Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Neobavezno-Obećana zemlja (R)
06:29
Neobavezno-Kino klub Beograd (R)
06:54
TV feljton-Ja Petko (R)
07:23
ljudi-Krevet i bicikl (R)
07:39
Ram za nekoliko poza 02 (R)
08:08
Dosije našeg vremena 1973. (R)
08:49
Likovi revolucije-Moša Pijade (R)
09:16
Slikari i vajari-Moša Pijade (R)
09:43
Riznice kulturnog blaga-Borba (R)
10:14
Jer sada kucnuo je čas (R)
10:45
Učesnik i svedok-Dušan Makavejev (R)
11:29
Rokovnik-Užas je moja furka (R)
12:00
Neobavezno-Obećana zemlja (R)
12:29
Neobavezno-Kino klub Beograd (R)
12:54
TV feljton-Ja Petko (R)
13:23
ljudi-Krevet i bicikl (R)
13:39
Ram za nekoliko poza 02 (R)
14:08
Dosije našeg vremena 1973. (R)
14:49
Likovi revolucije-Moša Pijade (R)
15:16
Slikari i vajari-Moša Pijade (R)
15:43
Riznice kulturnog blaga-Borba (R)
16:14
Jer sada kucnuo je čas (R)
16:45
Učesnik i svedok-Dušan Makavejev (R)
17:29
Rokovnik-Užas je moja furka (R)
18:00
Nastavak istraživanja posebnosti jadranskog ostrvlja sa Draganom Babićem.... Korkira Melanija, kolonija antičkih Krfljana ima milenijumski kontinuitet kulture i življenja. Rodna kuća Marka Pola, lepota Vele Luke i ostalih lokaliteta, gledaocima će doneti sećanja na stare dane i drevna mesta. Uneće plavetnilo koje svakog pohodnika Korčule saleće kako sa mora tako i od neba.
18:28
Nastavak istraživanja posebnosti jadranskog ostrvlja sa Draganom Babićem.... Korkira Melanija, kolonija antičkih Krfljana ima milenijumski kontinuitet kulture i življenja. Rodna kuća Marka Pola, lepota Vele Luke i ostalih lokaliteta, gledaocima će doneti sećanja na stare dane i drevna mesta. Uneće plavetnilo koje svakog pohodnika Korčule saleće kako sa mora tako i od neba.
18:55
Emisija serijala Sa svih meridijana posvećena je Turskoj i njenim gradovima: Tiru nadomak Izmira, prestonici Ankari i najvećem gradu u zemlji, Istanbulu.... Interesantno je pogledati kako je Turska, koja je danas među većim evropskim ekonomijama, izgledala u drugoj polovini 20. veka, kako su ljudi živeli, čime su se bavili, posebno poljoprivrednici i zanatlije. Turska je transkontinentalna zemlja i veći deo njene teritorije je u Aziji a manji u jugoistočnom delu Balkanskog poluostrva. Zbog toga je poznata i kao zemlja kontrasta, koji je čine interesantnom i popularnom turističkom destinacijom. Nalazi se na obalama četiri mora: Crnog, Mramornog, Egejskog i Sredozemnog. NJena istorija je bogata i burna, o čemu svedoče brojni spomenici, među kojima se posebno izdvajaju oni u Istanbulu. Palata Topkapi skoro 400 godina bila je glavna rezidencija svih osmanskih sultana, a 1924. godine je pretvorena u Carski muzej sa izuzetno vrednim predmetima i spisima iz osmanske riznice; Aja Sofija, bivša pravoslavna patrijaršijska bazilika, kasnije carska džamija, smatra se oličjem vizantijske kulture, a od 1935. godine je muzej; zatim džamija sultana Ahmeda zbog 20.000 plavih pločica koje prekrivaju njenu unutrašnjost naziva se Plava džamija, jedina muslimanska bogomolja na svetu koja ima čak šest minareta; Zlatni rog je estuar Bosfora koji sa Mramornim morem stvara malo poluostrvo koje je predstavljalo prirodnu luku vizantijske prestonice a danas je turistička atrakcija sa starim Galata mostom (nekada se podizao). Proizvodnja 1975. godina.
