Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Sa svih meridijana-Podunavlje Jugoslavije (R)
06:30
Sa svih meridijana-Australija (R)
06:57
TV feljton-Dobrica Ćosić (R)
07:41
Luna Rosa-Fiora Rosa (R)
08:37
Luna Rosa-Roso di Sera (R)
09:32
Nešto sasvim lično-Mija Aleksić (R)
10:17
Obrazovno ogledalo-Životi Koste Hakmana (R)
11:13
Ostavština za budućnost-Oskar Davičo (R)
12:00
Sa svih meridijana-Podunavlje Jugoslavije (R)
12:30
Sa svih meridijana-Australija (R)
12:57
TV feljton-Dobrica Ćosić (R)
13:41
Luna Rosa-Fiora Rosa (R)
14:37
Luna Rosa-Roso di Sera (R)
15:32
Nešto sasvim lično-Mija Aleksić (R)
16:17
Obrazovno ogledalo-Životi Koste Hakmana (R)
17:13
Ostavština za budućnost-Oskar Davičo (R)
18:00
Afrika je najstarija naseljena oblast na svetu. Stari Rimljani su koristili ime terra Africa za severni deo kontinenta, gde se nalazila rimska provincija.... U ovoj emisiji serijala Sa svih meridijana upoznaćete Alžir, dragulj sa severa Afrike zemlju bogate istorije i kulture. Emisija, snimana pre više od četiri decenije, pokazuje kako je Alžir tada izgledao i kakvi su projekti pokretani zarad sveobuhvatnog razvoja i napretka zemlje.
18:24
Viši standard stanovništva od sredine šezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omogućio je stanovnicima SFRJ česta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa čak i u daleke destinacije.... Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, među kojima je i Sa svih meridijana. Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedočanstvo o geografskim i prirodnim odlikama područja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i običajima koje neguju. Posebna pažnja posvećena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, među kojima dominiraju zemlje članice Nesvrstanih.
18:52
U okviru serijala Potonuli gradovi, gledamo emisiju iz 1979. posvećenu antičkoj perspektivi današnjeg Ulcinja.... Iako davnog datuma televizijske proizvodnje, emisija se izražava visokoprofesionalnim jezikom pogotovo u postupku snimanja. Naime, ekskluzivni podvodni snimci i u današnjim uslovima mogli bi se oceniti kao dostojni savremenih tehnologija snimanja. Režija i scenario: Petar Đurić.
19:38
Emisija prati rad ronilačke ekipe koja traga za potopljenim brodovima na Jadranu.... Urednik Miladin Tešić, proizvedeno 1973. godine.
20:07
Georgij Konstantinovič Žukov (1896-1974), sovjetski vojskovođa i maršal Sovjetskog Saveza .... Istoriju pišu pobednici, napisao je jednom srpski književnik Danilo Kiš. A Žukov u ruskoj istoriji, opravdano zauzima mesto pobednika. Bio je jedan od najuspešnijih komandanata u Drugom svetskom ratu. Pod njegovom komandom, Crvena armija je izvojevala važne pobede u bitkama za Moskvu, Staljingrad i Lenjingrad. Kruna njegove borbe u Drugom svetskom ratu, u kojem je, za sopstvenu i slobodu celog sveta, 20 miliona Rusa dalo svoje živote, bila je ofanziva na Nemačku i okupacija Belrina u aprilu 1945. godine. U emisiji TV Beograd iz 1985. čućete priču o vojskovođi koji se nikada nije školovao za vojnika, ali su njegova čelična volja, inteligencija i upornost rezultirali impozantnom vojnom karijerom ovenčanom brojnim pobedama i odlikovanjima.
20:44
Luna Rosa-Vino Roso
21:37
Luna Rosa-Bandiera Rosa
22:33
ljubitelji umetnosti u ovoj emisiji TV Beograd imaće priliku da vide veliku izložbu bečkog bidermajera, održanu 1981. godine u beogradskom Narodnom muzeju.... Bidermajer je umetnički pravac i životni stil u prvoj polovini 19. veka nastao na nemačkom govornom području. Između Kongresa u Beču 1814-15. i revolucije 1848. prestonica austrougarskog carstva doživljava period visoke kulture, postaje metropola bidermajera, grad svih umetnosti - muzike, poezije, pozorišta i slikarstva. Uticaj na srpske umetnike tog vremena bio je evidentan, posebno u slikarstvu. U emisiji su prikazana dela umetnika iz vremena srpskog bidermajera.
