S01E05 U središtu priče je jedan ljubavni slučaj, afera između Inge Lebenshajm, novosadske Njemice zanosne ljepote koja se 20 godina nakon rata vraća iz Beča u svoj rodni Novi Sad, i Sergija Rudića, heroja II. svjetskog rata, koji se nije snašao u poslijeratnom životu, i koji se svakog vikenda vraća u Novi Sad bježeći od svog i poslovno i emotivno zaglibljenog života u Beogradu. Iako su poznanici iz gimnazijskih dana, njih dvoje se nisu vidjeli 20 godina jer je Inge pred kraj rata morala pobjeći iz zemlje, budući da je njen otac bio jedan od vodećih novosadskih nacista. Ova poslijeratna romansa dvoje ljudi na pragu četrdesetih godina života je opterećena njihovim strahom da im je ovo možda posljednja prilika da povrate svoje ratom razorene živote. Jer Ingi je rat odnio sve koje je voljela i ostavio je nesposobnom za emotivne odnose, da rađa iako su joj svi reproduktivni organi zdravi i ravnodušnom do mjere da se predala u brak sa čovjekom kog jedva podnosi, gotovo bolesno racionalnim i poslovno vrlo uspješnim Baltazarom Šultajsom. Sergije je pak u SKOJ pa onda i u rat uletio gorljivo, s nepromišljenošću jednog maturanta što bi ga koštalo glave da nije njegovog brižnog prijatelja, čudaka i samotnjaka, dobrovoljno samoizgnanog u knjige, Eugena Pataka. No ni on ga nije mogao spasiti od krivice koju će nadalje nositi zbog pogibije njegove prve djevojke i suborca. I nakon rata Sergijev život su nastavile obilježavati dobre namjere koje su nekako uvijek vodile teškim porazima i, po njega bolnim, razbijanjima jedne po jedne iluzije. Upravo gubitak iluzija u sudaru sa stvarnošću i cinizmom novog vremena čini okosnicu i glavni motiv ove priče.

“Ko to tamo peva je trebalo biti završen scenama pobijenih životinja u beogradskom zološkom vrtu prilikom njemačkog bombardiranja 6.travnja 1941.godine. Počeli smo to snimati i u pola prvog kadra nam je nestalo trake. Para više nije bilo, tako je to otpalo.” – kaže Slobodan Šijan, reditelj kultnih filmova “Ko to tamo peva” i “Maratonci trče počasni krug”. Iako je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, sredinom sedmdesetih godina prošlog stoljeća upisao je i završio filmsku režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u klasi Živojina Pavlovića želeći se baviti umjetnošću koja korespondira sa mnoštvom. Iako je snimio još desetak filmova, ostao je upamćen po debitantskom igranom djelu “Ko to tamo peva” o kome u ovoj dokumentarnoj storiji otkriva niz, široj javnosti, nepoznatih podataka.

S01E01 Svojevrsna televizijska enciklopedija zajedničkog nasljeđa. Iznosi činjenice, urbane legende, mitove, fenomene, skrivene detalje. Serija prati prve doticaje zapadne kulture početkom 50-ih godina na festivalima zabavne glazbe, zatim novi val, partizanske spektakle, uspjeh Bijelog Dugmeta, komedije Duška Kovačevića i osvajanje Kupa šampiona. U sklopu ove dokumentarne serije prikazano je više od 150 intervjua snimljenih u Beogradu, Ljubljani, Splitu i Zagrebu. U seriji između ostalih sudjeluju: Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Dragan Nikolić, Neda Arnerić, Milena Dravić, Emir Kusturica, Darko Rundek, Zdravko Čolić, Lepa Brena, Relja Bašić, Slobodan Šijan, Darko Rundek, Mirko Ilić, Vlada Divljan, Veljko Bulajić, Goran Bregović i mnogi drugi. Narator: glumac Nikola Đuričko Redatelj: Igor Stoimenov.