19:24
Viši standard stanovništva od sredine šezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omogućio je stanovnicima SFRJ česta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa čak i u daleke destinacije.... Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, među kojima je i Sa svih meridijana. Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedočanstvo o geografskim i prirodnim odlikama područja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i običajima koje neguju. Posebna pažnja posvećena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, među kojima dominiraju zemlje članice Nesvrstanih. Urednik: ljubiša Bogićević, proizvedeno 1975. godine.
19:52
Epizoda Istra iz kultnog serijala Karavan posvećena je prirodnim odlikama, istoriji i znamenitostima Centralne Istre.... Milan Kovačević obilazi područje od Pazina do Poreča pokazujući i kazujući nam o gradu Motovunu, Eufrazijevoj bazilici, građevini iz 6. veka sa izuzetnim mozaicima, Limskom kanalu i mestu gde je sniman film Dugi brodovi, o načinu na koji psi otkrivaju tartufe i o antifašističkoj prošlosti ovog lepog poluostrva na Jadranskom moru. Urednik i reditelj Milan Kovačević Proizvedeno 1968. godine.
20:22
Emisije prate rad ekipa koje tragaju za potonulim austrougarskim brodovima. Arhivski materijal o potonuću broda Sent Ištvan. Podvodni snimci potonulih brodova.... Urednik Petar Đurić.
20:51
Emisije prate rad ekipa koje tragaju za potonulim austrougarskim brodovima. Arhivski materijal o potonuću broda Sent Ištvan. Podvodni snimci potonulih brodova.... Urednik Petar Đurić.
21:22
Emisija serijala Sedma umetnost, emitovana na Trećem kanalu Televizije Beograd, posvećena je Federiku Feliniju (1920-1993), čuvenom italijanskom reditelju.... Felini je jedan od najznačajnijih filmskih staralaca 20. veka. Snimio je više od 20 filmova. U Evorpi je dobio skoro sve najznačajnije filmske nagrade. U Los Anđelesu su njegova četiri filma ovenčana prestižnom nagradom Oskar - „Ulica, „Kabirijine noći, „Osam i po, „Amarkord. Oskara za život delo dobio je 1993. godine. Urednica emisije Snežana Zarić gledaoce je upoznala sa likom i stvaralaštvom Federika Felinija. U emisiji je korišćena bogata dokumentacija RTS-a i Radio Beograda. ljubitelji pokretnih slika, ovu emisiju ne bi trebalo da propuste.
22:16
Slavni italijanski reditelj Federiko Felini (1920-1993), kada je primao svoj peti, počasni Oskar (1993), posvetio ga je svojoj ženi i muzi, Đulijeti Masini. Zapamćena je i njegova izjava: „Ja sam remek delo svoje žene.“... Đulijeta Masina (1921-1994) bila je filmska glumica. Tokom studija književnosti u Rimu, pridružila se dramskoj grupi a kasnije je i postala član Ateneo Teatar grupe. NJena filmska karijera počela je kada i poznanstvo s Federikom Felinijem. Upoznali su se 1942. godine kada je radila na radiju kao glumica. Nakon što ju je čuo kako čita ulogu u radio drami koju je on napisao, Feliniji ju je pozvao na ručak, a godinu dana kasnije bili su venčani. Usledile su uloge u nekoliko, sada već antologijskih filmova svetske kinematografije: „Ulica„Noć Kabirije, „Svetlosti varijetea, „Đulijeta među duhovima... Đulijeta Masina je sa saradnicom TV Beograd ljupkom Lazić, razgovarala u Rimu 1978. godine. Masina je govorila o svojoj filmskoj karijeri, razlozima zašto je neke uloge odbila, o tome da li joj je kao supruzi slavnog reditelja bilo lakše ili teže nego drugim glumcima da radi sa njim, o radu na televiziji i onome što joj se kod tog medija dopada, o promenama koje su se tada dešavale u italijanskom društvu, svom viđenju feminizma, o tome kako su nastale njene knjige i kakva radijska emisija im je prethodila, kao i o saradnji sa UNICEF-om. Urednik Dejan Karaklajić, proizvedeno 1978. godine.
