Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Dvogled-Neobična zanimanja žena (R)
06:29
Dvogled-Mato Jakšić (R)
07:01
Karavan-Osvajanje kanjona Nevidio (R)
07:27
Dosije našeg vremena 1957. (R)
08:28
Neobavezno-Mlado beogradsko novinarstvo (R)
08:53
Stvaraoci-Judita Šalgo (R)
09:21
Ostavština za budućnost-Olja Ivanjicki (R)
10:06
TV feljton-Pametnik o Živojinu Pavloviću (R)
10:40
Portreti-Dušan DŽamonja (R)
11:10
Rokovnik-Rokenrol u Zagrebu (R)
11:37
Dušan Gojković-Na svoj način (R)
12:00
Dvogled-Neobična zanimanja žena (R)
12:29
Dvogled-Mato Jakšić (R)
13:01
Karavan-Osvajanje kanjona Nevidio (R)
13:27
Dosije našeg vremena 1957. (R)
14:28
Neobavezno-Mlado beogradsko novinarstvo (R)
14:53
Stvaraoci-Judita Šalgo (R)
15:21
Ostavština za budućnost-Olja Ivanjicki (R)
16:06
TV feljton-Pametnik o Živojinu Pavloviću (R)
16:40
Portreti-Dušan DŽamonja (R)
17:10
Rokovnik-Rokenrol u Zagrebu (R)
17:37
Dušan Gojković-Na svoj način (R)
18:00
Uz dobar vetar nastavljamo tragom starine i posebnosti jadranskog plavetnila. Nakon ostrvlja napravićemo predah na Istri. Tamo ćemo se, uz Dragana Babića, zadržati u dve epizode.... Bogata istorija baštine ilirskog plemena Histri, preko rimskog perioda, germanskih najezdi, Mletaka, Habzburgovaca i italijanske okupacije, u ovoj epizodi, dopreće i do vremena Jugoslavije.
18:30
Drugi deo priče o Istri...
18:56
Treći deo priče o Istri...
19:23
Ova emisija čuvenog serijala „Karavan“, autora i urednika Miladina Kovačevića, posvećena je Tari i istoimenom kanjonu.... Ekipa Karavana je kanjonom Tare plovila splutinom a ne splavom. Bilo je to čudesno putovanje na kojem su kamere TV Beograd snimile sve lepote tog kraja.
19:49
Još jedan dragulj dokumentarnog programa RTS-a. Emisija se bavi situacijom u svetu u vreme rađanja ideje nesvrstanosti i uloge tadašnje Jugoslavije u tom procesu...
20:15
Koje zemlje su bili prijatelji a koje neprijatelji Srbije u 19 i 20 veku? Na koga se oslanjao Karađorđe? Ko nam je pomogao da dobijemo nezavisnost? Koji je bio interes velikih sila da 1918 godine podrže formiranje Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca? Šta su tada hteli Srbi a šta ostali narodi? Zašto su velike sile tokom Drugog svetskog rata prestale da podržavaju Dražu Mihailovića i dali podršku komunistima? Da li je raspad Jugoslavije devedesetih godina isključivo unutrašnje pitanje? To su samo neka od pitanja čije odgovore donosi dokumentarni film autora Slađane Zarić i reditelja Filipa Čolovića urađen u produkciji Informativnog programa RTS-a.... Dokumentarno-igrani film Na raskršćima istorije bavi se spoljno političkim položajem Srbije tokom poslednja dva veka, od 1804 godine kada je počela borba za slobodu srpskog naroda do današnjih dana. Kroz istorijski prikaz najbitnijih spoljno političkih događaja film nam pokazuje gde i kako je Srbija bila pozicionirana između velikih sila i kolika je bila uloga i značaj diplomatije u tome. Priču o dvovekovnoj diplomatiji Srbije donose nam eminentni srpski istoričari, akademici i profesori. O spoljno političkom položaju Srbije govore i engleski, francuski, ruski, austrijski i turski profesori istorije. Kroz rekonstrukciju događaja i korišćenje umetničkih slika i fotografija, film nam donosi vizuelizaciju Srbije u 19 i 20 veku - vidi se kako se Srbija razvijala od vazalne turske kneževine gde se sedelo na podu na jastucima do moderne demokratske kraljevine Karađorđevića.
