Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Sa svih meridijana-Šri Lanka (R)
06:29
Tajne Jadrana-Pirati Jadrana (R)
06:58
Potonuli gradovi-Rizon (R)
07:42
Dosije našeg vremena 1963. (R)
08:36
Međutim-Epizodista (R)
09:20
Put oko sveta za 380 dana 01 (R)
10:04
Put oko sveta za 380 dana 02 (R)
10:42
Put oko sveta za 380 dana 03 (R)
11:11
Umetničko veče-Paradoks o šahu (R)
12:00
Sa svih meridijana-Šri Lanka (R)
12:29
Tajne Jadrana-Pirati Jadrana (R)
12:58
Potonuli gradovi-Rizon (R)
13:42
Dosije našeg vremena 1963. (R)
14:36
Međutim-Epizodista (R)
15:20
Put oko sveta za 380 dana 01 (R)
16:04
Put oko sveta za 380 dana 02 (R)
16:42
Put oko sveta za 380 dana 03 (R)
17:11
Umetničko veče-Paradoks o šahu (R)
18:00
Emisija „Partizan ili Zvezda“ posvećena je navijačima „večitih rivala“. Oni objašnjavaju kako ispoljavaju svoju strast prema omiljenom klubu i način na koji ljudi u njihovom okruženju reaguju na njihovu opsesiju.... Jedan od navijača ističe da utakmicama prisustvuje samo 30% pravih klubskih pristalica, a da su ostali prisutni samo da bi ispoljavali nacionalizam ili bili u prilici da se sa nekim potuku. Različiti su im razlozi za navijanje, događaji koje pamte, pesme koje pevaju, ali im je zajednička posvećenost i predanost ideji navijanja. Kako kaže pesnik Duško Radović, jedan od snimljenih navijača: „Mislim da je fudbal ili jedan oblik lažnog emotivnog života, ili vrlo važna dopuna našeg emocionalnog života. Scenarista: Miloje Radaković Reditelj: Andrija Dimitrijević Urednik: Srđan Karanović.
18:28
Dokumentarni film o Peleu, najboljem fudbaleru svih vremena, jedinstvena je biografija „kralja fudbala“ sačinjena od niza kadrova iz bogatog i uspesima ispunjenog života brazilskog reprezentativca.... Edson Arantes Do Nascimento Pele (1940-2022) je tokom svog bavljenja fudbalom ukupno dao 1281 gol na 1363 utakmice. Hiljaditi gol posvetio je siromašnoj deci Brazila, a svoj oproštaj od fudbala imao je na beogradskoj Marakani 18. jula 1971. godine, na prijateljskoj utakmici Brazil - Jugoslavija, pred, kako se smatra više od 150 000 posetilaca. Tom prilikom snimljeni su nezaboravni kadrovi, a neke od njih možete videti u ovom filmu.
18:51
Olimpijski biseri-Panatenaikos-Crvena Zvezda
19:01
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je uspesima boksera nekadašnje Jugoslavije, među kojima je posebno mesto imao Mate Parlov. On je pred kamerama TV Beograd govorio o najplemenitijoj borilačkoj veštini. Kamere su zabeležile kako je izgledao njegov trening a tu su i snimci njegovih mečeva, naravno i onaj sa najvažnijeg sportskog takmičenja na svetu-Olimpijadi. Mate Parlov (1948-2008) bio je hrvatski i jugoslovenski bokser. Bio je pobednik na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine, svetski prvak u Havani (1974) i dvostruki šampion Evrope u poluteškoj kategoriji. Takođe je bio profesionalni prvak Evrope i sveta u izboru Svetskog bokserskog saveta. Mate Parlov je osam puta (1967-1974) osvajao titulu prvaka Jugoslavije, dva puta je osvajao Zlatnu rukavicu, a pet puta (1970-1974) titulu najboljeg na Balkanu. Na Olimpijskim igrama 1984. godine u Los Anđelesu (SAD) bio je selektor bokserske reprezentacije Jugoslavije. Dva puta je bio dobitnik Zlatne značke Sporta, nagrade za najboljeg sportistu Jugoslavije, 1972. i 1974. godine. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:38
Filmski zapis prikazuje razvitak i ozakonjenje rasizma u Južnoafričkoj državi. Prikazan je podvojen život belaca i crnaca, crnačka geta u kojima je polovina rođene dece umirala pre pete godine života, sukobi, represivne mere i suđenje advokatu Nelsonu Mandeli i njegovim saradnicima.... Južna Afrika je bila zemlja sa najvećim procentom zatvorenika u odnosu na broj stanovnika. Samo 1963. godine vođeno je 80 procesa u kojima je bilo 1100 optuženih, 40 je bilo pogubljeno, a 743-oje osuđeno je na 4724 godina zatvora. Optuženi su osuđivani za sabotažu, terorizam, komunističko delovanje i rad u ilegalanim organizacijama. Prikazani su i stavovi dobitnika Nobelove nagrade za mir 1961. godine, Alberta Lutulija. Aparthejd je ukinut 1990. godine, a 1994. Nelson Mandela je izabran za prvog crnog predsednika. Scenarista: Dragoslav Rančić, urednica Olivera Gajić, proizvedeno 1972. godine.
