Napuštanje klasičnog pripovijedanja, kolažiranje, isječci iz novina, dokumentarno i fiktivno, roman toka svijesti pretvoren u roman savjesti, potraga za izgubljenom istinom, suživotom i oprostom. No ponajviše jezična magija, amalgam literarnog standarda, istarske čakavice, istrovenetskog, talijanskog i purgerskog. Njegovu poeziju možete čitati ali i slušati jer surađivao je s autorima poput Francija Blaškovića i Tamare Obrovac. Sve nabrojeno i još mnogo toga zaštitni je znak književnosti našeg današnjeg gosta Milana Rakovca.
Supružnici Branko Šupica i Danijela Pešut vratili su se iz Den Haaga u Janju Goru kod Plaškog. Povratak korijenima i potraga za mirom obje je obitelji vratila u Hrvatsku.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Sve je počelo 1750. odlukom carice Marije Terezije da zbog jačanja gospodarstva austrijskog primorja dodijeli jednoj nizozemskoj trgovačkoj kući povlasticu da osnuje kompaniju sa sjedištem u Trstu i potom u Rijeci, koja bi se bavila proizvodnjom šećera kakva u Habsburškoj Monarhiji nije postojala. Sjedište kompanije sagrađeno je na mjestu gdje su dotada bili vinogradi. I nakon toliko vremena velebna barokna palača šećerane ostala je prepoznatljivi motiv riječkih veduta.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Urednica: Jozefina Stipančević.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Napuštanje klasičnog pripovijedanja, kolažiranje, isječci iz novina, dokumentarno i fiktivno, roman toka svijesti pretvoren u roman savjesti, potraga za izgubljenom istinom, suživotom i oprostom. No ponajviše jezična magija, amalgam literarnog standarda, istarske čakavice, istrovenetskog, talijanskog i purgerskog. Njegovu poeziju možete čitati ali i slušati jer surađivao je s autorima poput Francija Blaškovića i Tamare Obrovac. Sve nabrojeno i još mnogo toga zaštitni je znak književnosti našeg današnjeg gosta Milana Rakovca.
Supružnici Branko Šupica i Danijela Pešut vratili su se iz Den Haaga u Janju Goru kod Plaškog. Povratak korijenima i potraga za mirom obje je obitelji vratila u Hrvatsku.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Sve je počelo 1750. odlukom carice Marije Terezije da zbog jačanja gospodarstva austrijskog primorja dodijeli jednoj nizozemskoj trgovačkoj kući povlasticu da osnuje kompaniju sa sjedištem u Trstu i potom u Rijeci, koja bi se bavila proizvodnjom šećera kakva u Habsburškoj Monarhiji nije postojala. Sjedište kompanije sagrađeno je na mjestu gdje su dotada bili vinogradi. I nakon toliko vremena velebna barokna palača šećerane ostala je prepoznatljivi motiv riječkih veduta.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Urednica: Jozefina Stipančević.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Napuštanje klasičnog pripovijedanja, kolažiranje, isječci iz novina, dokumentarno i fiktivno, roman toka svijesti pretvoren u roman savjesti, potraga za izgubljenom istinom, suživotom i oprostom. No ponajviše jezična magija, amalgam literarnog standarda, istarske čakavice, istrovenetskog, talijanskog i purgerskog. Njegovu poeziju možete čitati ali i slušati jer surađivao je s autorima poput Francija Blaškovića i Tamare Obrovac. Sve nabrojeno i još mnogo toga zaštitni je znak književnosti našeg današnjeg gosta Milana Rakovca.
Supružnici Branko Šupica i Danijela Pešut vratili su se iz Den Haaga u Janju Goru kod Plaškog. Povratak korijenima i potraga za mirom obje je obitelji vratila u Hrvatsku.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Sve je počelo 1750. odlukom carice Marije Terezije da zbog jačanja gospodarstva austrijskog primorja dodijeli jednoj nizozemskoj trgovačkoj kući povlasticu da osnuje kompaniju sa sjedištem u Trstu i potom u Rijeci, koja bi se bavila proizvodnjom šećera kakva u Habsburškoj Monarhiji nije postojala. Sjedište kompanije sagrađeno je na mjestu gdje su dotada bili vinogradi. I nakon toliko vremena velebna barokna palača šećerane ostala je prepoznatljivi motiv riječkih veduta.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Urednica: Jozefina Stipančević.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Što to nije u redu s Paulom? Ili smo mi svi slijepi?