S01E03 Svojevrsna televizijska enciklopedija zajedničkog nasljeđa. Iznosi činjenice, urbane legende, mitove, fenomene, skrivene detalje. Serija prati prve doticaje zapadne kulture početkom 50-ih godina na festivalima zabavne glazbe, zatim novi val, partizanske spektakle, uspjeh Bijelog Dugmeta, komedije Duška Kovačevića i osvajanje Kupa šampiona. U sklopu ove dokumentarne serije prikazano je više od 150 intervjua snimljenih u Beogradu, Ljubljani, Splitu i Zagrebu. U seriji između ostalih sudjeluju: Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Dragan Nikolić, Neda Arnerić, Milena Dravić, Emir Kusturica, Darko Rundek, Zdravko Čolić, Lepa Brena, Relja Bašić, Slobodan Šijan, Darko Rundek, Mirko Ilić, Vlada Divljan, Veljko Bulajić, Goran Bregović i mnogi drugi. Narator: glumac Nikola Đuričko Redatelj: Igor Stoimenov.

S01E07 U središtu priče je jedan ljubavni slučaj, afera između Inge Lebenshajm, novosadske Njemice zanosne ljepote koja se 20 godina nakon rata vraća iz Beča u svoj rodni Novi Sad, i Sergija Rudića, heroja II. svjetskog rata, koji se nije snašao u poslijeratnom životu, i koji se svakog vikenda vraća u Novi Sad bježeći od svog i poslovno i emotivno zaglibljenog života u Beogradu. Iako su poznanici iz gimnazijskih dana, njih dvoje se nisu vidjeli 20 godina jer je Inge pred kraj rata morala pobjeći iz zemlje, budući da je njen otac bio jedan od vodećih novosadskih nacista. Ova poslijeratna romansa dvoje ljudi na pragu četrdesetih godina života je opterećena njihovim strahom da im je ovo možda posljednja prilika da povrate svoje ratom razorene živote. Jer Ingi je rat odnio sve koje je voljela i ostavio je nesposobnom za emotivne odnose, da rađa iako su joj svi reproduktivni organi zdravi i ravnodušnom do mjere da se predala u brak sa čovjekom kog jedva podnosi, gotovo bolesno racionalnim i poslovno vrlo uspješnim Baltazarom Šultajsom. Sergije je pak u SKOJ pa onda i u rat uletio gorljivo, s nepromišljenošću jednog maturanta što bi ga koštalo glave da nije njegovog brižnog prijatelja, čudaka i samotnjaka, dobrovoljno samoizgnanog u knjige, Eugena Pataka. No ni on ga nije mogao spasiti od krivice koju će nadalje nositi zbog pogibije njegove prve djevojke i suborca. I nakon rata Sergijev život su nastavile obilježavati dobre namjere koje su nekako uvijek vodile teškim porazima i, po njega bolnim, razbijanjima jedne po jedne iluzije. Upravo gubitak iluzija u sudaru sa stvarnošću i cinizmom novog vremena čini okosnicu i glavni motiv ove priče.

Isprovociran, Veselin na maturskoj svečanosti ubije svog vršnjaka. U zatvoru dobije pismo od polubrata, političkog emigranta iz Austrije. Počinje dopisivanje i polubrat mu priča o Dalmatinskoj Zagori krajem tridesetih godina kada je rođen iz braka majke Srpkinje i oca Hrvata, koji se 1941. godine pridružuje ustašama i gine. Poslije rata majka se udaje za prvoborca iz srpskog sela i rađa se Veselin, a njega i dalje prati obilježje da je sin ustaše. Bježi preko granice i pridružuje se ustaškom pokretu u Austriji. Kroz te kontakte njihovi odnosi evoluiraju: od nepovjerenja i odbojnosti pripadnika dva različita svijeta i sistema, do onoga što ih vezuje, a to je da su braća po materi i da se svaki na svoj način ogriješio o zakone društva.

