Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
Kina, Priča o porcelanu: Šesta emisija (R)
06:50
Sitnice svakodnevnice: Majstor (R)
06:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 6-10 (R)
07:07
Istorija nauke: Josif Pančić (R)
07:20
Očima prirode: Priča o Tari (R)
07:33
Zeleni časovnik: Pregovaračko poglavlje 27 (R)
08:00
Štetni svet: Prva emisija (R)
08:30
Hemija razbija mitove: Zeolit (R)
08:45
Odgonetanje tela: Biologija (R)
09:00
Dekodiranje nauke: Partnerski odnosi (R)
09:30
Teslin narod: Sedma emisija, ciklus 02 (R)
10:00
Naučni portal: em.95 (R)
10:30
Dositej putnik prosvećenosti: Mladost (R)
11:00
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Gorski carevi (R)
11:31
Nekada davno – srpske narodne bajke: Progonjene devojke (R)
12:00
Kina, Priča o porcelanu: Šesta emisija (R)
12:50
Sitnice svakodnevnice: Majstor (R)
12:55
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 6-10 (R)
13:07
Istorija nauke: Josif Pančić (R)
13:20
Očima prirode: Priča o Tari (R)
13:33
Zeleni časovnik: Pregovaračko poglavlje 27 (R)
14:00
Štetni svet: Prva emisija (R)
14:30
Hemija razbija mitove: Zeolit (R)
14:45
Odgonetanje tela: Biologija (R)
15:00
Dekodiranje nauke: Partnerski odnosi (R)
15:30
Teslin narod: Sedma emisija, ciklus 02 (R)
16:00
Naučni portal: em.95 (R)
16:30
Dositej putnik prosvećenosti: Mladost (R)
17:00
Hajdučija u Srbiji i Jugoslaviji: Gorski carevi (R)
17:31
Nekada davno – srpske narodne bajke: Progonjene devojke (R)
18:00
Koju pojavu možemo nazvati efektom? Po kojim kriterijumima proglašavamo efekte u prirodnim naukama, a šta je odlučujuće u društvenim?... U RTS Labu gostuje naučni novinar Bojan DŽodan na čijem blogu možete pročitati niz tekstova o interesantnim i malo poznatim prirodnim i društvenim efektima. Novinari RTS Laba pripremaju priče o fau efektu, vizuelnim i specijalnim efektima na filmu, efektu krabe, fotografiji sa efektom. Emisiju je pripremio i vodio Viktor Manević. Urednik RTS Laba je Mirjana Nikolić.
18:30
Mašta nas je odvela u udaljene kutke planete Zemlje. Znatiželja je počela da nas odvlači i u svemir, osvojili smo mesec, poslali smo sonde koje treba da dostignu udaljene galaksije, stavili smo robota na Mars. Naučna fantstika je uvek išla ispred nauke, osmišljajući svetove koji su izvan granica naše spoznaje. Pojedine zamisli fantastike dale su ideju naučnicima na koji način da ih pretoče u realnost.... Da li je međuzvezdano putovanje moguće? Možemo li koristiti crne rupe kao tačke prolaza u druge delove univerzuma? Šta je fikcija, a šta je već postalo stvarnost? Analizirajući čuvene naučno-fantastične filmove Lovac na znanje želi da otkrije koliko su oni realni i da li nam mogu pomoći u daljem pomeranju granica saznanja.
19:01
U deset polučasovnih emisija psiholog Ana Mirković razgovara sa roditeljima i decom o tome koje nam je promene u ponašanju donela digitalna era, koliki su problem nasilje na društvenim mrežama, onlajn izazovi, vrbovanje i prevare u digitalnom prostoru, kako sačuvati dokaze o maltretiranju, koje sve mogućnosti učenja nam obezbeđuju digitalne tehnologije i ima li privatnosti na internetu.... Serija Porodična mreža deo je projekta Bezbednost dece na internetu koji se realizuje uz finansijsku podršku i u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.
19:30
Prirodno je da pobegnete iz grada i odete u prirodu.... Prirodno je da ste se zasitili poslom. Prirodno je da vam dosade klišei. Prirodno je da vas zamore fraze. Prirodno je da počnete da mrzite rokove, sastanke, telefone. Prirodno je da bar jednom u godini šefu kažete: Ja odlazim! Prirodno je da pobegnete iz grada i odete u prirodu. Ako do sada sve ovo niste probali, niste imali kada i gde, onda gledajte: Dokumentarno zabavno-putopisni serijal Sasvim prirodno P.S. Ako vam sve ovo ne treba u životu, onda znači da ste jedan neprirodan i dosadan čovek.