Filipinku Elsie ljubav prema plesu odvela je u Hrvatsku, do životne ljubavi.
Mislila sam da smo mi Splićani ludi dok nisam upoznala Elsie. Uvijek puna energije, pozitivna... ma prava je, okarakterizirala ju je njezina plesna kolegica.
Urednica serije: Željkica Lozo.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Serija ima šest epizoda u trajanju od pedeset minuta.
Na seriji je radilo gotovo tisuću ljudi, sašivene su stotine prekrasnih kostima, kombinacijom scenske gradnje i najmodernije računalne tehnologije izgrađene su stotine povijesnih interijera i eksterijera, uprizorene drevne bitke, a sve s jednim ciljem: ponuditi hrvatskim i stranim gledateljima vrijedno obrazovno i umjetničko štivo kako bi na najbolji mogući način upoznali povijest ovoga dragulja hrvatske i svjetske povijesti, kaže o seriji Božidar Domagoj Burić.
---
Prva epizoda donosi pregled dubrovačke povijesti od sredine 14. stoljeća, kad se Dubrovnik oslobađa mletačke prevlasti i počinje živjeti kao neovisan grad država te ubrzo dobiva odrednicu republika, do početka 19. stoljeća, kad u europskim previranjima izazvanima Francuskom revolucijom i napoleonskim ratovima Dubrovačka Republika prestaje postojati kao međunarodni subjekt.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Što to nije u redu s Paulom? Ili smo mi svi slijepi?
Filipinku Elsie ljubav prema plesu odvela je u Hrvatsku, do životne ljubavi.
Mislila sam da smo mi Splićani ludi dok nisam upoznala Elsie. Uvijek puna energije, pozitivna... ma prava je, okarakterizirala ju je njezina plesna kolegica.
Urednica serije: Željkica Lozo.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Serija ima šest epizoda u trajanju od pedeset minuta.
Na seriji je radilo gotovo tisuću ljudi, sašivene su stotine prekrasnih kostima, kombinacijom scenske gradnje i najmodernije računalne tehnologije izgrađene su stotine povijesnih interijera i eksterijera, uprizorene drevne bitke, a sve s jednim ciljem: ponuditi hrvatskim i stranim gledateljima vrijedno obrazovno i umjetničko štivo kako bi na najbolji mogući način upoznali povijest ovoga dragulja hrvatske i svjetske povijesti, kaže o seriji Božidar Domagoj Burić.
---
Prva epizoda donosi pregled dubrovačke povijesti od sredine 14. stoljeća, kad se Dubrovnik oslobađa mletačke prevlasti i počinje živjeti kao neovisan grad država te ubrzo dobiva odrednicu republika, do početka 19. stoljeća, kad u europskim previranjima izazvanima Francuskom revolucijom i napoleonskim ratovima Dubrovačka Republika prestaje postojati kao međunarodni subjekt.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Što to nije u redu s Paulom? Ili smo mi svi slijepi?
Filipinku Elsie ljubav prema plesu odvela je u Hrvatsku, do životne ljubavi.
Mislila sam da smo mi Splićani ludi dok nisam upoznala Elsie. Uvijek puna energije, pozitivna... ma prava je, okarakterizirala ju je njezina plesna kolegica.
Urednica serije: Željkica Lozo.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Serija ima šest epizoda u trajanju od pedeset minuta.
Na seriji je radilo gotovo tisuću ljudi, sašivene su stotine prekrasnih kostima, kombinacijom scenske gradnje i najmodernije računalne tehnologije izgrađene su stotine povijesnih interijera i eksterijera, uprizorene drevne bitke, a sve s jednim ciljem: ponuditi hrvatskim i stranim gledateljima vrijedno obrazovno i umjetničko štivo kako bi na najbolji mogući način upoznali povijest ovoga dragulja hrvatske i svjetske povijesti, kaže o seriji Božidar Domagoj Burić.
---
Prva epizoda donosi pregled dubrovačke povijesti od sredine 14. stoljeća, kad se Dubrovnik oslobađa mletačke prevlasti i počinje živjeti kao neovisan grad država te ubrzo dobiva odrednicu republika, do početka 19. stoljeća, kad u europskim previranjima izazvanima Francuskom revolucijom i napoleonskim ratovima Dubrovačka Republika prestaje postojati kao međunarodni subjekt.
