Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 3
06:05
Petrograd: Kamerna opera
07:20
Koncert: Ju grupa, 2. deo
08:27
Kulturni centar (R)
09:15
Nezaustavljivo: Naked, 2. deo (R)
10:20
Kamiondžije DOO, 20-20, 1S (R)
11:10
Andrej Korobeinikov, 1.deo (R)
11:55
Mira Adanja Polak – Ekskluzivno: ljubav Mileve Ajnštajn (R)
12:45
4. Beogradski festival igre: Bijaric, Francuska „Don Žuan“ (R)
13:35
Petrograd: Kamerna opera (R)
14:50
Koncert: Ju grupa, 2. deo (R)
16:01
Berge Mogensen-Nameštaj za sva vremena
17:00
Na poziv Kulturnog centra Ambasade Islamske Republike Irana u Beogradu, upućen Radio-televiziji Srbije, urednica Ranka Jakšić i snimatelj Nikola Đurović putovali su u Iran kao gosti Ministarstva Irana za kulturno nasleđe, turizam i zanate.... Ideju da se iranska prošlost i sadašnjost dožive očima predstavnika stranih televizijskih, producentskih i novinskih kuća i prenese svetu, osmislila je Organizacija za islamsku kulturu i odnose s javnošću u Teheranu. Tako je nastala putopisna emisija ,,Putovanje u Iran” u kojoj će gledaoci imati priliku da vide grad Isfahan, istorijsko sedište Irana, nekadašnju prestonicu Persije, koja predstavlja, sa svojim brojnim zdanjima - džamijama, palatama, mostovima, pravi biser graditeljstva. Obilaskom Isfahana prepliću se slike prošlosti i sadašnjosti. Šetnja kroz lavirint ulica Bazara izgleda kao šetnja kroz slavnu persijsku prošlost. Na reci Zajande, sačuvani su mostovi iz srednjeg veka na kojima se danas okupljaju porodice i mladi ljudi kako bi se u hladovini mostovskih paviljona sklonili od jakih vrućina.   U Isfahanu se nalaze najgrandioznija dela islamske arhitekture. Među njima je Šahova džamija na čuvenom Imamovom trgu, jednom od najlepših i najvećih trgova na svetu, koji je stavljen na Uneskovu listu svetske baštine.   Putovanje se završava kratkim zadržavanjem u Teheranu, gde je ekipa obišla Milad toranj, četvrti u svetu po visini, koji predstavlja ponos modernog iranskog graditeljstva. Urednik: Ranka Jakšić     Repriza ,26. maj u 02:45 i 10:40.
17:30
Kraljica teatra Mira Trailović ostavila je neizbrisiv trag u pozorišnom životu Beograda. U znak sećanja na nju, Atelje 212, čiji je bila dugogodišnji direktor i jedna od saradnica osnivača tog pozorišta Radoša Novakovića, obeležava dvadeset godina od njene smrti. Tome se priključuje i RTS dvema emisijama autora Milana Šarca, pod nazivom Sećanje na Miru Trailović.... U emisiji o Miri Trailović govore: Olga Milićević, njena sestra, akademik Dejan Medaković, reditelj ljubomir Muci Draškić, teatrolog Jovan Ćirilov, književnik Dušan Kovačević, dramski umetnici Petar Kralj, Rade Šerbedžija, ljuba Tadić i Svetozar Cvetković. Oni osvetljavaju gotovo nepoznatu stranu Mire Trailović, jedne od najdominantnijih ličnosti srpskog teatra, ali i teatra uopšte. Sa Radošem Novakovićem osnovala je Atelje 212, potom i Bitef - (Beogradski internacionalni teatarski festival), čiji je umetnički direktor bila od 1967. godine, sve do smrti. Scenario i režija: Milan Šarac   Repriza , 26. maj u 04:15 i 12:10.
18:15
Kako se osvajala sloboda govora putem omladinske štampe u bivšoj Jugoslaviji 50-ih godina prošlog veka? Koje nove teme su parirale tekstovima ozbiljnog socijalističkog tona? Kako su studenti postali nosioci kulturne i političke misli i kako se to reflektovalo na društvena dešavanja s kraja 60-ih godina?... U prvoj od pet emisija serijala o omladinskoj štampi govorimo o listovima koji su obeležili razdoblje od 50-ih do 70-ih godina 20. veka, sa naglaskom na listove Omladina, Mladost i Student. Videćemo i na koji način se novinari i urednici nekadašnjih omladinskih glasila“ sećaju vremena bratstva i jedinstva i zašto se o ovom periodu govori kao o zlatnom dobu omladinske i studentske štampe?  Repriza , 26. maj u 01:15 i 09:10.
