Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Sa svih meridijana-Alžir (R)
06:24
Sa svih meridijana-Libija i Tunis (R)
06:52
Potonuli gradovi-Rt Stari Ulcinj (R)
07:38
Tajne Jadrana-Kad je more gorelo (R)
08:07
Pobednici-Georgij Žukov (R)
08:44
Luna Rosa-Vino Roso (R)
09:37
Luna Rosa-Bandiera Rosa (R)
10:33
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
11:02
Slikari i vajari-Stojan Aralica (R)
11:29
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
12:00
Sa svih meridijana-Alžir (R)
12:24
Sa svih meridijana-Libija i Tunis (R)
12:52
Potonuli gradovi-Rt Stari Ulcinj (R)
13:38
Tajne Jadrana-Kad je more gorelo (R)
14:07
Pobednici-Georgij Žukov (R)
14:44
Luna Rosa-Vino Roso (R)
15:37
Luna Rosa-Bandiera Rosa (R)
16:33
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
17:02
Slikari i vajari-Stojan Aralica (R)
17:29
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
18:00
Dom u kome živim-Barka
18:15
Veliki televizijski reditelj i pisac Radivoje Lola Đukić (1923-1995), govori o svom srećnom detinjstvu i prvim sećanjima.... Bila je bašta pored kuće u Smederevu, gde je rođen, sa velikim patuljcima rasutim po dvorištu i suncokretima duž ivice bašte, koji su izgledali kao sada trospratne kuće. Mali pas, DŽoni, spavao je u kolicima lutke njegove sestre. Iz Šapca, gde je živeo do pete godine, seća se poslastičarnice i sladoleda. U Beogradu se školovao i prvi put nastupio u pozorišnoj predstavi, kao dobošar. Sve te lepe stvari iz detinjstva prekinute su kada mu je majka umrla i zato se, kaže, možda, uvek trudio da skine tugu sa nečijih očiju.
18:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon
18:47
Milan Kovačević , autor serijala „Karavan“ i Dragan Kulišić, snimatelj, prepešačili su 1975. godine planinu Grmeč u potrazi za lepim pejzažima i zanimljivim pričama.... Zabeležili su kamerom borbu bikova, ribolovce pored reke Dabar, brezove šume, vodenice, pašnjake, žetvu pšenice i seču drva u planini.Ekipa „Karavana obišla je rodnu kuću revolucionara Sime Miljuša i mesto na kome se nalazila partizanska bolnica, u selu Korčanici.
19:18
Jedna od bezbrojnih neveselih priča o posleratnom stradanju srpskih domaćina zbog otkupa, tj. terora koji je sproveden u ime novog života i svetle budućnosti.... Jedan od tih stradalnika, Bogdan Ovčarov iz Izbišta u Banatu, priča kako mu je oduzeta sva imovina i kako je robijao, a potom mukotrpnim radom na tuđoj zemlji ponovo sticao. Scenario Nedeljko Ješić, Radoslav Ognjenović, kamera Bratislav Grbić, zvuk Radoslav Miljković, Miodrag Ž. Vučković, montaža Ksenija Klem, režija Radoslav Ognjenović Premijerno emitovano 07.01.1992, Redakcija opšteobrazovnog programa.
19:48
Kroz dokumentarnu filmsku arhivsku građu ispričana je politička biografija Šarla De Gola (1890 – 1970), francuskog vojnog zapovednika i državnika. Prati se njegov razvojni put od Drugog svetskog rata, kada organizuje pokret otpora u okupiranoj Francuskoj, do posleratnog perioda, kada postaje predsednik Francuske.... Dokumentarni filmski zapisi svedoče o De Golovim susretima sa svetskim državnicima, ali i o krizama kroz koje je prolazila Francuska dok je on bio na čelu države. Urednica: Olivera Gajić, proizvedeno 1972. godine.