Sam grb vrlo je zanimljiv. U lijevom gornjem kutu povijesni je hrvatski grb, dok su u desnom gornjem kutu ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi, koja je u prošlosti bila plovna rijeka, a zahvaljujući tome, Karlovac je bio veliko trgovačko središte.
Na donjoj polovici grba prikazan je grad opasan bedemima ispred kojeg se nalaze rijeke Kupa i Korana. U samom središtu grba je mali štit s početnim slovom imena austrijskog vladara cara Josipa II., koji mu je dao povelju. Iznad grba nalazi se kraljevska kruna, a s lijeve i desne strane sirene sa zlatnim pramenovima.
Naratorica: Paula Jusić.
Redatelj i scenarist: Miro Andrić
Montaža: Sonja Andračić
Snimatelj: Miro Andrić
Urednica: Jozefina Stipančević
Proizvodnja: Car Herc za HRT, 2017.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Kako Lela uvijek oko sebe okuplja vrhunske glazbenike s kojima muzicira s lakoćom i virtuoznošću, tako su i ovaj put s njom nastupali iznimni glazbenici Joe Kaplowitz - klavir, orgulje, Elvis Penava - gitara, Vladimir Samardžić - bas, Dado Marinković - bubnjevi. Na koncertu su im se pridružili i sjajni gosti: Hrvoje Rupčić - udaraljke, Marko First - violina, Davor Križić - truba, Valerija Nikolovska - vokal, Zbor Messengers, Fran Žuglić - step/ples, Lucia Kaplowitz - violina, prateći vokal, Mirjana Vladić - prateći vokal, Ana Kalenić, Matijević - prateći vokal, Udruga Sinovi monarhije.
Istraživač i narator: Stanko Ferić.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Kako Lela uvijek oko sebe okuplja vrhunske glazbenike s kojima muzicira s lakoćom i virtuoznošću, tako su i ovaj put s njom nastupali iznimni glazbenici Joe Kaplowitz - klavir, orgulje, Elvis Penava - gitara, Vladimir Samardžić - bas, Dado Marinković - bubnjevi. Na koncertu su im se pridružili i sjajni gosti: Hrvoje Rupčić - udaraljke, Marko First - violina, Davor Križić - truba, Valerija Nikolovska - vokal, Zbor Messengers, Fran Žuglić - step/ples, Lucia Kaplowitz - violina, prateći vokal, Mirjana Vladić - prateći vokal, Ana Kalenić, Matijević - prateći vokal, Udruga Sinovi monarhije.
Istraživač i narator: Stanko Ferić.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.
Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda.
U prvoj epizodi pogledajte:
1. Tko je hrvatska povratnica koja je nakon života u Kanadi i Monte Carlu sreću pronašla u Zagrebu?
2. Zašto su dvije mlade Amerikanke odlučile živjeti baš u Hrvatskoj?
3. Što Kinezi znaju o Hrvatskoj? Predstavljamo riječkog fotografa Martina Štokića
4. Bas-bariton iz Argentine obogatio splitsku Operu
5. Obitelj iz Danske grad pod Marjanom izabrala za svoj dom.
Kako Lela uvijek oko sebe okuplja vrhunske glazbenike s kojima muzicira s lakoćom i virtuoznošću, tako su i ovaj put s njom nastupali iznimni glazbenici Joe Kaplowitz - klavir, orgulje, Elvis Penava - gitara, Vladimir Samardžić - bas, Dado Marinković - bubnjevi. Na koncertu su im se pridružili i sjajni gosti: Hrvoje Rupčić - udaraljke, Marko First - violina, Davor Križić - truba, Valerija Nikolovska - vokal, Zbor Messengers, Fran Žuglić - step/ples, Lucia Kaplowitz - violina, prateći vokal, Mirjana Vladić - prateći vokal, Ana Kalenić, Matijević - prateći vokal, Udruga Sinovi monarhije.
Istraživač i narator: Stanko Ferić.
Najvažnije regionalne vijesti, poljoprivreda i gospodarstvo, turizam i kultura, manifestacije, manjine, zanimljivi ljudi i običaji.
Naratorica: Paula Jusić.