20:00
U poslednjoj epizodi Fantastične planete istražuje se gde su limiti izdržljivosti ljudskog tela, gledaoci će upoznati malobrojni nomadski narod Moken, koji živi na moru između Mjanmara i Tajlanda.... Život u i na vodi promenio je njihov organizam tako da oni mogu da provedu i do deset minuta pod vodom nakon samo jednog udaha. Takođe, njihove oči pod vodom ne vide mutno kao bilo koje druge ljudske, već potpuno bistro, što im pomaže da love ribu i ljuskare od kojih žive. Mokeni najveći deo života žive na čamcu, na kojem se rađaju, žive i umiru. Ipak, nakon cunamija iz 2004. koji je desetkovao njihovu populaciju, Mokeni počinju da grade prve kolibe sa betonskom osnovom na malenim ostrvima u Andamanskom moru. Nakon Dalekog istoka, Vladimir Banić putuje u Izrael, gde Fantastična planeta dobija retku priliku da snima žensku borbenu jedinicu izraelske vojske. Banić zatim razgovara sa Ran Nakašom, instruktorom Krav Mage i bokserskim šampionom, koji je pomoću ove dve veštine obučava izraelske specijalce. Nakaš objašnjava Baniću kakve je neverovatne stvari primetio i kod svoji polaznika, ali i na sopstvenom telu. Na kraju, za Fantastičnu planetu govori nekadašnji komandos izraelske vojske koji je u Jom Kipurskom ratu zarobljen. U svom emotivnom intervjuu poverava Baniću kako su mu izgledali dani koje je proveo u zarobljeništvu u Egiptu. Na kraju, Banić sezonu Fantastične planete završava u Sloveniji. Tamo pokušava da sazna kakve veze ima čovečija ribica sa ljudskom vrstom i da li možemo u medicini ili farmaciji da iskoristimo znanja o njenom genomu koji je čak 150 puta komplikovaniji od našeg. Kako to biće živi i do 150 godina, a može da gladuje i celih deset. Posle Postojnske jame, Banić ide u visine, kod akrobata iz grupe Dunking Devils. Oni ne samo što moraju da poznaju granice svog već da dobro budu upoznati sa prostorom i kinetikom svakog drugog tela u svojoj grupi. Na kraju, granice ljudske izdržljivosti i toga kako stres može da utiče na čoveka, Banić saznaje od čoveka koji se ceo život bavio jednom od najtežih disciplina – politikom. On je bio poslanik, predsednik skupštine, premijer i predsednik u dva mandata. Neko kome je bavljenje ovim poslom uzelo zdravlje, ali dalo priliku da ostvari svoju najvišu ambiiciju – da vodi državu. Borut Pahor, sada penzioner, priča koliko je teško biti na onoj strani glasačkog listića.
20:50
Pre nego što je otkriveno kako mikrobi šire zaraze, smatralo se da je uzrok bolesti prljav vazduh koji je nazivan mijazma...
21:00
Koliko puta dnevno izgovorimo da nemamo vremena ili da negde ne možemo da stignemo? Dani nam brzo prolaze, mislimo na naše najbliže, ali da li zaista poznajemo emocije naše dece, supružnika, roditelja...... U stalnoj trci za obavezama, ponekad – možda kada je već kasno, saznamo da u porodici neko ima anoreksiju, depresiju, suprug ozbiljnu krizu srednjih godina, kćerka sindrom izgaranja na poslu a sin tinejdžer suicidne namere… Serijal RTS Nauke „U mojoj glavi“ svake srede od 21 govori o brojnim istinitim pričama, životima svih nas i otkriva kako naći izlaz kada se čini da izlaza nema.
21:29
Žene se tradicionalno češće dovode u vezu sa pevanjem, a muškarci sa sviranjem – ta stereotipna slika uspela je da opstane i nametne se kao aktuelni muzički diskurs. Ipak, žene u različitim muzičkim žanrovima alternativne kulturne scene održavaju poziciju i, stvarajući promene, doprinose zajednici.... One su glasne – liderke na nezavisnoj muzičkoj sceni. Zašto su jugoslovenska kraljevina i jugoslovenska republika svoje spoljnopolitičke koncepcije razvijale na sličan način, iako su gotovi svi unutrašnji i međunarodni faktori različiti, otkrijte u poslednjoj epizodi serijala “PROMIS”. Autori serijala su Aleksandra Todorović i Rijalda Mujezinović. Urednik serijala je Milena Vujović.
21:45
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas.... Čovek se sa kamenom rađa, živi, umire i ponovo rađa prkoseći vremenu nepomirljivom znaku prolaznosti. Sa zanimljivim pričama o kamenu, kroz serijal Čovek i kamen, vodi nas autor Dragan Milovanović. Na planini Bukulji u srcu Šumadije se već više od sto godina vadi večni i ljuti granit. Seku se komadi, obrađuju i poliraju na ploče zadatih veličina koje će nastaviti život na fasadi zgrade, fontani, šetalištu, ili ivičnjaku u Vašem gradu.