20:05
U krupnom planu-Entoni Kvin
20:25
Na krilima zvezda-Rada Đuričin
20:52
ljudi govore-Baka Katina Šarenica
21:21
Istaknuta slikarka i angažovani intelektualac Olja Ivanjicki (1931-2009) u emisiji Ostavština za budućnost, snimljenoj 1987. godine.... Olja Ivanjicki, stvaralac koji je utirao puteve moderne umetnosti, jedan od osnivača Mediale uz Leonida Šejku, za koga je govorila da je čovek budućnosti, priseća se detinjstva, gubitka majke, knjiga koje joj je otac čitao i time probudio maštu u kojoj će biti zameci buduće kreativnosti, svog ruskog porekla i potrebe da u umetnosti napravi pomak. Govori o tome zašto je napustila vajarstvo za koje se školovala, o nužnosti da ni iz čega stvori delo koje će je potvrditi i ispuniti radošću. Urednik: Milivoje Begenišić Reditelj: Miloš Radović.
22:05
Pola sata za džez i bluz-Neša Petrović trio
22:35
Međutim-Šta je kultura
23:17
Na svoj način-Kako ko
23:32
Ciklus emisija Putem melografa, čiji su scenaristi bili naši ugledni etnomuzikolozi, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka na specifičan način obeležio je muzički program Televizije Beograd.... Zabeleženi su običaji vezani za različite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih običaja tokom vremena nestali, emitovanje ovih emisija je jedini način da se oni ponovo vide.
00:00
Neobavezno-Partizan ili Zvezda (R)
00:28
TV feljton-Pele (R)
00:51
Olimpijski biseri-Panatenaikos-Crvena Zvezda (R)
01:01
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
01:38
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
02:05
U krupnom planu-Entoni Kvin (R)
02:25
Na krilima zvezda-Rada Đuričin (R)
02:52
ljudi govore-Baka Katina Šarenica (R)
03:21
Ostavština za budućnost-Olja Ivanjicki (R)
04:05
Pola sata za džez i bluz-Neša Petrović trio (R)
04:35
Međutim-Šta je kultura (R)
05:17
Na svoj način-Kako ko (R)
06:00
Neobavezno-Partizan ili Zvezda (R)
06:28
TV feljton-Pele (R)
06:51
Olimpijski biseri-Panatenaikos-Crvena Zvezda (R)
07:01
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
07:38
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
08:05
U krupnom planu-Entoni Kvin (R)
08:25
Na krilima zvezda-Rada Đuričin (R)
08:52
ljudi govore-Baka Katina Šarenica (R)
09:21
Ostavština za budućnost-Olja Ivanjicki (R)
10:05
Pola sata za džez i bluz-Neša Petrović trio (R)
10:35
Međutim-Šta je kultura (R)
11:17
Na svoj način-Kako ko (R)
11:32
Putem melografa-Oblak se vije junak se ženi (R)
12:00
Neobavezno-Partizan ili Zvezda (R)
12:28
TV feljton-Pele (R)
12:51
Olimpijski biseri-Panatenaikos-Crvena Zvezda (R)
13:01
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
13:38
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
14:05
U krupnom planu-Entoni Kvin (R)
14:25
Na krilima zvezda-Rada Đuričin (R)
14:52
ljudi govore-Baka Katina Šarenica (R)
15:21
Ostavština za budućnost-Olja Ivanjicki (R)
16:05
Pola sata za džez i bluz-Neša Petrović trio (R)
16:35
Međutim-Šta je kultura (R)
17:17
Na svoj način-Kako ko (R)
17:32
Putem melografa-Oblak se vije junak se ženi (R)
18:00