18:45
Mornarički specijalci, 9-20, 3S
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Karijera ove svetske zvezde ne poznaje pad. NJegov životni i glumački put je gotovo savršen, izuzev jedne sitnice: teret tog savršenstva pritiska ga kao prokletstvo.... Da li je javnost u njemu ikada videla nešto više od običnog lepotana? Da li su tri decenije na filmu dovoljne da promene imidž glamura koji mu je doneo neslućeni uspeh, ali je istovremeno postao i teret? Priča o Bredu Pitu pruža nam mogućnost da sagledamo put koji je prešao? Od srcolomca i miljenika žena - do glumačke ikone za koju se otimaju najveće filmadžije Holivuda. Priča o Bredu Pitu pruža nam mogućnost da sagledamo put koji je prešao od srcolomca i miljenika žena... do glumačke ikone za koju se otimaju najveće filmadžije Holivuda.  Repriza , 26. maj u 07:10 i 15:05.
21:00
Komična opera bufa Gaetana Donicetija na libreto Đovanija Rufinija, završava se ovim rečima: ”Smešan je onaj koji se oženi pod stare dane”.... Ova ironična izjava savršeno sumira sva razočaranja našeg junaka, bogatog neženje željnog da uleti u budalasti brak. Na sreću, situaciju vode i razrešavaju njegov promućurni nećak Ernesto i nesuđena mlada, Norina. Opera Don Paskvale prvi put je izvedena u Parizu, 1843. godine, na izmaku stare i početku nove umetničke ere. Postavka koju RTS 3 predstavlja publici, izvedena je ovaj put u Pariskoj operi i već na samom početku nas italijanski reditelj Damijano Mikjelito transponuje pravo u dramsku napetost ovog naizgled lepršavog muzičkog dela. U glavnim ulogama Mikele Pertusi kao Don Paskvale, Florijan Sempej kao Doktor Malatesta, Lorens Braunli, i Nadin Sijera kao Norina, Lorens Braunli kao Ernesto. Dirigent Evelino Pido rukovodi Orkestrom pariske opere.   Repriza . 26. maj u 05:00 i 12:55.
23:10
Prvi dokumentarni film o Jovanki Broz. Film je baziran na svedočenju ljudi koji su bili savremenici i akteri događaja u Užičkoj 15, gde je Jovanka Broz provela 35 godina zajedničkog života sa Titom. Dokumentarni film sniman je u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Priča sadrži i citate tada bitnih političara i dokumente iz ljubljanskog i beogradskog arhiva, koji do sada nisu prikazani javnosti u Srbiji.... Dokumentarni film Drugarica Jovanka pokušava da donese odgovore na brojna pitanja i dileme koje i dan-danas prate Jovanku Broz: da li je ona bila više od obične supruge, koliko je znala i na šta je sve uticala, da li je žrtva ili krivac? Pozivajući se na odlomke iz mnogobrojnih knjiga, razne ispovesti, i na određene dokumente, film je, zapravo, pokušaj da se rasvetle odnosi u vrhu tadašnjeg sistema, koji su nedovoljno jasni čak i ljudima koji su bili deo tog sistema. Sa druge strane, to je prikaz jedne države i vremena o kome mlađi naraštaji ne znaju mnogo. Film o Jovanki Broz sniman je na autentičnim lokacijama i u objektima koje su koristili Brozovi. Osim ostrva Vanga na Brionima (omiljeno mesto Josipa Broza, koje je i dan-danas zatvoreno za posetioce), dramatizacije su snimane u Belom dvoru i Karađorđevu. Autorka filma je Slađana Zarić, reditelj Filip Čolović   Repriza , 26. maj u 03:15 i 11:10.