22:10
Šta se podrazumeva pod plagiranjem? Koliko su opasni plagijati u nauci? Kako glasi najsažetija do sada definicija naučnog članka? Koliko novi naučni članak sme da sliči nekom starom? Pod kojim se uslovima isti članak može objaviti u nekom drugom časopisu? Koriste li se kod nas, kao u svetu, softveri za otkrivanje plagijata? U čemu je smisao Budine opomene: Prolazno je sve što je složeno?... Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u Kabali postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji - pa i u svakodnevnom životu - obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam magičnih brojeva koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja. U ovoj epizodi Nauke 50 autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa akademikom Zoranom Popovićem. Akademik Zoran Popović je inženjer elektrotehnike - tehnička fizika. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a doktorirao na Univerzitetu u ljubljani. Redovni je član SANU, naučni savetnik Instituta za fiziku i direktor Centra za fiziku čvrstog stanja i nove materijale. Za redovnog profesora Elektrotehničkog fakulteta izabran je 1997. godine. Angažovan je na poslediplomskim studijama na Fakultetu za fiziku Univerziteta u Beogradu. Član je Američkog društva fizičara i Društva fizičara Srbije. Dobitnik je više nagrada i priznanja za fiziku. Recenzent je najuglednijih međunarodnih časopisa za fiziku i gostujući profesor na nekoliko stranih univerziteta. Rukovodio je mnogim domaćim i stranim projektima. Objavio je više od 360 naučnih radova. Autor je ili koautor pet knjiga. Od 2009. član je programskog komiteta FP7 programa Evropske komisije i tzv. High Level Group EU zemalja za nanonauke i nanotehnologije.
22:36
Međunarodni festival etnološkog filma u Beogradu, najstarija je smotra dokumentarnih filmova ove vrste u regionu. U saradnji sa Jugoslovenskom kinotekom predstavlja široku lepezu filmskih tema  i autorskih sagledavanja u istraživanju tradicionalnog narodnog i savremenog načina života zajednica naroda sveta.... Tema ovogodišnjeg 32. po redu festivala je Život na filmu. Život je neprekidni tok iskustava. Koliko smo otvoreni da ta iskustva podelimo sa drugima, da ih dotaknemo i osetimo na najsuptilnijim nivoima? Gde sve možemo da razotkrijemo kvalitet, dubinu i svrhu života? Odabrano je 47 ostvarenja iz 26 zemalja podeljenih u tri selekcije sa idejom da se posetiocima predstave filmovi kratkog i srednjeg metra. Ove godine osim takmičarskog dela predstavljena su filmska ostvarenja reditelja Voje Nanovića, Živka Nikolića i Đorđa Kadijevića koja su inspirisana srpskom etno tradicijom.
23:04
Zdravo druženje u RTS ordinaciji donosi nove korisne i zanimljive teme. Svoju priču o borbi za potomstvo i neočekivanoj drugoj trudnoći podeliće poznata pevačica. Od specijaliste antiejdžing medicine ćete saznati koje se greške najčešće prave prilikom podmlađivanja lica i na kraju ćemo pripremati tinkturu za čišćenje jetre, ali i naučiti šta tom organu prija, a šta ne.... U prvom delu emisje Moja borba pevačica Marija Mikić otkriće koliko se borila za prvu trudnoću i kako se dogodilo da već nekoliko nedelja posle porođaja drugi put ostane u drugom stanju. Govoriće i o tome koliko su joj teško pali negativni komentari, a da li postoje rizici kada se u kratkom vremenskom periodu dese trudnoće jedna za drugom objasniće ginekolog dr Vanja Milošević. U Ordinaciji će biti reči o lepoti, tačnije greškama koje se dešavaju prilikom primene procedura podmlađivanja. Koje su greške pacijenata, a koje greške lekara, kao i to kome odgovara koji tretman razjasniće prof. dr Ioana Batsialou, specijalista antiejdžing medicine i stručnjak za mezoterapiju. U bloku Hrana kao lek saznaćete šta smeta jetri, kako se ona masti, koja hrana pomaže da se jetra čisti, ali i koji čajevi tome koriste. O tome će govoriti magistar farmacije Hristina Milošević, a pokazaće i kako se pravi sok i tinktura koja se koristi za čišćenje jetre.