Dunav se smatra najznačajnijom evropskom rekom jer predstavlja njen najprometniji plovni put.... Ovo zanimljivo putovanje upoznaje nas sa predelima i gradovima kroz Srbiju koje povezuje istorija, od Smedreva do Đerdapske klisure i starog grada Golupca. Mr Nadežda Ajdačić iz Naučnog instituta u Vinči daje nam odgovor da li su i koliko vode Dunava zaštićene od zagađivanja. Učestvuje: mr Nadežda Ajdačić, stručni saradnik Instituta Boris Kidrič u Vinči Urednik ljubiša Bogićević; scenario Stevan Stanić; tekst čita Dejan Đurović Premijerno emitovano 11.02.1986; Redakcija školskog programa, urednik Ibrahim Hadžić.
18:27
Dunavom kroz Jugoslaviju-Drevno stablo masline
18:41
Karavan-Obredska bara
19:10
Troje Rusa, sada Beograđana, kojima je bura Oktobarske revolucije prekinula srećno detinjstvo, a volja sudbine ih kao izbeglice dovela među nas, slovensku braću, kazuju svoja sećanja na vreme građanskog rata, bekstva i paničnog ukrcavanja na brodove koji su ih poneli u neizvesnost.... Na Cveti, 8. aprila 1990, pričaju za kameru TVB: balerina u penziji Tamara Polonska; docent Beogradskog univerziteta u penziji Aleksandar Postnikov; akademski slikar, viši konzervator u penziji Jelena Čarikova Vandrovski. NJihovim pričama pridružuje se i starešina Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu prota Vasilij Tarasjev, Beograđanin po rođenju, kome je palo u deo da se već nekoliko decenija stara da se posredstvom crkve sačuvaju među nama ruske uspomene i svetinje. Scenario Nedeljko Ješić, Radoslav Ognjenović, režija Radoslav Ognjenović Premijerno emitovano 24.10.1990, Redakcija opšteobrazovnog programa.
19:40
Dokumentarna serija TV Beograd „Rusi u Srbiji“ snimljena 1995. i 1996. godine govori o onim Rusima koji su nakon sloma carske Rusije, stigli u Jugoslaviju i formirali brojne naseobine, i to uglavnom u Beogradu i u Vojvodini.... Serija se bavi životom tih ljudi koji, iako su u naše krajeve došli iz političkih razloga, ostavili veliki doprinos u nauci, kulturi, umetnosti i tehnologiji. Kroz dokumente, predele i kazivanja neposrednih učesnika ili njihovih potomaka, zabeleženo je sećanje na to doba, na događaje i okolnosti koje su nagnale te ljude, pripadnike visokog ruskog staleža, da potraže utočište u drugim zemljama. Svaka epizoda se bavi posebnog temom: egzodus, prilagođavanje, školovanje, književnost i film, arhitektura i slikarstvo, pozorište.
20:17
Dokumentarna serija TV Beograd „Rusi u Srbiji“ snimljena 1995. i 1996. godine govori o onim Rusima koji su nakon sloma carske Rusije, stigli u Jugoslaviju i formirali brojne naseobine, i to uglavnom u Beogradu i u Vojvodini.... Serija se bavi životom tih ljudi koji, iako su u naše krajeve došli iz političkih razloga, ostavili veliki doprinos u nauci, kulturi, umetnosti i tehnologiji. Kroz dokumente, predele i kazivanja neposrednih učesnika ili njihovih potomaka, zabeleženo je sećanje na to doba, na događaje i okolnosti koje su nagnale te ljude, pripadnike visokog ruskog staleža, da potraže utočište u drugim zemljama. Svaka epizoda se bavi posebnog temom: egzodus, prilagođavanje, školovanje, književnost i film, arhitektura i slikarstvo, pozorište.
