnog stanovništva postati shvaćene i prihvaćene kao izvorna tradicijska baština? U Međimurju se, naime, dogodilo upravo to! Naslonivši se na stariji plesni sloj kola i europskih pučkih plesova, među kojima je desetljećima dominirao čardaš, u Međimurju se, vrlo brzo nakon Drugoga svjetskog rata, kad je napokon i konačno iz mađarske prešlo pod hrvatsku državnu ingerenciju, za scenske potrebe obnovljenih folklornih društava, javlja i stvaranje potpuno novih plesova koji su, za razliku od čardaša, trebali imati hrvatsko-međimursku prepoznatljivost. Korake i pokrete iz tradicijskog repertoara njihovi autori, domaći ljudi sa sela, kombiniraju u nove cjeline i tako stvaraju nova koreografska djela, uzimajući pritom kao glazbenu podlogu već postojeće tradicijske međimurske pjesme. To, na nagovor etnomuzikologa Vinka Žganeca, sredinom 1940-ih, počinje s Jelom Pavčec (iz Preloga), a nastavlja se s Mijom Novakom (Donja Dubrava), Florijanom Andrašecom (Dekanovec) i Leonardom Žnidarićem (Nedelišće). Tijekom vremena nastajale su i druge koreografije, no ovi su plesovi u međuvremenu postali kolektivno međimursko vlasništvo i tradicija - u potpunosti su, dakle, ostvarili svrhu zbog koje su i nastali.


Autor glazbe: Samuel Sacher

Stručni suradnik: Vido Bagur, folklorist

Narator: Aleksej Pavlovsky.

13:00
Vijesti
13:10
Poligraf - politički grafikon (R)
14:00
Vijesti
14:10
R: Tanja Kanceljak... Dokumentarni film o Ići, svjetioničaru na Stončici. Ivan Bulić Ićo od 1995. godine radi kao svjetioničar. Promijenio je nekoliko svjetionika, od Blitvenice do Palagruže. Trenutačno radi na Stončici, svjetioniku smještenome na istočnoj strani Visa. Ićo ima jednomjesečne smjene, mjesec dana je u Splitu, gdje živi, a mjesec dana na svjetioniku. Stončica je udaljena od Visa dvadesetak minuta automobilom i još dvadesetak minuta hoda kozjom stazom. Ponekad mu dođu prijatelji iz Visa ili Splita. U slobodno vrijeme zatvori se u svoju malu radionicu i od drvenih naplavina izrađuje ribe koje je već nekoliko puta prikazao na izložbama u Splitu, Visu i Zagrebu.

U dokumentarnom filmu Lanternist prikazan je život svjetioničara, a kroz priču o Ivanu Buliću vidi se da samoća nije uvjetovana time da si negdje sam. Za ovaj film Tanje Kanceljak glazbu su skladali Oleg Colnago i Dražen Scholz.

14:40
Reportaže iz DJH
14:50
#BUDI PROMJENA: Medicinska sestra Romana, dokumentarna reportaža (R)
14:58
Vrijeme RH danas (R)
14:59
Vrijeme Europa danas (R)
15:00
Vijesti
15:05
Intervju tjedna: Zlata Đurđević
15:30
Bez komentara
15:35
Druga strana (R)
16:00
Regionalni dnevnik
16:25
Kome će pomoći Vladine potpore za zaposlene u turizmu i koliko? U kojoj će mjeri poslodavci zadržati radnike i hoće li turistički objekti raditi dulje? Koje dodatne mjere predlažu u Hrvatskoj udruzi turizma?

U emisiji govorimo i o ulaganjima u hotelski smještaj na makarskoj rivijeri, koji ondje kronično nedostaje. Provjeravamo i zašto je Kvarner jedno od najtraženijih odredišta i u posezoni.

Iz Dubrovnika donosimo priču o nastojanjima tamošnjih ugostitelja da festivalom posvećenom dobroj hrani privuku domaće goste, a bili smo i na prvom đakovačkom craft festivalu.

16:50
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stonsko područje je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obilju vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. g. pr. Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana. Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, pa se pretpostavlja da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum - Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj da su već u davnim vremenima ovdje postojala solila, i da je i ime nastalo upravo zbog solana.


Naratorica: Paula Jusić.

16:58
Vrijeme RH danas (R)
16:59
Vrijeme Europa danas (R)
17:00
Vijesti u 17
17:15
Prometej (R)
17:40
European Inventor Award 2
Umjetna paučina: svileni polimeri napravljeni bioinženjeringom - Thomas Scheibel, finalist Nagrade za europskog izumitelja 2018. u kategoriji Malih i srednjih poduzetnika.

Njemački znanstvenik Thomas Scheibel metodom bioinženjeringa razvio je vlakna u potpunosti od proteina paučine. Superlagani materijal je gladak na dodir, ali čvršći od čelika ili kevlara.