00:11
Berge Mogensen-Nameštaj za sva vremena (R)
01:15
Omladinska štampa u Jugoslaviji, 4-5 (R)
01:45
TV feljton: Borka Pavićević
02:45
Putovanje u Iran (R)
03:15
Drugarica Jovanka (R)
04:15
Sećanje na Miru Trailović, 2. deo (R)
07:10
Bred Pit: Osveta plavušana (R)
08:07
Berge Mogensen-Nameštaj za sva vremena (R)
09:10
Omladinska štampa u Jugoslaviji, 4-5 (R)
09:40
TV feljton: Borka Pavićević (R)
10:40
Putovanje u Iran (R)
11:10
Drugarica Jovanka (R)
12:10
Sećanje na Miru Trailović, 2. deo (R)
12:55
Gaetano Doniceti: Don Paskvale (R)
15:05
Bred Pit: Osveta plavušana (R)
16:01
U dokumentarnom filmu „Iza mojih koraka” pet plesača Angolske trupe savremenog plesa istražuje koncept tradicije, kulture, sećanja i identiteta, dovodeći u pitanje transformaciju i dekonstrukciju ovih tema u sopstvenim životima....   Većina njih, koji dolaze iz ruralnih delova zemlje, kada se presele u užurbanu, promenljivu i mahnitu stvarnost glavnog grada Luande, sa sobom donose uspomene i tradicije svog zavičaja. Radi integracije, kod ovih igrača postoji potreba za delimičnim odbacivanjem onoga ko su i javlja se želja za stvaranjem novog identiteta, ne samo građanskog, već i umetničkog. Repriza , 27. maj u 00:01 i 08:02.
17:15
Ekipa RTS-a posetila je Međunarodni festival fotografije Xposure, najveću bliskoistočnu manifestaciju posvećenu umetnosti fotografije, koju od 2016. godine organizuje Medijski biro Vlade Šardže.... Nosilac Uneskove titule Kulturna prestonica arapskog sveta od 1998, prestonica islamske kulture od 2014. godine, ovaj emirat danas je simbol inkterkulturalnosti i znanja, mesto održavanja kulturnih manifestacija koje predstavljaju nove poglede na vizuelne i druge umetnosti, poput festivala Xposure. Ove godine održan od 9. do 15. februara, okupio je više desetina autora u fokusu međunarodne fotografske scene. O tim pričama razgovarali smo sa njihovim autorima - Stivom Makarijem, DŽodi Kob, DŽajlsom Klarkom, Elisom Janakone, Karstenom Ivanom, Benom Saradžićem, Gregom Gormanom i Majklom Abojom.  Autor emisije Jovana Janković    Repriza , 27. maj u 01:15 i 09:15.
17:40
Do detalja:
18:15
Oni opsedaju sve naše ekrane, ali niko nikada ne razmišlja o tome kako nastaju. Oni znaju sve o našim emocijama, ali mi ne znamo mnogo o njima. Mislimo da su naivni, bezopasni, ali ako zagrebemo ispod njihove žuto obojene glazure, emodži propagiraju svet mnogo složeniji nego što izgleda.... Svet u kome je popularni i šaljivi esperanto prešao put od statusa umetničkog dela do instrumenta kulturne dominacije. U emodži naciji, Stefani Kabr se infiltrira preko veb alata u galaksiju ovih malih piktograma, koji se koriste u našim instant mesindžerima. Zabavna i neobična istraga koja zalazi iza tastature emodžija da bi ispričala svoju priču, dešifrovala evoluciju našeg jezika i dekodirala sve veći uticaj digitalnih giganata i Silikonske doline.   Repriza , 27. maj u 02:15 i 10:15.
18:35
Tokom tri epizode serijala Čuvari Velikog koralnog grebena, pratimo trag nekoliko internacionalnih misija koje maštovitim dostignućima pokušavaju da sačuvaju Veliki koralni greben i njegovih 9.000 endemskih vrsta od uništenja.... Ugrožene vrste u interakciji sa koralima, formiraju složene i delikatne eko-sisteme čije preživljavanje zavisi od uzajamnog postojanja. Ipak, danas su korali, a time i organizmi koji od njih zavise, pod velikim rizikom. U ovoj vizuelno čudesno snimljenoj seriji koja oslikava jedan od najlepših habitata na našoj planeti, nagrađena filmska ekipa pet godina je pratila naučne timove. NJihova misija podrazumeva nesvakidašnja i smela tehnološka rešenja kojima je moguće spasti Veliki koralni greben. U drugoj epizodi saznajemo da je Veliki koralni greben na prvoj liniji opasnosti nastalih usled klimatskih promena. Više nije u stanju da sam odgovori na ove izazove koji velikom brzinom poprimaju sve veće razmere. Da li bi ljudi, koji su delimično za to odgovorni, mogli da mu pomognu? Izazov je neizmerno težak, a vreme otkucava.   Repriza , 27. maj u 02:35 i 10:35.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Jedan od poslednjih koncertnih snimaka kultnog beogradskog benda Ekatarina Velika.... Koncert je održan 1993. godine u Novom Sadu, a na njemu su zabeleženi neki od najvećih hitova grupe EKV: Oči boje meda, Tatu, Kao da je bilo nekad, Par godina za nas, Dum dum... Repriza , 27. maj u 04:05 i 12:05.