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Na skriveno te vodim mesto: Aleksandar Šoštar (R)
01:01
Porodična mreža: Čuvanje dokaza o maltretiranju na društvenim mrežama i internetu (R)
01:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 5.deo (R)
02:00
Fantastična planeta: Zdravlje (R)
02:50
Nauka kroz priče: Otkrivanje mikroba (R)
03:00
Paleta kulturnog nasleđa: Milan Stanisavljević, samouki vajar (R)
03:29
Promis: Dame sviraju/jedna politika, dve Jugoslavije (R)
03:45
Čovek i kamen: Graniti Bukulje (R)
04:10
Nauka 50: Plagijat (R)
04:36
Nauka 2023: 32. Međunarodni festival etnološkog filma (R)
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Lovac na znanje: Stvarnost ili fikcija – osvajanje svemira (R)
07:01
Porodična mreža:Čuvanje dokaza o maltretiranju na društvenim mrežama i internetu (R)
07:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 5.deo (R)
08:00
Fantastična planeta: Zdravlje (R)
08:50
Nauka kroz priče: Otkrivanje mikroba (R)
09:00
U mojoj glavi: Devetnaesta emisija (R)
09:29
Promis: Dame sviraju/jedna politika, dve Jugoslavije (R)
09:45
Čovek i kamen: Graniti Bukulje (R)
10:10
Nauka 50: Plagijat (R)
10:36
Nauka 2023: 32. Međunarodni festival etnološkog filma (R)
11:04
RTS ordinacija: 7c, em. 12 (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Lovac na znanje: Stvarnost ili fikcija – osvajanje svemira (R)
13:01
Porodična mreža:Čuvanje dokaza o maltretiranju na društvenim mrežama i internetu (R)
13:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 5.deo (R)
14:00
Fantastična planeta: Zdravlje (R)
14:50
Nauka kroz priče: Otkrivanje mikroba (R)
15:00
U mojoj glavi: Devetnaesta emisija (R)
15:29
Promis: Dame sviraju/jedna politika, dve Jugoslavije (R)
15:45
Čovek i kamen: Graniti Bukulje (R)
16:10
Nauka 50: Plagijat (R)
16:36
Nauka 2023: 32. Međunarodni festival etnološkog filma (R)
17:04
RTS ordinacija: 7c, em. 12 (R)
18:00
RTS LAB
18:30
Za Velikog srpskog župana, Stefana Nemanju, grad Niš imao je poseban značaj. U vreme kada je kao mlad plemić upravljao Toplicom, Rasinom i Rekom, u njemu se sreo sa slavnim vizantijskim carem, Manojlom Komninom.... Između čuvenog romejskog vladara i potonjeg osnivača srpske države tada se razvilo prijateljstvo, koje će trajati sve do smrti moćnog gospodara Konstantinopolja. Nakon toga osnivač dinastije Nemanjića kreće da širi svoju državu na račun vizantijskih teritorija. U tom pohodu 1183. godine osvaja i Niš, od koga želi da napravi svoju novu prestonicu. Gradi veliku crkvu Svetog Pnatelejmona. 1189. u porti te crkve očekuje vođu Krstaša, velikog nemačkog cara, Fridriha Barbarosu. Biće to jedan od prvih diplomatskih susreta u istoriji srpske države.
19:12
Srpska muzika kroz vekove: Milenko Živković
19:23
Jedinstven u svetu, deo divlje prirode u srcu Beogradske tvrđave, Beo zoo vrt osnovao je 1936. godine industrijalac i tadašnji gradonačelnik Vlada Ilić. Osmišljen kao kombinacija botaničke bašte i oaze za životinje, zoološki vrt najpre je zauzimao prostor od tri i po hektara.... Originalno i svevremenski, kao jedinstvenu arhitektonsku i urbanističku celinu, projektovao ga je inženjer Aleksandar Krstić, autor niza objekata i parkova tadašnjeg Beograda. Krstić je bio i prvi direktor vrta čije je otvaranje prenosio Radio Beograd, a tog dana, za nekoliko sati, 3.000 ljudi posetilo je vrt u kom su tada bila 83 sisara i 306 ptica.
19:34
Veliki bački kanal, koji mnogi nazivaju najzagađenijim vodotokom u Evropi, ni uz pomoć Evropske unije nije uspeo da postane čist kanal.... Neki od zagađivača ovog kanala načinili su napor da ga manje zagađuju, gradi se i predimenzionirano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, sporo i sa problemima i niko ne zna kad će proraditi, ali najuporniji zagađivač Vital iz Vrbasa još uvek nastavlja po starom.
20:00
Eko-logika: Graditelji
20:30
Prema predviđanjima Svetskog ekonomskog foruma, već sledeće, 2022. godine, zaposleni će učiti mnogo novih veština kako bi mogli da obavljaju dosadašnje poslove. Za to je neophodno aktivno učenje, analitičko razmišljanje i neprestano povećanje kompetencija koje su u vezi sa tehnologijom.... Šta će biti za deset i više godina, kada sadašnji osnovci iskorače iz obrazovnog sistema na tržište rada, teško je reći, ali će im veštine kritičkog mišljenja i rešavanja problema, kao i kreativna upotreba osvojene digitalne pismenosti, bez sumnje, biti od velike koristi.
21:00
Šta nas povezuje: Devetnaesta emisija
21:30
Socijalizam donosi nove modele razvoja i upravljanja. Poljoprivredni kombinati razvijaju se ruku pod ruku sa tadašnjom Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.... Kombinati predstavljaju prava privredna čuda, a koncept od njive do trpeze postaje osnova za razvoj poljoprivredne i prehrambene industrije. U tom periodu započeo je uvoz novih sorti pšenica, novih rasa stoke a društveni sektor se intenzivno razvijao. Sredstvima Zelenog plana i drugih kredita u Srbiji je izgrađeno blizu 10 000 građevinskih objekata, nabavljena je savremena mehanizacija za uzgoj stoke i zasađeno je više hiljada hektara vinograda i voćnjaka. Obogaćen je rasni sastav stoke, nabavljena je odgovarajuća mehanizacija i počela primena novih tehnologija.