20:59
Ksenija Stojanović-Veri Pavladoljskoj
21:20
Lola Novaković je zvanično počela svoju karijeru 1957. kada je primljena u Radio Beograd kao stalna vokalna solistkinja. Iste godine je sa zapaženim uspehom branila državne boje na Sajmu u Lajpcigu. Tada je snimila prvu ploču za diskografsku kuću DECCA sa pesmama Alisa u zemlji čuda i kubanskim hitom Babalu na španskom jeziku.... Učestvovala je na Opatijskom festivalu 1958. sa pesmom Kućica u cveću, a 1959. odlazi na turneju po Bliskom istoku i zadržava se u Bejrutu do leta 1960. Po povratku u Beograd održava prvi solistički koncert u Domu sindikata, za koji su ulaznice bile rasprodate za nepuna dva sata. Lola je bila prvi domaći estradni umetnik koji je gostovao u Rusiji 1960. godine.
22:18
Kulturna panorama-Ciganske pesme
22:33
Zagorka Stojanović (1939) , samostalna umetnica, u slikarskom svetu poznata više od pet decenija, kao tapiseristkinja, kostimografkinja, scenografkinja i modna kreatorka.... Za sebe često kaže da je „tkalja koja je završila Akademiju za primenjene umetnosti. Član je ULUPUDS-a i Udruženja filmskih radnika. Izlagala je na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a kao kostimografkinja radila je u mnogim pozorištima u bivšoj SFRJ, Rumuniji i Francuskoj, kao i za mnogobrojne filmove i televizijske serije. Umetnički rad Zagorke Stojanović naišao je na sjajne kritike u mnogim zemljama, čemu je posvećena ova emisija serijala TV Feljton, snimana u Beogradu i Sirogojnu i koja je 1998. godine dobila nagradu na Festivalu ekološkog filma. Autori Dragana Bošković, Petar Cvejić i Vladimir Arsić, proizvedeno 1989. godine.
23:15
Marica Popović (1906-1989) bila je jugoslovenska pozorišna, filmska i televizijska glumica.... O svom životu i radu pred kamerama TV Beograd, Marica Popović je govorila kao penzionerka, 1973. godine. Na sebi svojstven i neposredan način, nalik zapaženim ulogama karakternih i komičnih likova, koje je punih 30 godina igrala na sceni Narodnog pozorišta, Marica Popović je pričala o svojim ulogama, kako se za njih pripremala i koja joj je bila omiljena. Takođe, govorila je i o svojoj kući, sagrađenoj 1939. godine na Senjaku, prema projektu Grigorija Samojlova, jednog od najznačajnijih ruskih arhitekata koji su stvarali na našim prostorima tokom treće i četvrte decenije 20. veka. Vila glumice Marice Popović, pre sedam godina, odlukom Grada Beograda, utvrđena je kao spomenik kulture. Autor Srđan Karanović.
23:40
Kratki dokumentarni film „Fotograf“ snimljen je u Ulcinju 1971. godine u fotografskoj radnji Rize Šurle...