21:45
Kao i njihovi preci s kraja 18. i početka 19. veka, Nastasijevići će ostati zapamćeni po svom izuzetnom umetničkom daru i bogatom stvaralačkom opusu. Živorada, Momčila, Svetomira i Slavomira ljudi su doživljavali kao celinu, kao Nastasijeviće.... Oni su nemali broj puta zajedno stvarali, ali su se svi slagali da je pokretačka i duhovna snaga porodice ipak bila samo u jednom od njih, u Momčilu Nastasijeviću, o kome se i dalje govori kao o zagonetnom pesniku. Momčilo Nastasijević je umro 13. februara 1938. godine posle duže bolesti u četrdeset četvrtoj godini. Potpun uvid u opus bio je moguć tek posle njegove smrti, kada je trudom Momčilove porodice i prijatelja objavljeno prvo izdanje sabranih dela, 1939. godine: Pesme, Rane pesme i varijante, Hronika moje varoši, Iz tamnog vilajeta, Rane priče, Drame, Muzičke drame, Misli i Eseji. Momčilo Nastasijević nije pripadao nijednoj književnoj grupi, nije se nametao tadašnjem javnom književnom životu, koji možda i nije bio spreman da prihvati originalnost njegovih poetskih stremljenja, što je za duži period uslovilo da pesnik ostane na margini srpske istorije književnosti. U emisiji govore: profesor Vladimir Dimitrijević, dr Vladimir Vukomanović Rastegorac, prof. dr Predrag Petrović, dr Bojan Jović, Olivera Stošić Rakić.
22:15
Dokumentarni film o slikaru Kosti Hakmanu (1899 – 1961) realizovan je u saradnji sa kulturnom medijskom mrežom “Rastko”.... Kao gimnazijalac u Tuzli, Hakman je pripadao pokretu Mlada Bosna i bio zatvaran posle atentata u Sarajevu. Završava studije u Beču, Pragu i Krakovu, a višegodišnji boravak u Francuskoj kruniše njegovo traganje za sopstvenim izrazom u krilu postimpresionizma. U Beograd donosi iskustvo evropskih slikarskih škola, pretačući ga u beogradski stil. Drugi svetski rat provodi u logoru u Nemačkoj, kao zarobljeni oficir jugoslovenske kraljevske vojske, ni tada ne prestajući da slika. Kao pedagog na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, prenosi znanje mladima, braneći predratne vrednosti i poglede od devastirajuće partijske politike posleratne Jugoslavije. Scenarista: Zoran Stefanović Reditelj: Miljan Glišić Urednik: Dragan Ćirjanić Proizvedeno 2005. godine.
23:10
U stvaralaštvu Save Šumanovića (1896-1942), jednog od najznačajnijih slikara srpske umetnosti 20. veka, izdvajaju se dve celine: jedna, koja pripada mladosti i Parizu gde se školovao, druga – njegovim zrelima godinama, zavičaju i svetlosti sremskih pejzaža. U toj borbi između Pariza i Šida, kubizma i realizma, teorija i istinskog osećanja, zgusnuta je drama Šumanovićevog života i poezija njegovog slikarstva.... Za vreme Drugog svetskog rata Šid ulazi u sastav NDH. Ustaše su na Veliku Gospojinu 28. avgusta 1942. godine iz Šida odveli sto pedeset Srba među, kojima i Savu Šumanovića, u Sremsku Mitrovicu gde su ih, nakon mučenja, streljali 30. avgusta. Sahranjeni su u masovnoj grobnici. U emisiji su prikazana dela ovog izuzetnog umetnika koji je na listi 100 najznamenitijih Srba. Najveći broj njegovih slika čuva se u Šidu, u galeriji koja nosi njegovo ime. Slika „Kupačica“, koja se od 1927. godine nalazi u Muzeju Ežena Budena u Onfleru, Francuska, našoj kulturnog javnosti bila je nepoznata 85 godina. U čast Savi Šumanoviću ustanovljena je slikarska nagrada koja nosi njegovo ime. Autor: Mika Milošević Godina 1983.
23:39
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike...
23:46
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike...