21:05
Utvrđeni gradovi: Đerdapski limesi, Rumunska utvrđenja na Dunavu, 1.deo
21:35
Digitalni program emituje serijal Utvrđeni gradovi, stvaran u vreme kada je Školski program vodio Čedomir Mirković i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB.... Urednik Spomenka Nedić u deset polusatnih dokumentarnih reportaža predstavlja najznačajnija utvrđenja na našem prostoru.   Repriza , 27. maj u 05:35 i m13:35.
22:10
U ovoj epizodi gledaoci će imati priliku da vide događaje pre, za vreme i posle Brionskog plenuma. Zašto je Ranković tek kasno u noć uoči Plenuma dobio materijal za sastanak. Ko ga je ubeđivao da ne prisustvuje Plenumu i zbog čega nije prihvatio te sugestije.... Gledaocima će biti interesantno da čuju ko je izneo najteže optužbe protiv Rankovića i kako su pokušali da ga uvuku kao svedoka u sudski postupak koji je vođen protiv lica osumnjičenih za prisluškivanje. U ovoj epizodi igraju: Nebojša Dugalić, Vaja Dujović, Dragan Vujić, Miloš Vlalukin, Boško Puletić, Aleksandar Srećković, Đorđe Kreća, Bora Nenić i Samuil Petrovski.   Repriza , 27. maj u 06:10 i 14:10.
23:05
Među brojnim muzičarima koji su 2018. godine nastupili na festivalu Nišvil, jeste i ovaj kineski trubač i kompozitor, jedan od vodećih džez muzičara u svojoj zemlji.... Dobitnik brojnih prestižnih nagrada na internacionalnim džez konkursima, lider ovog kvinteta je prvi kineski džez muzičar koji je dobio stipendiju za usavršavanje u Americi, gde su ga pozvali da se pridruži bendu slavnog Edija Gomeza. Repriza ,27. maj u 07:05 i 15:05.
00:01
Iza mojih koraka (R)
01:15
Festrival fotografije u Šardži (R)
01:40
Do detalja: (R)
02:15
Emodži nacija: U srcu emodži doline, 2-3 (R)
02:35
Čuvari velikog koralnog grebena: Koralni grebeni, 2-3, (R)
03:30
Tv feljton: Brus Li mi ti se divimo
04:05
Koncert EKV 1993, (R)
05:05
Utvrđeni gradovi: Đerdapski limesi, Rumunska utvrđenja na Dunavu, 1.deo (R)
06:10
Drug Marko, 8-10 (R)
07:05
Nišvil 2018: Li Xiaochuan quintet (R)
08:02
Iza mojih koraka (R)
09:15
Festival fotografije u Šardži (R)
09:40
Do detalja: Miloš Timotijević (R)
10:15
Emodži nacija: U srcu emodži doline, 2-3
10:35
Čuvari velikog koralnog grebena: Koralni grebeni, 2-3 (R)
11:30
Tv feljton: Brus Li mi ti se divimo (R)
12:05
Koncert EKV 1993 (R)
13:05
Utvrđeni gradovi: Đerdapski limesi, Rumunska utvrđenja na Dunavu, 1.deo (R)
13:35
Utvrđeni gradovi: Đerdapski limesi, Rumunska utvrđenja na Dunavu, 2.deo (R)
14:10
Drug Marko, 8-10 (R)
15:05
Nišvil 2018: Li Xiaochuan quintet (R)
16:01
Snimak koncerta održanog 10. januara prošle godine u Kolarčevoj zadužbini.... Nastupio je jedan od naših najrenomiranijih pevača, tenor Zoran Todorović, koji svoju karijeru već dugo sa uspehom gradi na inostranim scenama. Kamerni ansambl 13 gudača predvodio je Srđan Sretenović, a specijalna gošća je bila Sanja Anastasia, mecosopran. U drugom delu koncertne večeri, izvedeni su odabrani odlomci iz dela Bizea, Tostija, Debisija i De Falje.