Partizani uspješno čuvaju klisuru od nacista, ali im njemački Luftwaffe predstavlja veliku i ozbiljnu prijetnju iz zraka. Oni šalju osam ljudi da izvrše diverziju na dobro čuvanom aerodromu. Hajrudin Krvavac bio je jedan od najpopularnijih redatelja partizanskih spektakla (Most, Valter brani Sarajevo) koje je snimao po uzoru na holivudske filmove nabijene akcijom. Desetak godina prije no što će snimiti Partizansku eskadrilu, nadahnut istinitim događajima – partizanskim napadom na sarajevski aerodrom, Krvavac snima Diverzante, uzbudljivu i dinamičnu akcijsku priču u kojoj Bata Živojinović i Ljubiša Samardžić vlastoručno poubijaju na stotine njemačkih vojnika.

S01E19 Ekser (Dragan Bjelogrlić) i Švaba (Nikola Đuričko) preživljavaju švercajući ukradenu robu, najčešće parfeme sumnjivog porijekla, stalno su u dugovima i na rubu propasti čekajući da se dogodi neko čudo. Kada pomisle da se ono dogodilo i nenadano nasljedstvo ulije im optimizam, oni odlaze u vojvođansko selo imena koje dobro oslikava stanje duha njegovih stanovnika. Okomili su se jedni na druge, truju se, svađaju, zavide, kradu, varaju... U takvo selo stižu naši junaci, Ekser i Švaba, dolaze dignuti lovu i otići, a dogodit će se suprotno i ostat će. Ali za njima stižu i oni s kojima imaju neriješene račune. Prije svih tu je Dule Pacov (Srđan Todorović) koji, njušeći mnoštvo mogućnosti, ulazi u najrazličitije kombinacije sa živopisnim karakterima kao što su baba Ruža (Mira Banjac), seoski poligamist Raka (Rale Milenković) ili kvazibiznismen Batrić (Nikola Kojo).

Putopisni film o težnji čovjeka i nacije za slobodom. Istinita priča o srpskom kralju Petru Prvom smještena je u Prvi svjetski rat. Srpska vojska, desetkovana i gladna, mora se povući preko zaleđenih planina Albanije, na Krf u Grčkoj. Petra Karađorđevića protjerala je iz Srbije kao dječaka konkurentska dinastija Obrenović. Bila mu je uskraćena prilika da izgradi trajnu vezu sa zemljom koja ga je rodila, ljudima čiji je kralj mogao biti i titulom koja mu pripada. U povijesnim se okolnostima vraća u Srbiju, uspostavlja parlamentarnu demokraciju i započinje obnovu zemlje. Ali napredak Srbije zaustavlja se početkom Prvog svjetskog rata kojem je prethodio sarajevski atentat. Uslijedi nemilosrdna želja Austro-Ugarskog Carstva da kazni srpski narod. Nakon herojske Cerske i Kolubarske bitke, srbijanska vlada proglašava da je povlačenje jedina mogućnost. Srpska vojska, desetkovana i gladna, mora se povući preko zaleđenih planina Albanije, na Krf u Grčkoj.

Godina 1991, obala Jadranskog mora, crnogorsko primorje. Aleks je 52-godišnjak, nedovoljno afirmirani pisac koji se bavi popravljanjem tuđih tekstova. Aleks je vitalan, obrazovan i darovit, ali kao osjetljivi ljudi u izvjesnim godinama, pomalo je mizantrop. Druži se jedino sa lokalnim doktorom i ima povremene susrete sa prostitutkama. Jednog dana u njegovom životu pojavljuje se 29-togodišnja Dita, nekadašnja prostitutka koja mu dovodi 6-ogodišnju djevojčicu Romi. Romi je dijete Ditine pokojne sestre s kojom se Aleks nekada susretao, pa Dita smatra da je Romi možda i njegovo dijete..