22:00
Danas se reč algoritam najčešće vezuje za pojam računarstva, mada se algoritam uopšteno može smatrati za uputstvo kako da se reši bilo koji zadatak ili problem. Tako se i uputstvo za slanje čoveka na Mesec i uputstvo za pravljenje robota sastoji od niza koraka, postupaka, koje treba uraditi i koji vode ispunjenju cilja ili rešavanju izazova.... Neki ljudi, institucije i projekti u Srbiji imaju dobro postavljene algoritme i shodno tome i dobre rezultate u nauci i inovacijama. Kažu recimo, da nisu glasine, i da je tačna informacija da je, Mašinski fakultet u Beogradu posedovao aero-tunel pre same NASE. Taj tunel se i danas dosta koristi za nastavu i osposobljavanje budućih studenata u pronalasku posla, ali i za testiranje delova aviona, otpornosti zgrada i drugih građevina. U njemu je, recimo, testirana i postojanost Avalskog tornja. Mnogi ne znaju da je algoritam za to da robot stoji kao čovek utvrđen upravo u Beogradskoj školi robotike, i koriste ga danas svi humanoidni roboti na svetu. Pogledajmo danas zajedno algoritam upravo međunarodno prepoznate Laboratorije za robotiku Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja ima veliki broj evropskih projekata, i, podjednako važno, veliki broj mladih istraživača. Današnji algoritam vam predstavlja i godinama predano postavljan kod Beogradskog foruma investicionog kapitala – Belgrade Venture Forum, i, konačno, i već pomenuti tunel, koji je deo Laboratije za aerotehniku, Katedre za vazduhoplovstvo Mašinskog fakulteta Univeziteta u Beograd. Probaćemo i da Vas inspirišemo životnim algoritmom našeg mladog naučnika Đorđa Ogrizovića, koji se nedavno vratio u Srbiju sa diplomom Univerziteta Kembridž. Đorđe se bavi temama koja konačno dobijaju zapaženo mesto i u našem javnom diskursu, a za koje se nadamo da će biti i sve više na listi prioriteta donosioca odluka. Četvrti Algoritam završićemo pričom o algoritmu finansiranja nauke koja pomera granice i redifiniše i sam algoritam sveta ili, tačnije, svetova oko nas, kroz priču o Evropskom istraživačkom savetu.
22:31
Dvadeseti vek i dva svetska rata pokrenula su brojna pitanja koja su u vezi sa čovekovim postojanjem, njegovom suštinom, opstankom i smislom. Posledice ratova donele su i nova poimanja u umetnosti, društvenim naukama i filozofiji.... Žan Pol Sartr je osnivač egzistencijalizma a svoju filozofiju i život posvetio je borbi za slobodu. Zalagao se za oslobađanje Alžira od francuskog kolonijalizma, borio se protiv Vijetnamskog rata, bio je blizak komunističkoj partiji i idejama a čuveno je njegovo angažovanje u protestima 1968. godine, kada je i hapšen. NJegova ljubav sa Simon de Bovoar, koja je takođe bila filozof, bila je inspiracija mnogima u svetskim intelektualnim krugovima. Ta stalna borba za slobodu, čovekovo ostvarivanje deo je mladalačkog shvatanja sveta te je i danas inspiracija mnogima. On sam želeo je da ga pamte po delima: Mučnina, Đavo i gospod Bog, Kritici dijalektičkog uma. O životu i stvaralaštvu ovog istaknutog francuskog filozofa govori prof dr Milanko Govedarica.
23:00
Gotovo tri veka Srbi su bili čuvari granice ugarske i austrougarske carevine na teritoriji današnje Vojvodine.... Najčuvenija i najjača vojna formacija Austrougarske monarhije bili su šajkaši, koje su nazivali i „vukovi sa Dunava jer su bili strah i trepet na Dunavu, Tisi i Savi. Šajkaši su na tim rekama bili brana hrišćanstva i živi zid Osmanlijama. Dok su u Banatu i Bačkoj, šajkaši vodenu granicu branili svojim brodovima zvanim šajke, Sremci, koji su takođe bili graničari, vojnu granicu branili su sa svojim konjima koji su im bili ne samo saborci, saputnici već i sapatnici. Konji su i drugim Vojvođanima bili najveća uzdanica ne samo u ratu, već i u radu jer su sa njima obavljali najveći deo poslova na njivi i u domaćinstvu. Do 1955. godine u Vojvodini je bilo čak 285.000 konja. Oktanske bedevije, traktori i kombajni isterali su konje iz vojvođanskih atara, a parni i električni mlinovi istisnuli su vetrenjače, kojih je samo u Banatu bilo 280. Vreme je samlelo vetrenjače kao i đeram čija se škripa sve ređe čuje na vojvođanskim salašima, na kojima se još uvek mogu sresti guske koje su mnogima bile spas u gladnim godinama, a uz to su im obezbeđivale najfiniju i najmekšu postelju, jastuke i jorgane punjene perjem. Još jedno od obeležja Vojvodine su kibicfensteri, prozori izbačeni iz ravni fasade, kroz koje se moglo gledati, odnosno kibicovati ne samo pravo, već i levo i desno. Kibicfensteri su služili frajlama za tajno kibicovanje, a za ono javno služile su klupe ispred kuća u vojvođanskim sokacima i šorovima. Do pojave radija, televizije i interneta na te klupe su se slivale sve važne informacije, ne samo iz sela, već i iz celog sveta. Na tim klupama se često isprobavala tek ispečena rakija i još više vino. Sremci iz vinskog, kao i oni iz drugih krajeva Srema, nisu mogli bez vina, dok oni iz gospodskog ili ruzmarinskog Srema nisu mogli bez bermeta. Postojbina bermeta su Sremski Karlovici, koji su u vreme Marije Terezije dobili privilegovani status. Zahvaljujući baš tom vinu, aromatizovanom sa 70 lekovitih trava, kao i ausbruhu koji je služio kao lek. I jedno i drugo vino danas proizvodi porodica Živanović iz Sremskih Karlovaca. U ovoj gotovo najstarijoj vinogradarskoj i vinarskoj porodici u Sremskim Karlovcima, čija vina leže u lagumima, starim dva i po veka, u kojima je plemenita plesan ovenčala boce bermeta i ausbruha.