16:40
Paleta kulturnog nasleđa:Utočište
17:10
U Beogradu ima mnogo stručnjaka koji se bave astronomijom i poznati su na svetskom nivou. Zoran Knežević je jedan od njih, a njegova stručna oblast su mala tela u Sunčevom sistemu -asteroidi. Planeta patuljak je prvi otkriveni asteroid.... Međunarodna astronomska unija jedina na svetu daje imena zvezdama. Asteroidi prvo dobiju broj u katalogu. Zoranov broj je 3900, što je veoma visok broj, koji se dobija za kvalitet i stručnost.
17:45
Među 2.860 žurnala u fundusu Filmskih novosti snimljenih do 1976. godine, nalazi se i jedan na prvi pogled ni po čemu poseban. Na onaj drugi pažljiviji pogled, shvatite da je pred vama filmski zapis iz današnje perspektive nezamislivog događaja.... Naime, ovih pedesetak sekundi žurnala Filmskih novosti, pravi su arhivski biser i vredno društveno istorijsko svedočanstvo, iz čega se čita zavidno osmišljena državna politika brige o deci u ondašnjoj Jugoslaviji, zaboravljenoj, naravno, a zbog koje bi današnji donosioci zakona o našoj deci trebalo da se postide. Mnogo od toga što stoji iza ovog žurnala danas na svoju decu primenjuju Norveška i ostale skandinavske zemlje, na koje tako volimo da se pozivamo na našim tribinama i radionicama. Priču pripremili, realizovali i vizualizovali zajedno - Iva Veselinović, Igor Vujčić, Ana Pavlović, Marko Ž. Vučković, Miloš Mitrović, Jovana Filipović i Olivera Pančić koja potpisuje tekstove i režiju i uspešno već godinu dana vodi ovaj kreativni tim.
18:00
Kamiondžije DOO, 1-12 2S
18:55
Od Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Bačke, Đerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovačevića, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske građe RTB-a.... Emisije iz serijala Karavan temeljno su pripremane - informativne su i zabavne i danas, posle više decenija. Sada imate priliku da uživate u remasterizovanim epizodama. Ovog puta Karavan vodi na Plitvička jezera u fantaziju trijade - vode, prirode i neba.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
U samo tri generacije vladavine katarske dinastije El Tani, negostoljubiva pustinja transformisana je u jedan od čuvenijih gradova sveta. Gotovo bezvremeni pejzaž Katara potpuno se promenio tridesetih i četrdesetih godina prošlog veka dolaskom stranih inženjera u potrazi za naftom. Vrtoglav stepen modernizacije dostignut je nakon što se potražnja za gasom naglo povećala.... Katar, koji je bio domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine, recipročno je mala država u odnosu na to koliko je bogata. Rastrzan između zapadnjačke modernizacije i beduinskog tradicionalizma, Katar je veliki i važan geopolitički igrač, dok vladajuću dinastiju EL Tani novinski članci opisuju kao Kenedijeve Srednjeg istoka.
21:00
Rođen je 1990. godine u Subotici. Studirao je u klasi Anete Ilić, na Katedri za solo pevanje FMU, gde je završio osnovne i master studije. Diplomirao je ulogom Lenskog iz opere „Evgenije Onjegin” P. I. Čajkovskog.... Do sada je tumačio i ulogu Alfreda u opereti „Slepi miš” Johana Štrausa Mlađeg (u režiji Vladana Đurkovića i u produkciji pozorišta Dadov), rolu Dragutina Dimitrijevića Apisa u mjuziklu ,,Tajna Crne ruke” (u režiji ljubiše Ristića i u produkciji KPGT) i ulogu Fantoma u Veberovom mjuziklu „Fantom iz Opere”, u Pozorištu na Terazijama. Nastupa kao solista sa orkestrom Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane „Stanislav Binički”, sa novosadskim Big bendom, Big bendom RTS-a, Subotičkom filharmonijom, Zrenjaninskom filharmonijom... Učestvovao je i osvojio mnoge nagrade na brojnim muzičkim festivalima u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Belorusiji i u Rusiji.