22:35
Milena Pavlović Barili (1909-1945) bila je jugoslovenska i srpska slikarka i jedna od najinteresantnijih ličnosti umetničke Evrope između dva rata.... Ta izuzetnost potiče i od njene biografije i njenog stvaralaštva. Otac, italijanski pesnik Bruno Barili, nakon razvoda od Danice Pavlović, napušta Požarevac i vraća se u Rim, a Milena započinje putovanja između ta dva grada, dva u mnogo čemu različita sveta. U Beogradu završava Umetničku školu, a u Minhenu Likovnu akademiju. Za ocem je patila celog života i tu tugu utkala je i u svoja dela. Prvu izložbu je priredila u Beogradu, a potom slede one u Evropi i SAD, gde je živela od 1939, do smrti. Delo Milene Pavlović Barili u srpskoj likovnoj umetnosti, nakon godina zaborava, polovinom 20. veka, zauzima mesto koje mu pripada. Godina proizvodnje 1980.
23:07
Slikati nemoguće-Nikola Vučo
23:50
Šaban Bajramović-Bele ruže
00:00
Dvogled-Korčula 01 (R)
00:28
Dvogled-Korčula 02 (R)
00:55
Sa svih meridijana-Tri grada u Turskoj (R)
01:24
Sa svih meridijana-Nigerija (R)
01:52
Karavan-Istra (R)
02:22
Tajne Jadrana-Sent Ištvan 01 (R)
02:51
Tajne Jadrana- Sent Ištvan 02 (R)
03:22
Sedma umetnost-Federiko Felini (R)
04:16
U krupnom planu-Đulijeta Masina (R)
04:35
Riznice kulturnog blaga-Milena Pavlović Barili (R)
05:07
Slikati nemoguće-Nikola Vučo (R)
06:00
Dvogled-Korčula 01 (R)
06:28
Dvogled-Korčula 02 (R)
06:55
Sa svih meridijana-Tri grada u Turskoj (R)
07:24
Sa svih meridijana-Nigerija (R)
07:52
Karavan-Istra (R)
08:22
Tajne Jadrana-Sent Ištvan 01 (R)
08:51
Tajne Jadrana- Sent Ištvan 02 (R)
09:22
Sedma umetnost-Federiko Felini (R)
10:16
U krupnom planu-Đulijeta Masina (R)
10:35
Riznice kulturnog blaga-Milena Pavlović Barili (R)
11:07
Slikati nemoguće-Nikola Vučo (R)
11:50
Šaban Bajramović-Bele ruže (R)
12:00
Dvogled-Korčula 01 (R)
12:28
Dvogled-Korčula 02 (R)
12:55
Sa svih meridijana-Tri grada u Turskoj (R)
13:24
Sa svih meridijana-Nigerija (R)
13:52
Karavan-Istra (R)
14:22
Tajne Jadrana-Sent Ištvan 01 (R)
14:51
Tajne Jadrana- Sent Ištvan 02 (R)
15:22
Sedma umetnost-Federiko Felini (R)
16:16
U krupnom planu-Đulijeta Masina (R)
16:35
Riznice kulturnog blaga-Milena Pavlović Barili (R)
17:07
Slikati nemoguće-Nikola Vučo (R)
17:50
Šaban Bajramović-Bele ruže (R)
18:00
Viši standard stanovništva od sredine šezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omogućio je stanovnicima SFRJ česta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa čak i u daleke destinacije.... Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, među kojima je i Sa svih meridijana. Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedočanstvo o geografskim i prirodnim odlikama područja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i običajima koje neguju. Posebna pažnja posvećena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, među kojima dominiraju zemlje članice Nesvrstanih. Urednik: ljubiša Bogićević, proizvedeno 1975. godine.
18:28
Kraljevinu Maroko sa zapada zapljuskuje Atlantski okean a sa severa Sredozemno more, zbog čega se ta zemlja nalazi na važnoj raskrsnici svetskih pomorskih puteva. Maroko se često naziva i Kapijom Afrike, a po broju stanovnika je četvrta arapska zemlja, iza Sudana, Alžira i Egipta. Površina Maroka je skoro dva i po puta veća od nekadašnje SFRJ.... Drevni carski gradovi i zidine Medine, prelepe Atlaske gore, egzotične berberske kasabe, dine Sahare, obale okeana... samo su deo lepote koju ova zemlja nudi. I zato, dok vam se ne ukaže prilika da lično posetite Maroko, učinite to sa nama. Pokazaćemo vam lučki grad Tanger i njegovu čuvenu trgovačku četvrt Suk, mnogobrojne kulturne spomenike, odvešćemo vas u Saharu i naravno u Kazablanku, ovekovečenu u istoimenom filmskom klasiku, u kojoj se nalazi džamija Hasana Drugog, po veličini sedma džamija na svetu. Autori: ljubiša Bogićević i Aleksandar Antić Godina proizvodnje: 1977.