23:02
O Stojanu Aralici (1883–1980), srpskom slikaru i grafičaru, nije lako napraviti emisiju. Aralica je živeo bezmalo ceo vek, stvarao je sedam decenija i u njegovoj ličnosti ogleda se bezmalo sveukupna istorija modernog i savremenog stvaralaštva na tlu Jugoslavije i Srbije. On je bio i tvorac i svedok mnogih promena i zbivanja u umetnosti, i prijatelj mnogih nezaobilaznih i istorijski znamenitih ličnosti sa ovih prostora.... O radu ovog umetnika, člana SANU, JAZU i ULUS-a, u emisiji govore Mića Popović i Nikola Kusovac, a tu su i snimci iz Arhiva RTS-a gde Stojan Aralica, pred kamerama naše televizije, govori o svom životu i stvaralaštvu.
23:29
Slikari i vajari-Milan Milovanović
00:00
Sa svih meridijana-Alžir (R)
00:24
Sa svih meridijana-Libija i Tunis (R)
00:52
Potonuli gradovi-Rt Stari Ulcinj (R)
01:38
Tajne Jadrana-Kad je more gorelo (R)
02:07
Pobednici-Georgij Žukov (R)
02:44
Luna Rosa-Vino Roso (R)
03:37
Luna Rosa-Bandiera Rosa (R)
04:33
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
05:02
Slikari i vajari-Stojan Aralica (R)
06:00
Sa svih meridijana-Alžir (R)
06:24
Sa svih meridijana-Libija i Tunis (R)
06:52
Potonuli gradovi-Rt Stari Ulcinj (R)
07:38
Tajne Jadrana-Kad je more gorelo (R)
08:07
Pobednici-Georgij Žukov (R)
08:44
Luna Rosa-Vino Roso (R)
09:37
Luna Rosa-Bandiera Rosa (R)
10:33
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
11:02
Slikari i vajari-Stojan Aralica (R)
11:29
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
12:00
Sa svih meridijana-Alžir (R)
12:24
Sa svih meridijana-Libija i Tunis (R)
12:52
Potonuli gradovi-Rt Stari Ulcinj (R)
13:38
Tajne Jadrana-Kad je more gorelo (R)
14:07
Pobednici-Georgij Žukov (R)
14:44
Luna Rosa-Vino Roso (R)
15:37
Luna Rosa-Bandiera Rosa (R)
16:33
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
17:02
Slikari i vajari-Stojan Aralica (R)
17:29
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
18:00
Dom u kome živim-Barka
18:15
Veliki televizijski reditelj i pisac Radivoje Lola Đukić (1923-1995), govori o svom srećnom detinjstvu i prvim sećanjima.... Bila je bašta pored kuće u Smederevu, gde je rođen, sa velikim patuljcima rasutim po dvorištu i suncokretima duž ivice bašte, koji su izgledali kao sada trospratne kuće. Mali pas, DŽoni, spavao je u kolicima lutke njegove sestre. Iz Šapca, gde je živeo do pete godine, seća se poslastičarnice i sladoleda. U Beogradu se školovao i prvi put nastupio u pozorišnoj predstavi, kao dobošar. Sve te lepe stvari iz detinjstva prekinute su kada mu je majka umrla i zato se, kaže, možda, uvek trudio da skine tugu sa nečijih očiju.
18:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon
18:47
Milan Kovačević , autor serijala „Karavan“ i Dragan Kulišić, snimatelj, prepešačili su 1975. godine planinu Grmeč u potrazi za lepim pejzažima i zanimljivim pričama.... Zabeležili su kamerom borbu bikova, ribolovce pored reke Dabar, brezove šume, vodenice, pašnjake, žetvu pšenice i seču drva u planini.Ekipa „Karavana obišla je rodnu kuću revolucionara Sime Miljuša i mesto na kome se nalazila partizanska bolnica, u selu Korčanici.
19:18
Jedna od bezbrojnih neveselih priča o posleratnom stradanju srpskih domaćina zbog otkupa, tj. terora koji je sproveden u ime novog života i svetle budućnosti.... Jedan od tih stradalnika, Bogdan Ovčarov iz Izbišta u Banatu, priča kako mu je oduzeta sva imovina i kako je robijao, a potom mukotrpnim radom na tuđoj zemlji ponovo sticao. Scenario Nedeljko Ješić, Radoslav Ognjenović, kamera Bratislav Grbić, zvuk Radoslav Miljković, Miodrag Ž. Vučković, montaža Ksenija Klem, režija Radoslav Ognjenović Premijerno emitovano 07.01.1992, Redakcija opšteobrazovnog programa.