00:00
Dunavom kroz Jugoslaviju-Od Smedereva do Golupca (R)
00:27
Dunavom kroz Jugoslaviju-Drevno stablo masline (R)
00:41
Karavan-Obredska bara (R)
01:10
ljudi govore-Ruske priče (R)
01:40
Rusi u Srbiji-Egzodus (R)
02:17
Rusi u Srbiji-Prilagođavanje (R)
02:59
Ksenija Stojanović-Veri Pavladoljskoj (R)
03:20
Lola Novaković-Jedna karijera (R)
04:15
Glumice-Marica Popović (R)
04:18
Kulturna panorama-Ciganske pesme (R)
04:33
TV feljton-Zagorka (R)
05:15
Glumice-Marica Popović (R)
06:00
Dunavom kroz Jugoslaviju-Od Smedereva do Golupca (R)
06:27
Dunavom kroz Jugoslaviju-Drevno stablo masline (R)
06:41
Karavan-Obredska bara (R)
07:10
Ljudi govore-Ruske priče (R)
07:40
Rusi u Srbiji-Egzodus (R)
08:17
Rusi u Srbiji-Prilagođavanje (R)
08:59
Ksenija Stojanović-Veri Pavladoljskoj (R)
09:20
Lola Novaković-Jedna karijera (R)
10:18
Kulturna panorama-Ciganske pesme (R)
10:33
TV feljton-Zagorka (R)
11:15
Glumice-Marica Popović (R)
11:40
Ljudi-Fotograf (R)
12:00
Dunavom kroz Jugoslaviju-Od Smedereva do Golupca (R)
12:27
Dunavom kroz Jugoslaviju-Drevno stablo masline (R)
12:41
Karavan-Obredska bara (R)
13:10
Ljudi govore-Ruske priče (R)
13:40
Rusi u Srbiji-Egzodus (R)
14:17
Rusi u Srbiji-Prilagođavanje (R)
14:59
Ksenija Stojanović-Veri Pavladoljskoj (R)
15:20
Lola Novaković-Jedna karijera (R)
16:18
Kulturna panorama-Ciganske pesme (R)
16:33
TV feljton-Zagorka (R)
17:15
Glumice-Marica Popović (R)
17:40
Ljudi-Fotograf (R)
18:00
Ova emisija serijala „Dvadeset miliona“ govori o radnicima sa prostora bivše Jugoslavije, koji su radili u fabrici automobila „Volvo“ u Švedskoj.... Govorili su o radu u fabrici kao i o tome kako provode slobodno vreme. Urednik Živorad Mihailović, proizvedeno 1968. godine.
18:29
Dvadeset miliona-Putovanje
18:57
Emisija je snimljena u mestu Donje Sitno kod Splita 1971. godine u skromnom domu katoličke porodice Ugrin. Porodicu predstavlja Jerka Ugrin, majka 12 dece. Ona je ekipi TV Beograd pokazala starinsko ognjište u kojem kuva, ostavu u kojoj čuva hranu, spavaće sobe u novoj i staroj kući, skroman, ali i nov nameštaj i trpezariju u kojoj se za ručkom okuplja cela porodica i peva pesmu „Plovi barka“.... Scenarista i reditelj Srđan Karanović, urednica Zora Korać, snimatelj Živko Zalar.
19:12
Živimo u vremenu kada skoro sve što nam treba možemo da kupimo u velikim supermarketima ili u šoping centrima u skoro svim većim gradovima u zemlji.... Pre tri decenije, u Beogradu i širom zemlje još su postojale zanatlije i ova emisija, snimljena 1981. godine, govori o njima. O ljudima, čije su radnje bile prepoznatljivi simboli naše prestonice - Balkanske i Sarajevske ulice, Gradića Pejtona… Pred našim kamerama o svom zanatu i načinu rada govorili su: papudžija, kapadžija, sodadžija, duborezac, svećar, konzervator tepiha, precizni mehaničar, četkar i tkač. Svi oni su bili zaljubljenici svog posla i sve ih je mučio isti problem: njihov posao mladi nisu želeli da nauče i rade. To je dodirna tačka sa današnjim vremenom i zato tako gorko zvuče reči jednog zanatlije: „Ja nikome neću preneti svoje znanje.“ Ovom emisijom vodimo vas na putovanje u vreme koje je prošlo, starije da podsetimo a mlade da zainteresujemo za ovaj deo naše istorije, kada su ljubitelji špricera u omiljeno belo vino dodavali isključivo sodu.
19:42
Filmski zapis o Beogradu, „belom Jugoslovenskom gradu“, jednog običnog dana, viđen od zore do sumraka, bez naracije i bilo kakvih komentara...
