Ovo je priča o brodu kojim je Tito putovao 14 puta, posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta. Na tim putovanjima dogovorio je Nesvrstane, najveći svjetski savez zemalja nakon Ujedinjenih naroda, tadašnji treći blok Hladnog rata. Jugoslavija je bila lider Nesvrstanih, a Tito njihov vođa.

Film snimljen prema djelu Branka Ćopića. U podgrmečkoj oblasti, u zapadnoj Bosni, počinje ustanak protiv njemačkih okupatora i ustaša. Svi su obuzeti velikim entuzijazmom i željom za slobodom i pružaju podršku lokalnim partizanima. Mlada seoska djevojka srpske nacionalnosti, Jagoda, zaljubljuje se u partizanskog komesara, Hrvata Ivana, specijalistu za miniranje željezničkih pruga. Redatelj: Nikola Popović Glumci: Vera Ilić-Đukić, Siniša Ravasi, Fran Novaković, Carka Jovanović, Nikola Popović, Vaso Kosić, Miša Mirković, Dobrica Milutinović, Emil Kutijaro, Joža Gregorin, Vjekoslav Afrić.

Nakon kapitulacije Italije, jedna mala grupa italijanskih vojnika, bežeći iz Sandžaka, prelazi Drinu i ulazi u bosanske šume. Nošeni željom da se domognu svoje kuće, lutaju opustošenim krajevima i doživljavaju istinu o ratu koja im je do tada bila nepoznata. Najbolji među njima nalaze snage da pomognu tuđem narodu u borbi za slobodu dok drugi nastavljaju putem zločina.

Okolina Mrkonjić-Grada 1941. godine. Spontanim otporom protiv ustaškog terora rukovodi Simela Šolaja, čovjek buntovne prirode i izuzetne snage. U istoj okolini bori se i partizanski odred pod Prolinom komandom. Pod dramatičnim okolnostima dolazi do zbližavanja njihovih odreda i do zajedničkog oslobađanja Mrkonjić-Grada. Četnička komanda, kojoj ne ide u prilog ovo jačanje naprednih snaga, organizira potajno ubojstvo Prole i jednog skojevca – muslimana, okrivljujući za to Šolaju. Duboko uvrijeđen i ogorčen, Šolaja napušta odred i vraća se kući, a njegov odred preživljava tešku krizu. Uvidjevši da njegovo mirovanje koristi samo neprijatelju, Šolaja se odluči vratiti partizanima, ali ga četnici iznenade i zarobe. Iskoristivši pogodan trenutak, Šolaja bježi i vraća se partizanima, s kojima priprema oslobađanje Kupresa. Međutim, u odlučnom času izostaje pomoć koju su četnici obećali i Šolaja herojski gine na ulicama grada kome je donio slobodu.

Mladi kazališni glumac zaljubljuje se u Amerikanku srpskog podrijetla. Nakon vjenčanja i rođenja sina, razlike u mentalitetima sve više dolaze do izražaja, osobito kad i njegova karijere krene silaznom putanjom.

Film je inspiriran istinitom pričom, govori o emigrantima bivše Jugoslavije koji u potrazi za golom egzistencijom napuštaju zemlju zahvaćenu ratnim događajima, ali umjesto toga, dospijevaju u pariško podzemlje. Stvari se dodatno zakompliciraju kad junaci bivaju upleteni u etničke sukobe karakteristične za balkansko podneblje, pri čemu nastaju neobične situacije, ponekad na rubu komike, ponekad groteskne.

Radnja filma odvija se u osvit Prvog svjetskog rata, kada se mladi bračni par učitelja, Srbin Filip, kojeg glumi Nebojša Dugalić, i Slovenka Lea, čiji lik tumači slovenska glumica Iva Kranjc, sele na jug Srbije. Zaplet počinje kada se proglasi opća mobilizacija i Filip dobija poziv za vojsku, pa je primoran ostaviti svoju mladu i zgodnu suprugu. Filip moli školskog poslužitelja, nepismenog i patrijahalnog Albanca Azema, koga glumi Miki Manojlović, da mu, dok je na ratištu, pripazi na ženu. Azem Filipu daje „besu“(zadanu riječ koja se mora održati po cijenu časti i života) da će čuvati Leu i da joj se ništa neće dogoditi. Dvoje ljudi, potpuno različitih kultura i navika, prinuđeni su na nelagodan suživot u napuštenoj školi, dok u pozadini bukti rat. Njihov odnos se razvija od mržnje, netrpeljivosti, do tolerancije i neobičnog prijateljstva, koje na kraju evoluira u u višestruko zabranjeni odnos, neku vrstu ljubavne veze. Situacija se još više komplicira kada se pojavljuje poručnik srpske vojske (igra ga Raša Bukvić), koji se također zaljubljuje u Leu.„Besa“ je priča kroz koju se prepliću mnogobrojna pitanja o ljubavi, obećanju, kulturološkim, etničkim, društvenim, jezičkim i klasnim barijerama i, kao najvažnije, nameće se pitanje - da li je iskrena ljubav jača i veća od zadate riječi.