00:00
Dvogled-Istra 01 (R)
00:30
Dvogled-Istra 02 (R)
00:56
Dvogled-Istra 03 (R)
01:23
Karavan-S Plutinom niz Taru (R)
01:49
Odiseja mira-Brod dobre nade (R)
02:15
Na raskršćima istorije-Dva veka moderne srpske diplomatije (R)
03:45
Porodične oaze građanske Srbije-Braća Nastasijević (R)
04:15
Obrazovno ogledalo-Životi Koste Hakmana (R)
05:10
Slikari i vajari-Sava Šumanović (R)
05:39
Iza naslova-Ludvig van Betoven (R)
06:00
Dvogled-Istra 01 (R)
06:30
Dvogled-Istra 02 (R)
06:56
Dvogled-Istra 03 (R)
07:23
Karavan-S Plutinom niz Taru (R)
07:49
Odiseja mira-Brod dobre nade (R)
08:15
Na raskršćima istorije-Dva veka moderne srpske diplomatije (R)
09:45
Porodične oaze građanske Srbije-Braća Nastasijević (R)
10:15
Obrazovno ogledalo-Životi Koste Hakmana (R)
11:10
Slikari i vajari-Sava Šumanović (R)
11:39
Iza naslova-Ludvig van Betoven (R)
11:46
Iza naslova-Tomazo Albinoni-Adađo (R)
12:00
Dvogled-Istra 01 (R)
12:30
Dvogled-Istra 02 (R)
12:56
Dvogled-Istra 03 (R)
13:23
Karavan-S Plutinom niz Taru (R)
13:49
Odiseja mira-Brod dobre nade (R)
14:15
Na raskršćima istorije-Dva veka moderne srpske diplomatije (R)
15:45
Porodične oaze građanske Srbije-Braća Nastasijević (R)
16:15
Obrazovno ogledalo-Životi Koste Hakmana (R)
17:10
Slikari i vajari-Sava Šumanović (R)
17:39
Iza naslova-Ludvig van Betoven (R)
17:46
Iza naslova-Tomazo Albinoni-Adađo (R)
18:00
Indirekt-Prva utakmica jugoslovenske reprezentacije
18:07
Olimpijski biseri-Fudbal SSSR-Jugoslavija
18:45
Olimpijski biseri-Atletika i plivanje
19:05
Robert Fransis Bobi Kenedi je američki političar i pravnik koji je ubijen u atentatu 6. juna 1968. godine u Los Anđelesu. Bio je brat američkog predsednika DŽona Kenedija, koji je takođe ubijen u atentatu u Dalasu 1963. godine i imao je funkciju ministra pravde u njegovoj administraciji.... Ova filmovana biografija prati razvojni put Roberta Kenedija, njegove aktivnosti kao senatora, stavove i angažovanje u javnom i političkom životu Amerike. Urednica: Olivera Gajić Voditelj: Žika Bogdanović.
19:34
U ovoj emisiji dokumentarnog serijala Učesnik i svedok, urednica Lika Lukić razgovarala je sa Zoranom Žujovićem, novinarom „Politike“, dugogodišnjim spoljno-političkim komentatorom i njenim dopisnikom iz Pariza i Moskve. Bio je učesnik NOB-a i član Ratne redakcije lista „Borba“.... Emisija je snimljena 1988. godine, kada se navršilo četiri decenije Rezolucije Informbiroa. Žujović je govorio o opštoj situaciji u Moskvi, gde je studirao za vreme Informbiora i  o svom viđenju tog istorijskog trenutka.
20:15
Sedma umetnost-Andrej Tarkovski
21:06
Drugi tokovi dokumentarnog programa Televizije Beograd obuhvatili su intervjue sa istaknutim ličnostima, koji su istraživali osnovne dileme njihovog angažovanja (Teleskopija, To sam ja), reportaža (Perje, perje), TV feljton (Jedinica iz botanike, Čubura), emisije o vremenu od 1941. do 1945. godine (Mauthauzen) i dr. U dokumentarnom programu Televizije Novi Sad ističe se serija Od našeg dopisnika. Razvija se i program na srpskom jeziku Televizije Priština (Himlijini horizonti i dr.).... Učesnici: urednici Dušanka Pantović Vrhovac, Miloš Stefanović, ljubomir Lukić, Dragan Đikanović; TV autori Dragan Babić, Kamenko Katić; scenarista Toma Jošanović Scenarista dr Miroslav Savićević; urednici dr Miroslav Savićević i Vesna Došen; voditelj Mića Orlović; reditelj Nikola Lorencin Premijerno emitovano 07.06.2003, Redakcija za istoriografiju, urednica Bojana Andrić.
