S01E07 U središtu priče je jedan ljubavni slučaj, afera između Inge Lebenshajm, novosadske Njemice zanosne ljepote koja se 20 godina nakon rata vraća iz Beča u svoj rodni Novi Sad, i Sergija Rudića, heroja II. svjetskog rata, koji se nije snašao u poslijeratnom životu, i koji se svakog vikenda vraća u Novi Sad bježeći od svog i poslovno i emotivno zaglibljenog života u Beogradu. Iako su poznanici iz gimnazijskih dana, njih dvoje se nisu vidjeli 20 godina jer je Inge pred kraj rata morala pobjeći iz zemlje, budući da je njen otac bio jedan od vodećih novosadskih nacista. Ova poslijeratna romansa dvoje ljudi na pragu četrdesetih godina života je opterećena njihovim strahom da im je ovo možda posljednja prilika da povrate svoje ratom razorene živote. Jer Ingi je rat odnio sve koje je voljela i ostavio je nesposobnom za emotivne odnose, da rađa iako su joj svi reproduktivni organi zdravi i ravnodušnom do mjere da se predala u brak sa čovjekom kog jedva podnosi, gotovo bolesno racionalnim i poslovno vrlo uspješnim Baltazarom Šultajsom. Sergije je pak u SKOJ pa onda i u rat uletio gorljivo, s nepromišljenošću jednog maturanta što bi ga koštalo glave da nije njegovog brižnog prijatelja, čudaka i samotnjaka, dobrovoljno samoizgnanog u knjige, Eugena Pataka. No ni on ga nije mogao spasiti od krivice koju će nadalje nositi zbog pogibije njegove prve djevojke i suborca. I nakon rata Sergijev život su nastavile obilježavati dobre namjere koje su nekako uvijek vodile teškim porazima i, po njega bolnim, razbijanjima jedne po jedne iluzije. Upravo gubitak iluzija u sudaru sa stvarnošću i cinizmom novog vremena čini okosnicu i glavni motiv ove priče.

U jednom adaptiranom samostanu negdje u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata udomljeni su dječaci koji su izgubili roditelje. Među njima je i novopridošli Boško Grubač, povučeni desetogodišnji dječak koji, iako sin poginulog vojnika, djeluje finije i kulturnije od ostalih. No istina je da je on sin poginulog njemačkog zapovjednika kojega je ravnatelj doma odlučio spasiti, zabranivši mu da ikome odaje svoj pravi identitet. Bit će vrlo zahtjevno živjeti pod izmišljenim imenom među dječacima ionako napaćenima ratom i pogibeljima njihovih najbližih.

S01E05 Svojevrsna televizijska enciklopedija zajedničkog nasljeđa. Iznosi činjenice, urbane legende, mitove, fenomene, skrivene detalje. Serija prati prve doticaje zapadne kulture početkom 50-ih godina na festivalima zabavne glazbe, zatim novi val, partizanske spektakle, uspjeh Bijelog Dugmeta, komedije Duška Kovačevića i osvajanje Kupa šampiona. U sklopu ove dokumentarne serije prikazano je više od 150 intervjua snimljenih u Beogradu, Ljubljani, Splitu i Zagrebu. U seriji između ostalih sudjeluju: Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Dragan Nikolić, Neda Arnerić, Milena Dravić, Emir Kusturica, Darko Rundek, Zdravko Čolić, Lepa Brena, Relja Bašić, Slobodan Šijan, Darko Rundek, Mirko Ilić, Vlada Divljan, Veljko Bulajić, Goran Bregović i mnogi drugi. Narator: glumac Nikola Đuričko Redatelj: Igor Stoimenov.

Grupa partizana odlazi uništiti njemačko skladište benzina u Postojnskoj jami. Jednog borca obuzima strah i nepovjerenje prema novom komandantu, koje prelazi i na druge te kulminira kada borac ostaje u pećini odsječen eksplozijom. Poverenje se uspostavlja kada se komadant vrati i spasi borca.

S01E10 U središtu priče je jedan ljubavni slučaj, afera između Inge Lebenshajm, novosadske Njemice zanosne ljepote koja se 20 godina nakon rata vraća iz Beča u svoj rodni Novi Sad, i Sergija Rudića, heroja II. svjetskog rata, koji se nije snašao u poslijeratnom životu, i koji se svakog vikenda vraća u Novi Sad bježeći od svog i poslovno i emotivno zaglibljenog života u Beogradu. Iako su poznanici iz gimnazijskih dana, njih dvoje se nisu vidjeli 20 godina jer je Inge pred kraj rata morala pobjeći iz zemlje, budući da je njen otac bio jedan od vodećih novosadskih nacista. Ova poslijeratna romansa dvoje ljudi na pragu četrdesetih godina života je opterećena njihovim strahom da im je ovo možda posljednja prilika da povrate svoje ratom razorene živote. Jer Ingi je rat odnio sve koje je voljela i ostavio je nesposobnom za emotivne odnose, da rađa iako su joj svi reproduktivni organi zdravi i ravnodušnom do mjere da se predala u brak sa čovjekom kog jedva podnosi, gotovo bolesno racionalnim i poslovno vrlo uspješnim Baltazarom Šultajsom. Sergije je pak u SKOJ pa onda i u rat uletio gorljivo, s nepromišljenošću jednog maturanta što bi ga koštalo glave da nije njegovog brižnog prijatelja, čudaka i samotnjaka, dobrovoljno samoizgnanog u knjige, Eugena Pataka. No ni on ga nije mogao spasiti od krivice koju će nadalje nositi zbog pogibije njegove prve djevojke i suborca. I nakon rata Sergijev život su nastavile obilježavati dobre namjere koje su nekako uvijek vodile teškim porazima i, po njega bolnim, razbijanjima jedne po jedne iluzije. Upravo gubitak iluzija u sudaru sa stvarnošću i cinizmom novog vremena čini okosnicu i glavni motiv ove priče.