18:56
Osobena istorija Dubrovnika stvorila je uslove za razvoj autentične kulture i mentaliteta njenih stanovnika. Dubrovčanin je svako ko voli Dubrovnik, neguje poseban pristup životu i razvija osoben humor.... O Dubrovniku, Dubrovčanima i „Dubrovkinjama, ljubivoju Ršumoviću govore i pevaju stanovnici „najlepše tačke sveta, dubrovačka slikarka i prva Mis Jugoslavije, Romana Milutin, trubadur Karlo Karleto Sakić, Dubrovački trubaduri, stranci i prelepa zdanja iz vremena renesanse, humanizma i baroka. Autor: ljubomir Ršumović Reditelj: Ratko Ilić.
19:26
Kratki dokumentarni film „Fotograf“ snimljen je u Ulcinju 1971. godine u fotografskoj radnji Rize Šurle.... Riza Šurla je pravi crnac koji se rodio u ovom primorskom gradu. Potiče iz porodice mornara koji su se u prošlosti nastanili u Crnoj Gori. Ovaj ratni vojni invalid je tridesetih godina 20. veka u Beogradu izučio fotografski zanat, da bi se nakon Drugog svetskog rata, u kojem kao borac učestvuje na Sremskom frontu, vratio u Ulcinj i otvorio fotografsku radnju. Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju. Scenarista i reditelj: Srđan Karanović Urednica: Zora Korać Proizvedeno 1972. godine.
19:40
Saobraćajne nesreće su pošast naše društva i problem koji često ne rešavaju ni najstrože kazne. Emisija podseća na oprez u saobraćaju.... Kroz razgovore sa radnicima Hitne pomoći i predstavljanjem činjenica o saobraćajnim nesrećama, razumeće se koliko je saobraćaj i neoprez u njemu bio i ostao možda najveći izvor nesreća savremnog društva. U arhivskoj emisiji “Izgubljeni vikend” predstavljeni su kadrovi eksplicitnih nesreća, stoga je ne preporučujemo gledaocima koje bi ovakve scene uznemirile. Autori Svetolik Mitić i Miljenko Dereta.
20:19
„Nas glumce stalno teraju da pričamo o sebi, a zna se, po starinskim pravilima, da to nije u skladu sa dobrim vaspitanjem“, rekao je, ne bez samoironije, glumac Petar Kralj (1941-2011.) na večeri posvećenoj njemu povodom uručivanja „Dobričinog prstena“.... Ipak, po ko zna koji put u Bardovima teatra, Nebojši Glišiću, pripovedao je svoj životopis, uz obilje glumačkih i drugih dokumenata, kako je autor emisije umeo da naglasi. Podsetio je na Tolu Manojlovića, Normana iz Garderobera, Nikolu iz Doktora Šustera, Davida Štrpca iz Jazavca pred sudom, na uloge u filmovima Podzemlje, Sinovci, Oktoberfest, ali i na antologijske TV serije kakve su Diplomci, S vanglom u svet, Neven, Slom, Svetozar Marković, Bela lađa..
21:11
Nešto sasvim lično-Stanojlo Rajičić
21:57
Veče beogradskog šlagera 01
22:50
Veče beogradskog šlagera 02
23:43
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Emisija je posvećena kompoziotoru Klodu Debisiju. Kroz priču o njegovom životu i ostvarenjima provlače se odlomci iz Debisijevog dela „Popodne jednog fauna. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
23:51
Arhivske minijature-Aleksandar Berček
23:53
Arhivske minijature-Snimanje filma Diližansa snova
00:00
Sa svih meridijana-Malezija (R)
00:28
Sa svih meridijana-Maroko (R)
00:56
Dijagonale-Dubrovčani (R)
01:26
ljudi-Fotograf (R)
01:40
Naše vreme-Izgubljeni vikend (R)
02:19
Bardovi teatra-Petar Kralj (R)
03:11
Nešto sasvim lično-Stanojlo Rajičić (R)
03:57
Veče beogradskog šlagera 01 (R)
04:50
Veče beogradskog šlagera 02 (R)