21:45
Svoje čuveno delo, Patetičnu ili Šestu simfoniju u be-molu, Čajkovski je napisao neposredno pred smrt, 1893. godine.... Pred nezainteresovanom javnošću, Čajkovski je u Sankt Peterburgu sam dirigovao premijerom. Danas je, međutim, ovo legendarno ostvarenje jedna od najizvođenijih i najčuvenijih simfonija. Stvaranje Patetične simfonije oduvek su pratile misterija i drama, jer Čajkovski samo nekoliko dana posle njenog predstavljanja publici umire od kolere. Tako je glasio zvanični izveštaj, ali generacije poklonika i poštovalaca više od jednog veka tragaju za razjašnjenjem spornih okolnosti. Reditelj i autor filma, Josif Paternak uz pomoć kompozitora, biografa i teoretičara muzike analizira muzički i istorijski kontekst Patetične simfonije.
22:40
Povodom sto pedeset godina od predaje ključeva gradova knezu Mihailu Obrenoviću aprila 1867, danas se postavlja pitanje uloge i dometa njegove politike u srpskoj savremenoj istoriji. Da li je knez Mihailo bio jedan od najvećih vladara koje je Srbija imala? Zbog čega je on i danas simbol moderne Srbije, iako je u svoje vreme važio za autokratu? Da li znamo da je istovremeno bio i veliki nacionalista i zagovornik jugoslovenske ideje? Kako se odnosimo prema načelu kojim se rukovodio u politici: Zakon je najviša volja u Srbiji, i prema činjenici da je po stupanju na presto doneo Akt o pomirenju političkih protivnika?... Da li znamo da je prvi organizovao narodnu vojsku, a ustavnim zakonima o Narodnoj skupštini i Državnom savetu - Srbiji za nepunih osam godina, koliko je bio na njenom čelu, otvorio put ka nezavisnosti i demokratiji? Da je za njegove vlasti Licej prerastao u Veliku školu, na kojoj je tada osnovan Tehnički fakultet i započet prvi urbanistički premer grada Beograda? Da je doneo Propis o držanju javne licitacije za podizanje novih građevina i opravku starih i da je formiranjem Odbora položio kamen-temeljac Narodnom pozorištu i doneo Zakon o tipskom zidanju crkava, baš kao i Uredbu o jednoobraznom izgledu mehana? I da je simbolična predaja ključeva, aprila 1867, iz ruku poslednjeg beogradskog muhafisa, utrla put obnovi srpske državnosti? U emisiji učestvuju: istoričari, akademik Vasilije Krestić, dr Bojana Miljković Katić, dr Jelena Paunović Štermenski, pravnik dr Dragoljub Popović i istoričar umetnosti dr Nenad Makuljević. Kroz emisiju vodi glumac Mihailo Lađevac. Urednik i scenarista je Nevena Todorović.
23:10
Serijal prati težnju političkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se uključe u savremene evropske tokove.... Sam naslov Via militaris - Koridor 10, postavlja dilemu hoćemo li, uprkos svemu, uspeti da glavne evropske saobraćajne pravce od puteva rata pretvorimo u puteve razvoja. Autorska ekipa: Božidar Nikolić, Zoran Sinđelić, Mila Jovanović Nikolić, Snežana Rodić Sinđelić, Petar Jakonjić i Milo Lekić. Urednik i scenarista: Božidar Nikolić.
00:01
Zoran Todorović tenor, Sanja Anastasia mecosporan i 13 gudača, 2. deo (R)
00:40
Paleta kulturnog nasleđa:Utočište (R)
01:10
Kako misli akademija: 3900 Knežević, 11-14 (R)
01:45
Dokumentarne fusnote: Let na recept (R)
02:00
Kamiondžije DOO, 1-12 2S (R)
02:55
TV Beograd: Karavan – Plitvice (R)
03:30
Srbi sa petog kontinenta: Hronika jedne mladosti
04:00
Savremo tumačenje srpske istorije: Ka nezavisnosti Srbije, 2. deo (R)
04:30
Tv lica: Dušan Svilar (R)