Ljeto 2018., Svjetsko prvenstvo u nogometu - u iščekivanju finala u Moskvi, u hrvatskim gradovima vlada opće ludilo koje je ponijelo i naše glavne junake. Zolja (Alen Liverić), Jasmin (Branko Janković) i Mali (Borko Perić) odlučuju opljačkati mali dućan kako bi došli do novca za put u Rusiju. Bježeći od policije prelaze granicu s Bosnom i Hercegovinom i gube se u šumi gdje ih čeka iznenađenje. Ako ste mislili da bi planirana mala pljačka mogla proći ispod radara, varate se. Putem će im se dogoditi mnogo nepredviđenih stvari (da ne otkrijem sve).

U zabitom kršu na prostorima Kninske krajine, obitelji bez muškog potomstva smatrane su ukletim i osuđenim na propast. Da bi se spasile prokletstva, te obitelji su jedno od ženske djece proglašavale virdžinom, tj. muškarcem, skrivajući istinu kao obiteljsku tajnu. U jednoj takvoj obiteljii koja zna samo za krš, gudure, ovce i sv. Đurđa, svoga zaštitnika, najveće blago je sin kojeg nikako da dobiju. Zato će posljednja, tek rođena djevojčica biti žrtvovana da postane muško usprkos bolu majke, kako bi kuća ponovo dobila naklonost zaštitnika - sveca. Osuđena da poništi sve žensko u sebi, da se bori sa vlastitom prirodom i osjećajima, u trenutku kad se zaljubi u prijatelja, počinje se buniti svim bićem protiv osuda. Što se otac više trudi da nosi breme za oba muškarca, vjerujući da se sve može prikriti i pred svijetom i pred svecem, sve se više gubi i pada. Virdžina, uz pomoć mladića kojem otkriva tajnu, raskida sa starim životom i kreće, kao mnogi iz tog kraja, na put u Ameriku. Redatelj: Srđan Karanović Glumci: Igor Bjelan, Ina Gogalova, Miodrag Krivokapić, Slobodan Milovanović.

Niš tijekom druge polovice 19. stoljeća, desetak godina nakon odlaska Turaka. Raskošna vjenčanja triju starijih kćeri imućnog Hadži-Zamfira i Tasane, događaji su o kojima bruji grad. Svatko o tome ima nešto za reći, a gradski kroničari marno bilježe tračeve i sitna podmetanja mještana zavidnih Hadži-Zamfiru na bogatstvu i ljepoti njegovih kćeri. Kad nekoliko godina poslije za udaju stasa i četvrta kći, prelijepa Zona, te kad s kumama i najboljom prijateljicom Vaskom počne izlaziti u šetnje gradom, mještanima će zastati dah.

Stipan je policajac koji dolazi na mali jadranski otok s hrvatske obale kako bi istražio prijavljene čudne pojave koji su uplašili čitavu populaciju. U početku nitko ne želi s njim surađivati, ali konačno otkriva da je otok navodno progonjen duhom Josipa Broza Tita, komunističkog čelnika bivše Jugoslavije.

U proljeće 1988. godine lovci pronalaze malog dječaka među vukovima negdje u bosanskim planinama. U Travniku dječak dobiva ime Haris i po hitnom postupku je prebačen u sirotište SFRJ u Beogradu. Pratimo dječakovu transformaciju kroz godine, od divlje zvijeri koja ne podnosti nikoga i ništa do dječaka s manirama. No, njegovo uspješno odrastanje prekida raspad Jugoslavije i rat.

Duhovita i tragikomična priča o drvosječi, seljaku koji se za vrijeme Drugog svjetskog rata priključuje partizanima. Tamo, kao desetar, sa svojom četom uspješno i hrabro ispunjava svoje borbene zadatke. Komandant ga šalje na specijalni zadatak..

U zabitom kršu na prostorima Kninske krajine, obitelji bez muškog potomstva smatrane su ukletim i osuđenim na propast. Da bi se spasile prokletstva, te obitelji su jedno od ženske djece proglašavale virdžinom, tj. muškarcem, skrivajući istinu kao obiteljsku tajnu. U jednoj takvoj obiteljii koja zna samo za krš, gudure, ovce i sv. Đurđa, svoga zaštitnika, najveće blago je sin kojeg nikako da dobiju. Zato će posljednja, tek rođena djevojčica biti žrtvovana da postane muško usprkos bolu majke, kako bi kuća ponovo dobila naklonost zaštitnika - sveca. Osuđena da poništi sve žensko u sebi, da se bori sa vlastitom prirodom i osjećajima, u trenutku kad se zaljubi u prijatelja, počinje se buniti svim bićem protiv osuda. Što se otac više trudi da nosi breme za oba muškarca, vjerujući da se sve može prikriti i pred svijetom i pred svecem, sve se više gubi i pada. Virdžina, uz pomoć mladića kojem otkriva tajnu, raskida sa starim životom i kreće, kao mnogi iz tog kraja, na put u Ameriku. Redatelj: Srđan Karanović Glumci: Igor Bjelan, Ina Gogalova, Miodrag Krivokapić, Slobodan Milovanović.

Film Ana Karenjina ekranizacija je Tolstojevog romana koji opisuje društvenu i osobnu psihologiju toga doba. Radnja se vrti oko dvije ljubavi - jedne sretne i jedne nesuđene. Osnovni motiv i radnja, Anina preljuba, isprepletena je mnogim scenama, koje su gotovo samostalne novele. Uzorna supruga i brižna majka, zna za zadovoljstvo, ali ne i za strast. To se mijenja kada upoznaje vatrenog grofa Vronskog. Zbog njega ona odbacuje brak, obitelj, društveni položaj i na kraju život.