19:48
Kroz dokumentarnu filmsku arhivsku građu ispričana je politička biografija Šarla De Gola (1890 – 1970), francuskog vojnog zapovednika i državnika. Prati se njegov razvojni put od Drugog svetskog rata, kada organizuje pokret otpora u okupiranoj Francuskoj, do posleratnog perioda, kada postaje predsednik Francuske.... Dokumentarni filmski zapisi svedoče o De Golovim susretima sa svetskim državnicima, ali i o krizama kroz koje je prolazila Francuska dok je on bio na čelu države. Urednica: Olivera Gajić, proizvedeno 1972. godine.
20:17
Andre Malro (1901-1976), francuski pisac, novinar i političar. Nakon studija arheologije odlazi u Indokinu.... Pisao za novine koje je sam pokrenuo i u člancima bio je vrlo kritičan spram kolonijalne vlasti. Svoj prvi roman „Iskušenje Zapada objavljuje 1926. godine u Francuskoj, a nakon tog, slede dela „Osvajači, „Kraljevski put i „Život ljudski, za koji je 1933. godine dobio prestižnu nagradu Goncourt. Malro je učestvovao u Šanskom građanskom ratu, bio je komandant u francuskom Pokretu otpora, a nakon Drugog svetskog rata, u vladi generala Šarla de Gola, 1959. godine, bio je prvo ministar informacija a potom kulture. U posleratnom periodu, napisao je romane „Altenburški orasi, „Glasovi tišine, „Metamorfoza bogova, „Antimemoari....u kojima je, u duhu angažovane umetnosti analizirao probleme savremenog čoveka u zaoštrenim situacijama društvenih revolucija i građanskih ratova. Andre Malro je, 1969. godine, o svom životu i radu, govorio u specijalnom intervju za Televiziju Beograd.
20:55
TV feljton-Moris Nado
21:21
Epizoda je snimljena u prisustvu nezaboravnog Duška Radovića. U tadašnjim svakodnevnim kretanjima na posao i nazad, gde se o Beogradu razmišlja iz prve ruke, Dušan je podelio nekolicine svojih lucidnih zapažanja sa gledaocima.... Reditelj: Miroslav Jokić Urednik: Milivoje Begenišić.
22:05
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas
22:38
U razgovoru sa filmskim kritičarem Milanom Vlajčićem na Adi Ciganliji, Dušan Makavejev govori o svom studiranju, ranim dokumentarcima rađenim po scenarijima Vaska Pope, filmu „Parada“ kao obračunu sa tradicionalnim kulturnim i ideološkim mitovima, druženjima sa Leonidom Šejkom, snimanjima kultnih filmova: „Čovek nije tica“, „ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT“, „Nevinost bez zaštite“...... Poseban segment posvećen je okolnostima u vezi sa produkcijom i zabranom filma „V.R. Misterije organizma, odnosno problematičnim odnosom preduzeća Neoplanta film iz Novog Sada prema ovom filmu i kompromitujućih odluka njegovog rukovodstva na čelu sa dr Draškom Ređepom. Završnica emisije obeležena je stihom Majakovskog: Život će proći kao što prolaze Azorska ostrva. Reditelj:Nenad Momčilović Urednica: Luka Lukić Voditelj:Milan Vlajčić Proizvodnja 1986. godina.