23:29
Dobro je, dobro je znati: Da li živimo u vremenu moranja
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Istorija Niša: Srednji vek (R)
01:12
Srpska muzika kroz vekove: Milenko Živković (R)
01:23
Beogradsko blago: Beo ZOO vrt (R)
01:34
Životna sredina i zdravlje: Reke kolektori otpadnih voda, drugi deo (R)
02:00
Eko-logika: Graditelji (R)
02:30
Nauka u pokretu: Škole za 21. vek (R)
03:00
Na skriveno te vodim mesto: Niška banja (R)
03:30
Od pluga do digitalne farme: Zeleni plan, OUR, SOUR (R)
04:00
Algoritam: Četvrta emisija (R)
04:31
Filozofija i... Žan Pol Sartr (R)
05:00
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika, drugi deo (R)
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Istorija Niša: Srednji vek (R)
07:12
Srpska muzika kroz vekove: Milenko Živković (R)
07:23
Beogradsko blago: Beo ZOO vrt (R)
07:34
Životna sredina i zdravlje: Reke kolektori otpadnih voda, drugi deo (R)
08:00
Eko-logika: Graditelji (R)
08:30
Nauka u pokretu: Škole za 21. vek (R)
09:00
Šta nas povezuje: Devetnaesta emisija (R)
09:30
Od pluga do digitalne farme: Zeleni plan, OUR, SOUR (R)
10:00
Algoritam: Četvrta emisija (R)
10:31
Filozofija i... Žan Pol Sartr (R)
11:00
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika, drugi deo (R)
11:29
Dobro je, dobro je znati: Da li živimo u vremenu moranja (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Istorija Niša: Srednji vek (R)
13:12
Srpska muzika kroz vekove: Milenko Živković (R)
13:23
Beogradsko blago: Beo ZOO vrt (R)
13:34
Životna sredina i zdravlje: Reke kolektori otpadnih voda, drugi deo (R)
14:00
Eko-logika: Graditelji (R)
14:30
Nauka u pokretu: Škole za 21. vek (R)
15:00
Šta nas povezuje: Devetnaesta emisija (R)
15:30
Od pluga do digitalne farme: Zeleni plan, OUR, SOUR (R)
16:00
Algoritam: Četvrta emisija (R)
16:31
Filozofija i... Žan Pol Sartr (R)
17:00
Kvadratura kruga: Vojvodina u 1000 slika, drugi deo (R)
17:29
Dobro je, dobro je znati: Da li živimo u vremenu moranja (R)
18:00
Kažu da je život igra, da ko ne riskira - taj ne profitira, govori se i da ko nema sreće u ljubavi, ima u kocki... Ali, na kraju, je li sreća stanje duha, pre nego događaji?... Dosada, lak novac, nada za iznenadnim preokretom na bolje u životu, želja da se smanji stres, potreba za takmičenjem i naivno igranje... Sve to ili samo ponešto nam donose igre na sreću. Mogu li nas one odvesti u loše stanje ili stanje depresije ili nam pak daju osećanje za postojanje dobre šanse.
18:30
Epizoda Radionica u donjoj tvrđavi, istražuje zaboravljene okolnosti nastanka Arsenala, livnice za topove na Kalemegdanu i životni put Tome Milinovića Morinjanina, koji je od 1807. do 1813. bio upravnik Arsenala.... O tom vremenu i navedenim temama govore istoričari: dr Suzana Rajić, dr ljubinka Trgovčević, dr Bojana Katić Miljković, dr Dubravka Stojanović, dr Nenad Banjac, dr Radivoje Radić, dr Predrag Marković, kao i niz istraživača i hroničara.