Putopisni film o težnji čovjeka i nacije za slobodom. Istinita priča o srpskom kralju Petru Prvom smještena je u Prvi svjetski rat. Srpska vojska, desetkovana i gladna, mora se povući preko zaleđenih planina Albanije, na Krf u Grčkoj. Petra Karađorđevića protjerala je iz Srbije kao dječaka konkurentska dinastija Obrenović. Bila mu je uskraćena prilika da izgradi trajnu vezu sa zemljom koja ga je rodila, ljudima čiji je kralj mogao biti i titulom koja mu pripada. U povijesnim se okolnostima vraća u Srbiju, uspostavlja parlamentarnu demokraciju i započinje obnovu zemlje. Ali napredak Srbije zaustavlja se početkom Prvog svjetskog rata kojem je prethodio sarajevski atentat. Uslijedi nemilosrdna želja Austro-Ugarskog Carstva da kazni srpski narod. Nakon herojske Cerske i Kolubarske bitke, srbijanska vlada proglašava da je povlačenje jedina mogućnost. Srpska vojska, desetkovana i gladna, mora se povući preko zaleđenih planina Albanije, na Krf u Grčkoj.

S01E19 Ekser (Dragan Bjelogrlić) i Švaba (Nikola Đuričko) preživljavaju švercajući ukradenu robu, najčešće parfeme sumnjivog porijekla, stalno su u dugovima i na rubu propasti čekajući da se dogodi neko čudo. Kada pomisle da se ono dogodilo i nenadano nasljedstvo ulije im optimizam, oni odlaze u vojvođansko selo imena koje dobro oslikava stanje duha njegovih stanovnika. Okomili su se jedni na druge, truju se, svađaju, zavide, kradu, varaju... U takvo selo stižu naši junaci, Ekser i Švaba, dolaze dignuti lovu i otići, a dogodit će se suprotno i ostat će. Ali za njima stižu i oni s kojima imaju neriješene račune. Prije svih tu je Dule Pacov (Srđan Todorović) koji, njušeći mnoštvo mogućnosti, ulazi u najrazličitije kombinacije sa živopisnim karakterima kao što su baba Ruža (Mira Banjac), seoski poligamist Raka (Rale Milenković) ili kvazibiznismen Batrić (Nikola Kojo).

Na jednoj taksi stanici na periferiji grada život teče normalno do trenutka kad se pojavi novi taksist - lijepa djevojka. Taksist i bivši bokser, sumnja da ga žena vara. Uhvativši je na djelu, obračuna se sa njenim ljubavnikom Bizmarkom. Nakon toga žena ga napusti, te biva pretučen i odluči istjera svoju pravdu. Istovremeno se i policija zainteresira za Bizmarka. Naime, sve djevojke iz njegovog društva su narkomanke i sve tajanstveno nestaju. U završni rasplet događaja umiješani su taksisti, predvođeni svojom lijepom kolegicom, Interpol i policija..

S02E04 Sedam muškaraca sa zapadne strane Sjedinjenih Država udružuju se i formiraju zakon u gradu koji, u dobru i zlu, treba njihovu zaštitu od bezakonja zapada. Oni se sastoje od zloglasnog revolveraša, bivšeg lovca na ucjene, uglađenog prevaranta, mladog istočnjačkog amatera, revolveraša, oslobođenog roba koji je postao iscjelitelj i bivšeg propovjednika koji traži pokoru. Iako su se prvotno udružili kako bi zaštitili prašnjavo seminolosko selo od odmetnutih bivših vojnika Konfederacije (dok je film bio o zaštiti meksičkog sela od razbojnika), kasnije se udružuju kako bi zaštitili gradić u nadolazećim godinama od neprekidnih prevara koje prijete da ga unište.

Do pobjede je jugoslavenski crno-bijeli ratni film snimljen 1966. godine u režiji Živorada Mitrovića, a prema scenariju Simona Drakule. Radnja se odvija pred kraj Drugog svjetskog rata u malom makedonskom mjestu koje su partizani oslobodili od bugarskih snaga, a pred njima je pitanje kako se suprotstaviti zarobljenim vojnicima, no mještani koji su podržavali neprijatelja.