23:21
Emisija dokumentarno igrane strukture prati život pozorišne glumice Auguste Vele Nigrinove (ljubljana, 14. 11. 1862 - Beograd, 31. 12. 1908).... Nigrinova stupa na pozorišnu scenu 1876. godine u ljubljanskom Dramatičnom društvu. Tragetkinja velikog glumačkog renomea, prvakinja Narodnog pozorišta u Beogradu, čiji je član bila od 1882, znatno je uticala na razvitak glume u Srbiji. Idol publike krajem 19. veka, dostojanstvena, impozantna nije zanosila ženstvenošću, nego sugerisala svoju veličinu unutrašnjom snagom, formatom i snažnim altom. Gostovala je u pozorištima Novog Sada, Zagreba, ljubljane, Praga, Sofije. Angažman u češkom Narodnom pozorištu Nigrinova je odbila sa obrazloženjem da je Srbija njena najdraža otadžbina. Zavolela je srpsku sredinu i saživela se sa  duhom i mentalitetom Beograda. Glavne uloge: Julija (Romeo i Julija), Ofelija (Hamlet), Margaret Gotje (Dama s kamelijama), Eboli (Don Karlos), Esmeralda (Zvonar  Bogorodičine crkve), Nora (Lutkina kuća). Uloge: Olga Spiridonović, Vladica Milosavljević, Stevo Žigon, Aljoša Vučković, Milan Mihajlović, Slobodan Ninković Scenaristkinja Snežana Gnjidić, rediteljka i urednica Branka Bogdanov Emitovano 1988,  Redakcija opšteobrazovnog programa, urednica Radmila Mijatović.
00:00
Dom u kome živim-Barka (R)
00:15
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
00:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon (R)
00:47
Karavan-Grmeč (R)
01:18
ljudi govore-Bogdan Ovčarov (R)
01:48
Odiseja mira-Politička biografija Šarla de Gola (R)
02:17
Neobavezno-Andre Malro (R)
02:55
TV feljton-Moris Nado (R)
03:21
Ostavština zba budućnost-Duško Radović (R)
04:05
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas (R)
04:38
Učesnik i svedok-Dušan Makavejev (R)
06:00
Dom u kome živim-Barka (R)
06:15
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
06:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon (R)
06:47
Karavan-Grmeč (R)
07:18
ljudi govore-Bogdan Ovčarov (R)
07:48
Odiseja mira-Politička biografija Šarla de Gola (R)
08:17
Neobavezno-Andre Malro (R)
08:55
TV feljton-Moris Nado (R)
09:21
Ostavština zba budućnost-Duško Radović (R)
10:05
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas (R)
10:38
Učesnik i svedok-Dušan Makavejev (R)
11:21
Znamenite žene srpske prošlosti-Vela Nigrinova (R)
12:00
Dom u kome živim-Barka (R)
12:15
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
12:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon (R)
12:47
Karavan-Grmeč (R)
13:18
ljudi govore-Bogdan Ovčarov (R)
13:48
Odiseja mira-Politička biografija Šarla de Gola (R)
14:17
Neobavezno-Andre Malro (R)
14:55
TV feljton-Moris Nado (R)
15:21
Ostavština zba budućnost-Duško Radović (R)
16:05
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas (R)
16:38
Učesnik i svedok-Dušan Makavejev (R)
17:21
Znamenite žene srpske prošlosti-Vela Nigrinova (R)
18:00
Noć U vozu
18:44
Život studenata je oduvek imao svoje osobenosti, posebno onih koji tokom studija žive u Studentskom gradu.... Kroz priču DŽane i Blekija, snimljenu 1981. godine, prikazan je život tadašnjih studenata. Urednik Goran Vujović, reditelj Miroslav Lekić.
19:14
Emisija snimljena 1981. godine, posvećena je studentima i njihovom životu u studentskim domovima.... Pred kamerama TV Beograd, studenti su govorili o problemima smeštaja i ishrane ali i o aktivnostima kojima su mogli da se bave u okviru doma, kao što je rad u radio stanici, sportski treninzi i časovi folklora. Autori: Dušan Đurić i Nikola Stanković.
19:57
Emisija posvećena glumcu Predragu Milinkoviću (1933-1998) najpoznatijem epizodisti naše kinematografije.... Igrao je u preko dve stotine filmova, ali njegove uloge su uvek bile sporedne. I pored toga bio je vrhunski profesionalac, istovremeno zaljubljen u film, i spreman da podnese sve žrtve da bi dao svoj doprinos. Jedna od njegovih uloga je, ipak, bila posebno zapamćena: igrao je batlera Dezmonda, pomoćnika Ripa Kirbija u serijalu „Stripomanija televizije Beograd. Igrao je takođe i u više koprodukcionih filmova, pored velikih filmskih zvezda, Đine Lolobriđide, Orsona Velsa, Alena Delona, Entoni Kvina. Nadimke Dezmond i El kabalero dobio je jer je jedno vreme bio i vrstan igrač flamenka i drugih okretnih latinoameričkih igara, što je pokazao i pred kamerama naše televizije. Urednik Felik Pašić, reditelj Žarko Dragojević, proizvedeno 1986. godine.