19:00
U Beču, prestonici nekadašnjeg moćnog Habzburškog carstva, u jednoj od najlepših Nacionalnih biblioteka u svetu koja je smeštena u okviru palate Hofburg kroz knjige otkrivamo uzore, motivaciju, kanone, duhovna nadahnuća, poetska i estetska merila. Utvrđujemo srpsko srednjovekovno književno nasleđe u okviru sveukupne evropske kulturne baštine.... Veliki je broj starih srpskih knjiga rasutih po celom svetu - od Jerusalima i Sinaja, preko Svete Gore i Hilandara do gradova širom Evrope. Čuvaju se u depoima inostranih muzeja, arhiva i biblioteka - u odgovarajućim uslovima ali ipak daleko od očiju javnosti. Godine 2009. Biblioteka srpske patrijaršije pokrenula je projekat Istraživanje i prikupljanje srpskih rukopisa u inostranim zbirkama. Do sada su pregledane i proučene zbirke starih rukopisa u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Tokom 2015. i 2016. godine vršena su istraživanja u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču, gde se čuva više od 160 srpskih srednjovekovnih rukopisa. Naučnu komisiju čine Zoran Nedeljković, upravnik Biblioteke srpske patrijaršije, profesori Univerziteta u Beogradu Branislav Todić, Zoran Rakić, Irena Špadijer, Zoran Ranković; upravnica Matice srpske Dušica Grbić i načelnik Arheografskog odeljenja Narodne biblioteke Srbije Vladan Trijić. Prvi put jedan naučni tim iz Srbije sistematski istražuje ovu zbirku u Beču, a važnosti ovog istraživanja doprinose srednjovekovni srpski rukopisi različite sadržine koji potiču iz svih srpskih krajeva i bogat su izvor za proučavanje istorije jezika i društveno-kulturnih kretanja Srba.
19:31
Serijal Zelena Evropa, u kome će biti predstavljena najbolja ekološka rešenja u Evropskoj uniji, započinjemo u Sloveniji. Prve dve epizode serijala posvećene su ljubljani.... Evropska komisija za zaštitu životne sredine proglasila je glavni grad Slovenije za zelenu prestonicu Evrope za 2016. godinu. Sve je počelo Vizijom ljubljane 2025, strateškim dokumentom kojim su se gradske vlasti obavezale da će glavni grad postati idealno mesto za život do 2025. godine. Pošto su veći deo tih ciljeva ostvarili, trenutno rade na Viziji ljubljana 2040. Najvažniji aspekti novog dokumenta vezani su za održivi razvoj, pre svega u oblasti saobraćaja. U prvoj emisiji biće reči i o gradskom putničkom saobraćaju u ljubljani, gde saobraća 215 autobusa. Nabavljaju se isključivo vozila na metan, dakle na komprimovani zemni gas, koji će u budućnosti zameniti biometanom, koji je ugljenično neutralan. Ove godine biće raspisan i tender za kupovinu 6 električnih autobusa, koji će, kako je predviđeno, biti u funkciji naredne godine. Centrom grada, koji je zatvoren za saobraćaj, putnike prevoze mali električni automobili kavaliri kao i električni voz Urban. Da je ljubljana zelena prestonica Evrope dokazuje i park Tivoli u centru grada. Park je izuzetno bogat, kako sa aspekta prirodnog, tako i sa aspekta kulturnog nasleđa. U njemu se može videti više od 2800 vrsta različitih živih bića, biljaka, životinja, pečuraka. Slovenija je veoma uspešna i u LIFE projektima. Više njih je uvršteno u najboljih pet i najboljih 25 povodom 25. godišnjice Evropske unije.
20:00
U ovoj epizodi Moje drage prijateljice nauke, Zorica Pantić nas upoznaje sa Bostonom, gradom u kome živi i radi. Kroz priče najistaknutijih ličnosti ovog grada, od gradonačelnika do direktora Instituta, saznajemo da je ovaj grad pun raznolikosti jedan od najstarijih u Americi, poznat kao kulturno žarište, centar visoke tehnologije, biotehnologije, medicinskih institucija, finansijske industrije i ekološke prosvećenosti.... Za Boston kažu da je prestonica visokog obrazovanja, o čemu svedoči četrdeset i pet univerziteta, fakulteta i viših škola.
20:30
Rešili su da napuste gradsku vrevu i zamene je životom na selu ili manjim gradskim sredinama. Jedu organsku hranu i piju čistu vodu. Stalno borave u prirodi i smatraju da su pronašli svoje parče raja. Iskustva o novom životu podeliće sa vama...
20:55
Razvoj ličnosti počinje već u ranom detinjstvu, periodu najradikalnijeg i najuočljivijeg preobražaja u čovekovom životu. Serijal „Psihologija ranog detinjstva, kroz pet epizoda, bavi se tim najosetljivijim periodom u kom se uspostavlja temelj buduće odrasle ličnosti. Koliko je za detetovo sazrevanje važan pravilan odnos s roditeljima i okolinom? Šta su nam donele, a šta najnežnijim godinama oduzimaju nove tehnologije? Kako se igraju didaktičke igre? Autorka serijala je Katarina Šarović...