22:09
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme
22:41
U krupnom planu-Entoni Kvin
23:00
U krupnom planu-Alberto Moravija
23:31
Na svoj način-Biser,Bisera Veletanlić
23:44
Numaera-Korni grupa-Etida
23:47
Numera-Korni grupa-Zum ram
23:50
Šaban Bajramović-Bele ruže
00:00
Indirekt-Prva utakmica jugoslovenske reprezentacije (R)
00:07
Olimpijski biseri-Fudbal SSSR-Jugoslavija (R)
00:45
Olimpijski biseri-Atletika i plivanje (R)
01:05
Odiseja mira-Vredi pokušati (R)
01:34
Učesnik i svedok-Zoran Žujović (R)
02:15
Sedma umetnost-Andrej Tarkovski (R)
03:06
Vreme televizije-Dokumentarni program (R)
04:09
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme (R)
04:41
U krupnom planu-Entoni Kvin (R)
05:00
U krupnom planu-Alberto Moravija (R)
05:31
Na svoj način-Biser,Bisera Veletanlić (R)
05:44
Numaera-Korni grupa-Etida (R)
05:47
Numera-Korni grupa-Zum ram (R)
06:00
Indirekt-Prva utakmica jugoslovenske reprezentacije (R)
06:07
Olimpijski biseri-Fudbal SSSR-Jugoslavija (R)
06:45
Olimpijski biseri-Atletika i plivanje (R)
07:05
Odiseja mira-Vredi pokušati (R)
07:34
Učesnik i svedok-Zoran Žujović (R)
08:15
Sedma umetnost-Andrej Tarkovski (R)
09:06
Vreme televizije-Dokumentarni program (R)
10:09
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme (R)
10:41
U krupnom planu-Entoni Kvin (R)
11:00
U krupnom planu-Alberto Moravija (R)
11:31
Na svoj način-Biser,Bisera Veletanlić (R)
11:44
Numaera-Korni grupa-Etida (R)
11:47
Numera-Korni grupa-Zum ram (R)
11:50
Šaban Bajramović-Bele ruže (R)
12:00
Indirekt-Prva utakmica jugoslovenske reprezentacije (R)
12:07
Olimpijski biseri-Fudbal SSSR-Jugoslavija (R)
12:45
Olimpijski biseri-Atletika i plivanje (R)
13:05
Odiseja mira-Vredi pokušati (R)
13:34
Učesnik i svedok-Zoran Žujović (R)
14:15
Sedma umetnost-Andrej Tarkovski (R)
15:06
Vreme televizije-Dokumentarni program (R)
16:09
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme (R)
16:41
U krupnom planu-Entoni Kvin (R)
17:00
U krupnom planu-Alberto Moravija (R)
17:31
Na svoj način-Biser,Bisera Veletanlić (R)
17:44
Numaera-Korni grupa-Etida (R)
17:47
Numera-Korni grupa-Zum ram (R)
17:50
Šaban Bajramović-Bele ruže (R)
18:00
Podunavlje je naziv za sva manja i veća mesta koja su locirana uz reku Dunav. Kroz Jugoslaviju plovimo pored Apatina, Beočina, Novog Sada, Sremskih Karlovaca, Zemuna, Beograda, Golupca, Smedereva, sve do Đerdapske klisure...
18:30
Viši standard stanovništva od sredine šezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omogućio je stanovnicima SFRJ česta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa čak i u daleke destinacije.... Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, među kojima je i Sa svih meridijana. Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedočanstvo o geografskim i prirodnim odlikama područja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i običajima koje neguju. Posebna pažnja posvećena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, među kojima dominiraju zemlje članice Nesvrstanih.