20:20
Pank kao pravac, osamdesetih godina prošlog veka, u našoj zemlji počinje da zauzima važno mesto na muzičkoj sceni...
20:51
Prva deo triptiha Tri sužnja socijalizma jeste životna sudbina Milenka Tomića, koji je za vreme rata bio četiri godine u nemačkim logorima, a posle rata robijao još 18 godina u čehoslovačkim zatvorima..
21:43
Tri sužnja socijalizma-Umreti u polju Bačkog Petrovca
22:40
Istorija srpskog naroda u najvećem njenom delu ispisana je hrabrošću ljudi koji su ostavili neizbrisiv trag u borbi za slobodnu i nezavisnu otadžbinu, zbog čega ne mogu i ne smeju biti zaboravljeni.... Po završetku osnovne škole u Prokuplju, dolazi u Beograd gde je pohađao gimnaziju a potom i studirao na Pravnom fakultetu. Tokom studija postao je i član Komunističke partije Jugoslavije. U to vreme, štampana je i zbirka njegovih pesama „Okovi i bez okova. Kao stipendista Češke banke studije nastavlja u Pragu. Zajedno sa Veljkom Vlahovićem, organizovao je odlazak jugoslovenskih studenata iz Praga u Španiju, gde su se tokom Građanskog rata borili protiv fašizma. Nakon sloma Španske republike bio je zatočen u logoru u Francuskoj. U Jugoslaviju se vratio 1940. godine. Nakon kapitulacije, vraća se u rodni kraj, gde je aktivno radio na organizovanju ustanka u Toplici. U toku rata odigrao je značajnu ulogu u organizovanju i uspešnom rukovođenju borbama protiv nemačkog okupatora, zbog čega je vrlo brzo postao legendarna ličnost. Poginuo je u borbi s Bugarima, kao komandant Drugog južnomoravskog odreda. Nekoliko dana nakon pogibije, Štab Drugog južnomoravskog odreda je uputio pismo Ratkovoj majci Petrani u kojem je obavestio o pogibiji njenog sina. U pismu je navedeno „iz krvi tvoga sina nići će zlatna slova na stranicama srpske istorije, po parkovima veličanstveni spomenici. Na dan kapitulacije Trećeg rajha-9.maja 1945. godine, odlukom tadašnjih vlasti, za osvedočena herojska dela na bojnom polju, Ratko Pavlović Ćićko proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije. Odlukom vlasti tadašnjeg SSSR-a, odlikovan je Ordenom otadžbinskog rata prvog stepena. U Vojvodini je tokom kolonizacije i naseljavanja ljudi iz Toplice i Leksovca, selo Parabuć preimenovano u Ratkovo. Tu je 1961. godine postavljena i njegova spomen bista. Spomen biste su podignute i u Prokuplju a ime Ratka Petrovića Ćićka nosi preko 30 ulica: u Beogradu, Kraljevu, Vranju, Nišu, Leskovcu... ,kao i tri osnovne škole. O životu Ratka Pavlovića Ćićka snimljeno je i nekoliko dokumentarnih filmova. U ovoj emisiji serijala Likovi revolucije o Ratku Pavloviću Ćićku govore ljubinko Nestorović, Lazar Udovički, Veljko Kovačević, Rista Antunović, Svetislav Popović i drugi. Urednik Miloš Stefanović, reditelj Zoran Predić, proizvedeno 1980. godine.
23:17
Krug-Šest partizanskih kurira
00:00
Dvadeset miliona-Radnik na trotinetu (R)
00:29
Dvadeset miliona-Putovanje (R)
00:57
Ljudi-Zdravi i veseli (R)
01:12
Rekvijem za špriceraše (R)
01:42
Krug-Beograd grad koji volim (R)
02:20
Neobavezno-Sve o slučaju Pekinške patke (R)
02:51
Tri sužnja socijalizma-Tri robije Milenka Tomića (R)
03:43
Tri sužnja socijalizma-Umreti u polju Bačkog Petrovca (R)
04:40
Likovi revolucije-Ratko Pavlović Ćićko (R)