21:01
Čuvena rečenica Simon de Bovoar da se ženom ne rađa, ženom se postaje i danas, posle više od pola veka, izaziva pažnju i predmet je tumačenja kao, uostalom, i razvoj feminizma.... Kakav god da je odnos prema feminizmu, i njegovi pobornici i protivnici, slažu se da veliki deo onog vidljivog civilizacijskog, kulturnog nasleđa, potpisuju muškarci, da je jači pol tokom istorije imao prednost i privilegiju da se bavi politikom, kulturom, umetnošću. Pokreti za ženska prava delimično su doprineli da žene iskorače iz isključivo privatne sfere, uđu u javnu sferu i od anđela doma postanu ravnopravne učesnice u nekim javnim poslovima. Tokom prošlog veka skovana je sintagma žensko pismo i do danas ona izaziva polemike. Novo izdanje Časa anatomije raspravlja o poziciji žene u umetnosti i kulturi, konvencijama koje razbijaju, umetnosti koja nosi posebnu, žensku auru i mogućnosti da, u tom večitom odnosu dva principa, muškog i ženskog, kroz umetnost i umetničko izražavanje, drugi pol deluje i na umetničke i društvene tokove. Kako deluje žensko pismo u umetnosti i društvu? Gosti emisije su pesnikinja Radmila Lazić, teoretičarka književnosti Dubravka Đurić i pesnik Nenad Milošević.
21:50
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je jako dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, ne pijete mleko ali da uzimate zeolit ili petrolej ili čist limunov sok našte srca, razmislite još jednom.... Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo par klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila. Među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak- u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavaoca istine i interneta.
22:00
Lovac na znanje nastavlja da traži pojedince koji su izuzetni u ime nauke. Svojim trudom i znanjem pronalazi neverovatne umove koji pomeraju granice...
22:30
Poznata izreka glasi: Ako izabereš posao koji voliš - nećeš raditi ni dana u životu. Zato je bitno napraviti pravi izbor - od srednje škole i fakulteta, preko prvog posla, pa do uspešne karijere koja će nas ispunjavati. Ove nedelje u Studiju znanja govorimo o poslovnim perspektivama onih koji tek treba da prave te izbore, ali i onih malo iskusnijih, koji bi da unaprede biznis ideje shodno promenama na tržištu.... Ispred projekta Srbija inovira, koji za cilj ima podsticanje inovacioniih potencijala, dolazi nam Lazar Lekić, koji će nam objasniti kako ovaj projekat unapređuje našu privredu. Sa docentom Elektrotehničkog fakulteta, Draženom Draškovićem, razgovaramo o sajber bezbednosti, analizi podataka, i ostalim aktuelnostima iz IT sveta. Za one koji trenutno završavaju srednju školu ili fakultet i razmišljaju kako da dođu do prvog posla, napravili smo pregled mogućnosti koje nudi Infostud sa Milošem Turinskim. U drugom delu emisije razgovaramo sa psihološkinjom Majom Ćurić Dražić koja pomaže mladima da se usmere u profesionalnom smislu i profesorokom Marijanom Petrović uz koju saznajemo kako da razvijemo naše kompetencije u oblasti ekonomije. Maja će nam otkriti sa kojim se izazovima suočavaju mladi pri odabiru profesije, a Marijana nam govori na koji način je projekat Panacea dostupan mladima i zašto im može biti značajan. O tome koliko je izbor fakulteta važan u nizu odluka koje nas vode budućem zanimanju, odnosno koliko je i da li je fakultet ključ dobre poslovne perspektive, reći će Mila Miladinović, saradnica u nastavi na Fakultetu organizacionih nauka. Muzička gošća ove nedelje je Iva Pažin, i izvešće nam pesme Doli Parton, Bili Ajliš i grupe Inkubus. U prilozima naših novinara podsetićemo se koje su to profesije nastale ekspanzijom interneta, šta znači imati perskeptivu u oblasti humanistike i da li je digitalizacija nužnost kojoj sve profesije moraju podleći, kao i do koje mere je spreman da ode mladi preduzetnik u ostvarivanju uspeha svoje još uvek nepostojeće kompanije.
23:30
Kraj magistralnog puta, koji vodi od Kruševca ka Kopaoniku, Raškoj oblasti i Kosovu i Metohiji, u predivnom kanjonu koji je formirala reka Rasina, smestilo se jezero Ćelije, u narodu poznato kao zlatno jezero.... Na inicijativu Opštine Kruševac, a u cilju očuvanja kvaliteta vode koja služi za vodosnabdevanje, Zavod za zaštitu prirode Srbije započeo je opsežnija istraživanja i valorizaciju ovog prostora 2005. godine.
00:00
Na skriveno te vodim mesto: Divna ljubojević (R)
00:30
Privredna istorija Srbije: Radionica u Donjoj tvrđavi (R)
01:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Srpski rukopisi u Beču, drugi deo (R)
01:31
Eko perspektive: Zelena Evropa, ljubljana, prvi deo (R)
02:00
Moja draga prijateljica nauka : Zorica Pantić, 4.em. (R)
02:30
Ekologeri: Aranđelovac, Jelena Obradović (R)
02:55
Psihologija ranog detinjstva: Rani razvoj (R)
03:01
Čas anatomije: Književnost je ženskog roda (R)
03:50
Hemija za sve: Metali u modi (R)
04:00
Paleta kulturnog nasleđa: Stanovanje (R)
04:30
Studio znanja: Poslovne perspektive mladih (R)