18:57
Dobrica Ćosić ja najznačajniji i najtiražniji srpski pisac 20. veka koji je svojim delom obuhvatio veći deo srpske istorije.... U TV feljtonu Vreme vlasti, urednica Neda Valčić-Lazović razgovara sa poznatim piscem o njegovom stvaralaštvu i o iskustvu dok je bio na vlasti, koje je uneo u literaturu. Budući da mu se pripisuje da je nacionalista, pisac objašnjava da je upravo on napisao najveći broj tekstova protiv nacionalizma i totalitarizma, ali da voli svoj narod i da je uvek radio u njegovu korist. Pisac takođe govori o snažnom doživljaju fikcije i o vezanosti za svoje likove.
19:41
Luna Rosa-Fiora Rosa
20:37
Luna Rosa-Roso di Sera
21:32
Odgovorima na pitanja Feliksa Pašića, u emisiji snimljenoj 1981. godine, Mija Aleksić (1923-1995) otkrio je ceo svoj život, govorio je o roditeljima, o tome kako je kao učenik Druge gimnazije u Kragujevcu odveden u Topolske šupe gde je čekao streljanje, zatim o borbama u Bosni i kasnije sve do Slovenije 1944/45. godine.... Sa oslobođenjem, prekomandovan je u Beograd gde je kao dramski tenor pevao u Horu JNA. Govori o svojoj prvoj pozorišnoj ulozi stražara u Hamletu u beogradskom Narodnom pozorištu, o drugoj predstavi, prvoj glavnoj ulozi i o slavnim glumcima od kojih je učio zanat. Sačuvana je uvodna reč Feliksa Pašića prilikom reprize emisije 1995, povodom smrti velikog glumca Mije Aleksića: Emisija koju će gledaoci sada videti, snimljena je 18. aprila 1981. u Aleksićevom domu u Ulici Prote Mateje u Beogradu. Razgovarali smo pošto se oporavio od jedne od teških operacija, među njegovim satovima koji su mirovali i među slikama umetnika koje je voleo. Aleksić je već pomalo svodio svoje pozorišne i životne račune. Autor Feliks Pašić, produkcija: 1981, Redakcija programa iz kulture, urednica Zora Korać.
22:17
Dokumentarni film o slikaru Kosti Hakmanu (1899 – 1961) realizovan je u saradnji sa kulturnom medijskom mrežom “Rastko”.... Kao gimnazijalac u Tuzli, Hakman je pripadao pokretu Mlada Bosna i bio zatvaran posle atentata u Sarajevu. Završava studije u Beču, Pragu i Krakovu, a višegodišnji boravak u Francuskoj kruniše njegovo traganje za sopstvenim izrazom u krilu postimpresionizma. U Beograd donosi iskustvo evropskih slikarskih škola, pretačući ga u beogradski stil. Drugi svetski rat provodi u logoru u Nemačkoj, kao zarobljeni oficir jugoslovenske kraljevske vojske, ni tada ne prestajući da slika. Kao pedagog na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, prenosi znanje mladima, braneći predratne vrednosti i poglede od devastirajuće partijske politike posleratne Jugoslavije. Scenarista: Zoran Stefanović Reditelj: Miljan Glišić Urednik: Dragan Ćirjanić Proizvedeno 2005. godine.
23:13
Putevima nadrealiste hoditi, ponekad može da referira i obrtnu sintagmu: uputiti se nadrealnim putevima.... Takvim primerom behu i staze Oskara Daviča, srpskog pesnika i prozaiste, profesora, borca, robijaša, neumornog putnika, prevodioca. Sijavši u svojim doslednim moralnim principima i privođenju modernističkih dahova u srpsku književnost, Davičo je bio svetionik svih perioda merenih po aršinima ideologija. U intimnom nedogledu introspekcije sopstvene ličnosti i personalne istorije, Davičo u emisiji govori u prvom licu.
00:00
Sa svih meridijana-Podunavlje Jugoslavije (R)
00:30
Sa svih meridijana-Australija (R)
00:57
TV feljton-Dobrica Ćosić (R)
01:41
Luna Rosa-Fiora Rosa (R)
02:37
Luna Rosa-Roso di Sera (R)
03:32
Nešto sasvim lično-Mija Aleksić (R)
04:17
Obrazovno ogledalo-Životi Koste Hakmana (R)