20:17
Andre Malro (1901-1976), francuski pisac, novinar i političar. Nakon studija arheologije odlazi u Indokinu.... Pisao za novine koje je sam pokrenuo i u člancima bio je vrlo kritičan spram kolonijalne vlasti. Svoj prvi roman „Iskušenje Zapada objavljuje 1926. godine u Francuskoj, a nakon tog, slede dela „Osvajači, „Kraljevski put i „Život ljudski, za koji je 1933. godine dobio prestižnu nagradu Goncourt. Malro je učestvovao u Šanskom građanskom ratu, bio je komandant u francuskom Pokretu otpora, a nakon Drugog svetskog rata, u vladi generala Šarla de Gola, 1959. godine, bio je prvo ministar informacija a potom kulture. U posleratnom periodu, napisao je romane „Altenburški orasi, „Glasovi tišine, „Metamorfoza bogova, „Antimemoari....u kojima je, u duhu angažovane umetnosti analizirao probleme savremenog čoveka u zaoštrenim situacijama društvenih revolucija i građanskih ratova. Andre Malro je, 1969. godine, o svom životu i radu, govorio u specijalnom intervju za Televiziju Beograd.
20:55
TV feljton-Moris Nado
21:21
Epizoda je snimljena u prisustvu nezaboravnog Duška Radovića. U tadašnjim svakodnevnim kretanjima na posao i nazad, gde se o Beogradu razmišlja iz prve ruke, Dušan je podelio nekolicine svojih lucidnih zapažanja sa gledaocima.... Reditelj: Miroslav Jokić Urednik: Milivoje Begenišić.
22:05
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas
22:38
U razgovoru sa filmskim kritičarem Milanom Vlajčićem na Adi Ciganliji, Dušan Makavejev govori o svom studiranju, ranim dokumentarcima rađenim po scenarijima Vaska Pope, filmu „Parada“ kao obračunu sa tradicionalnim kulturnim i ideološkim mitovima, druženjima sa Leonidom Šejkom, snimanjima kultnih filmova: „Čovek nije tica“, „ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT“, „Nevinost bez zaštite“...... Poseban segment posvećen je okolnostima u vezi sa produkcijom i zabranom filma „V.R. Misterije organizma, odnosno problematičnim odnosom preduzeća Neoplanta film iz Novog Sada prema ovom filmu i kompromitujućih odluka njegovog rukovodstva na čelu sa dr Draškom Ređepom. Završnica emisije obeležena je stihom Majakovskog: Život će proći kao što prolaze Azorska ostrva. Reditelj:Nenad Momčilović Urednica: Luka Lukić Voditelj:Milan Vlajčić Proizvodnja 1986. godina.
23:21
Emisija dokumentarno igrane strukture prati život pozorišne glumice Auguste Vele Nigrinove (ljubljana, 14. 11. 1862 - Beograd, 31. 12. 1908).... Nigrinova stupa na pozorišnu scenu 1876. godine u ljubljanskom Dramatičnom društvu. Tragetkinja velikog glumačkog renomea, prvakinja Narodnog pozorišta u Beogradu, čiji je član bila od 1882, znatno je uticala na razvitak glume u Srbiji. Idol publike krajem 19. veka, dostojanstvena, impozantna nije zanosila ženstvenošću, nego sugerisala svoju veličinu unutrašnjom snagom, formatom i snažnim altom. Gostovala je u pozorištima Novog Sada, Zagreba, ljubljane, Praga, Sofije. Angažman u češkom Narodnom pozorištu Nigrinova je odbila sa obrazloženjem da je Srbija njena najdraža otadžbina. Zavolela je srpsku sredinu i saživela se sa  duhom i mentalitetom Beograda. Glavne uloge: Julija (Romeo i Julija), Ofelija (Hamlet), Margaret Gotje (Dama s kamelijama), Eboli (Don Karlos), Esmeralda (Zvonar  Bogorodičine crkve), Nora (Lutkina kuća). Uloge: Olga Spiridonović, Vladica Milosavljević, Stevo Žigon, Aljoša Vučković, Milan Mihajlović, Slobodan Ninković Scenaristkinja Snežana Gnjidić, rediteljka i urednica Branka Bogdanov Emitovano 1988,  Redakcija opšteobrazovnog programa, urednica Radmila Mijatović.