20:41
„Dobar dan! Ja sam Coka Perić, glumica iz Novog Sada, mlada penzionerka.“ Ovako je 1973. godine, na vratima svog doma, Sofija Coka Perić (1906-1986), dočekala ekipu TV Beograd.... Pred kamerama naše televizije, Sofija Coka Perić pričala je o svom životu i karijeri. Na sebi svojevrstan i duhovit način ispričala je šta joj je otac rekao kada je saznao da želi da bude glumica, o prvim koracima na „daskama koje život znače“, znamenitim ličnostima tog vremena sa kojima se družila i radila. Emisija je podsećanje na glumicu koju je publika volela u ulogama Gospođe ministarke, Sofke, Izbiračice….
21:05
Smederevska jesen
21:26
Četrnaesta epizoda o dnevnom Informativnom programu i pokretanju novih emisija: Dnevnik 1, 24. časa i Beogradski program.... U ovoj epizodi pri­ka­zuje se kako između 1972. i 1976. godine dnevni Informativni program Televizije Beograd postaje ra­zu­đen sistem koji sve više obuhvata i lokalnu problematiku. Ujedno se svedoči o bogatom iskustvu novinara i pro­dukcionih radnika i pokretanju novih emisija (Dnevnik 1, 24 časa, Beogradski program). Tu je i iskustvo pos­lenika TV Novi Sad i TV Priština. Govori se i o podvigu prenosne tehnike (direktni prenos otvaranja HE Đer­dap) i unapređenju studijske tehnike (upotreba kasetnog magnetoskopa među prvim u Evropi). Epizoda sa­drži više priloga novinara koji su učesnici emisije, kao i odlomke iz novouvedenih emisija. Učesnici: Mihailo Ćirić, Kamenko Katić, Dušan Vojvodić, Milivoje Vuković, Branislav Vu­ka­ši­no­vić, Mirjana Savković, Vukašin Dabić, Dušan Trtica, Radoje Živanović-Čarli, Šero Lero, Sergej Šes­takov, Boško Komnenović, inž. Jovan Valčić, inž. Uroš Milošević, Slavuj Hadžić, Fadilj-Dika Tu­rucković Scenarista dr Miroslav Savićević, voditelj Mića Orlović, reditelj Nikola Lorencin. Premijerno emitovano 15.10.1995, Redakcija za istoriografiju, urednik dr Miroslav Savićević i Agencija za programske projekte i akcije, urednik Sergej Šestakov.
22:28
Posvete-Đurđevka Čakarević
22:54
U krupnom planu-Filmski festival u Moskvi 1979.
23:27
Knjižare su zaštitni znak mnogih svetskih metropola. Bilo je da reč o prodavnicama knjiga u objektima sagrađenim u 19. veku ili mnogo godina kasnije, knjižara je mesto koje se posećuje makar samo iz želje da se knjige pogledaju ili da se u njihovom društvu, uz čaj ili kafu, predahne.... Ova emisija serijala Lično viđenje posvećena je Janku Hrkaloviću, knjižaru-antikvaru. Kada je emisija snimana Janko Hrkalović se tim poslom bavio više od 50 godina. Izreka da profesija pre pronađe čoveka nego obrnuto, u slučaju Janka Hrkalovića je istinita. Kao svršeni osnovac, Janko Hrkalović je, daleke 1925. godine, preko društva Privrednik, došao u Beograd. To društvo je nalazilo posao mladima sa sela u trgovinama i zanatskim radnjama. Za Janka Hrkalovića mesto je pronađeno u knjižari Bugarski u Balkanskoj ulici broj 46. Kada je otvorio vrata te knjižare, Janko Hrkalović je otvorio vrata jednog čudesnog sveta. Autorke: Mila Knežević i Mirjana Keser Razgovor vodio Milan Vlajčić Proizvedeno 1978. godine.
00:00
Noć U vozu (R)
00:44
Neobavezno-DŽana i Bleki (R)
01:14
Naše vreme-Studentski dani teku (R)
01:57
Međutim -Epizodista (R)
02:41
Glumice-Sofija Coka Perić (R)
03:05
Smederevska jesen (R)
03:26
Vreme televizije-Dnevnoinformativni program (R)
04:28
Posvete-Đurđevka Čakarević (R)
04:54
U krupnom planu-Filmski festival u Moskvi 1979. (R)