Obična svila već stoljećima se dobiva na isti način: gusjenice dudovog svilca Bombyx mori uzgajaju se u zatočeništvu i svila se ubire od čahura larve dudovog svilca. Pauci se ne mogu industrijski uzgajati zbog nekoliko razloga. Iako su njihova vlakna jača nego vlakna dudovog svilca, pauci ih ne mogu proizvesti u velikoj količini. A za razliku od dudovih svilaca, pauci su ljubomorni na svoj teritorij i kanibali su. Zato se zbog njihovih ubilačkih nagona uzgoj pokazao nemogućim.

17:48
Fotografija u Hrvatskoj: Marija Braut - Portreti (R)
17:56
Reportaže iz DJH
18:06
DW: Shift (R)
18:20
Pred vama je novo magazinsko izdanje emisije Alpe Dunav Jadran u kojemu izdvajamo pet glavnih tema:

Segedinska zaklada profesora Sándora Pintéra spašava nedonoščad.

Alpske deve na vrhu Dolomita, nije šala nego uspio stočarski pothvat.

Dvorac i muzej Brežice već više od sedam desetljeća plijene ljepotom.

Trideset godina nakon smrti živi djelo pučkog nadrealista Matije Skurjenija.

Skupina djevojaka intrigantna imena ˝Prsluk˝ pjeva na južnobavarskom.

18:54
Vrijeme RH sutra
18:55
Vrijeme Europa sutra
18:56
Vrijeme Svijet sutra
19:00
Dnevnik 2
19:49
Vrijeme RH sutra (R)
19:50
Vrijeme Europa sutra (R)
19:51
Vrijeme Svijet sutra (R)
19:52
Bez komentara
19:59
HAK - promet info
20:00
#BUDI PROMJENA: Medicinska sestra Romana, dokumentarna reportaža (R)
20:05
R: Željko Musić... Hoće li društvo budućnosti biti društvo slobode ili društvo potpunog tehnološkog nadzora čovjeka? U emisiji Hrvatska za 5 govore znanstvenici, bioetičari i teolozi: KORADO KORLEVIĆ, IVANA GREGURIC KNEŽEVIĆ i VLADIMIR DUGALIĆ.

Temu komentira i neuroznanstvenik s Hrvatskog instituta za mozak, doc. dr. sc. GORAN SEDMAK.

Priloge pripremaju Martina Klaić i Nataša Rataj.


Pomoćnica urednika: Martina Klaić.

20:58
DW: Shift (R)
21:10
Globalna Hrvatska HTV
21:50
Reportaže iz DJH (R)
22:00
Vijesti
22:10
Prvo ovosezonsko izdanje HTV-ova vanjskopolitičkog magazina Agenda: Svijet donosi osvrte i analize na događaje i aktere koji su uzdrmali istok Europe posljednjih tjedana i mjeseci.

Zašto je izbilo nezadovoljstvo nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji? Kako vlada Aleksandar Lukašenko?

Nakon neuspješnog atentata na ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog, prisjetit ćemo se prethodnih slučajeva u kojima su protiv nepodobnih korišteni novičok i drugi opasni agensi iz ruskih vojnih skladišta.

Svijet čeka cjepivo, a tisuće znanstvenika radi na desecima izglednih kandidata. Rusija već tvrdi kako ima učinkovit proizvod. No, nitko ne može jamčiti da će pandemija biti uskoro okončana spasonosnom injekcijom.

Nigerija je zemlja uz koju se vežu brojne oprečnosti pa i kontroverze, no kako se živi u zemlji koja je deseta na svijetu po zalihama nafte, a istovremeno 70 posto stanovnika nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi?

22:40
Abeceda zdravlja: Escherichia c. kod žena (R)
22:50
Reportaže iz DJH (R)
23:00
Vijesti na engleskom jeziku
23:10
Vijesti na njemačkom jeziku
23:18
Zajedno u duhu
23:48
DW: Shift (R)
00:00
Vijesti
00:10
Prizma, multinacionalni magazin
00:55
Bez komentara
01:00
Vijesti flash
01:05
Veterani mira
01:50
Bez komentara
01:54
R: Paula Jusić i Đelo jr. Jusić... Stonsko područje je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obilju vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. g. pr. Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana. Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, pa se pretpostavlja da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum - Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj da su već u davnim vremenima ovdje postojala solila, i da je i ime nastalo upravo zbog solana.


Naratorica: Paula Jusić.

02:00
Dnevnik 3
02:15
DW: Global 3000 (R)
02:41
Fotografija u Hrvatskoj: Marija Braut - Portreti (R)
02:49
Vijesti iz kulture
02:57
Bez komentara
03:00
Vijesti flash (R)
03:05
Normalan život
03:55
Bez komentara
04:00
Vijesti flash (R)
04:05
Agenda: Svijet, vanjskopolitički magazin (R)
04:35
DW: U dobroj formi (R)
05:01
Vijesti na engleskom jeziku (R)
05:09
Bez komentara
05:10
Regionalni dnevnik (R)