00:00
Dom u kome živim-Barka (R)
00:15
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
00:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon (R)
00:47
Karavan-Grmeč (R)
01:18
ljudi govore-Bogdan Ovčarov (R)
01:48
Odiseja mira-Politička biografija Šarla de Gola (R)
02:17
Neobavezno-Andre Malro (R)
02:55
TV feljton-Moris Nado (R)
03:21
Ostavština zba budućnost-Duško Radović (R)
04:05
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas (R)
04:38
Učesnik i svedok-Dušan Makavejev (R)
06:00
Dom u kome živim-Barka (R)
06:15
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
06:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon (R)
06:47
Karavan-Grmeč (R)
07:18
ljudi govore-Bogdan Ovčarov (R)
07:48
Odiseja mira-Politička biografija Šarla de Gola (R)
08:17
Neobavezno-Andre Malro (R)
08:55
TV feljton-Moris Nado (R)
09:21
Ostavština zba budućnost-Duško Radović (R)
10:05
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas (R)
10:38
Učesnik i svedok-Dušan Makavejev (R)
11:21
Znamenite žene srpske prošlosti-Vela Nigrinova (R)
12:00
Dom u kome živim-Barka (R)
12:15
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
12:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon (R)
12:47
Karavan-Grmeč (R)
13:18
ljudi govore-Bogdan Ovčarov (R)
13:48
Odiseja mira-Politička biografija Šarla de Gola (R)
14:17
Neobavezno-Andre Malro (R)
14:55
TV feljton-Moris Nado (R)
15:21
Ostavština zba budućnost-Duško Radović (R)
16:05
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas (R)
16:38
Učesnik i svedok-Dušan Makavejev (R)
17:21
Znamenite žene srpske prošlosti-Vela Nigrinova (R)
18:00
Noć U vozu
18:44
Život studenata je oduvek imao svoje osobenosti, posebno onih koji tokom studija žive u Studentskom gradu.... Kroz priču DŽane i Blekija, snimljenu 1981. godine, prikazan je život tadašnjih studenata. Urednik Goran Vujović, reditelj Miroslav Lekić.
19:14
Emisija snimljena 1981. godine, posvećena je studentima i njihovom životu u studentskim domovima.... Pred kamerama TV Beograd, studenti su govorili o problemima smeštaja i ishrane ali i o aktivnostima kojima su mogli da se bave u okviru doma, kao što je rad u radio stanici, sportski treninzi i časovi folklora. Autori: Dušan Đurić i Nikola Stanković.
19:57
Emisija posvećena glumcu Predragu Milinkoviću (1933-1998) najpoznatijem epizodisti naše kinematografije.... Igrao je u preko dve stotine filmova, ali njegove uloge su uvek bile sporedne. I pored toga bio je vrhunski profesionalac, istovremeno zaljubljen u film, i spreman da podnese sve žrtve da bi dao svoj doprinos. Jedna od njegovih uloga je, ipak, bila posebno zapamćena: igrao je batlera Dezmonda, pomoćnika Ripa Kirbija u serijalu „Stripomanija televizije Beograd. Igrao je takođe i u više koprodukcionih filmova, pored velikih filmskih zvezda, Đine Lolobriđide, Orsona Velsa, Alena Delona, Entoni Kvina. Nadimke Dezmond i El kabalero dobio je jer je jedno vreme bio i vrstan igrač flamenka i drugih okretnih latinoameričkih igara, što je pokazao i pred kamerama naše televizije. Urednik Felik Pašić, reditelj Žarko Dragojević, proizvedeno 1986. godine.
20:41
„Dobar dan! Ja sam Coka Perić, glumica iz Novog Sada, mlada penzionerka.“ Ovako je 1973. godine, na vratima svog doma, Sofija Coka Perić (1906-1986), dočekala ekipu TV Beograd.... Pred kamerama naše televizije, Sofija Coka Perić pričala je o svom životu i karijeri. Na sebi svojevrstan i duhovit način ispričala je šta joj je otac rekao kada je saznao da želi da bude glumica, o prvim koracima na „daskama koje život znače“, znamenitim ličnostima tog vremena sa kojima se družila i radila. Emisija je podsećanje na glumicu koju je publika volela u ulogama Gospođe ministarke, Sofke, Izbiračice….
21:05
Smederevska jesen
21:26
Četrnaesta epizoda o dnevnom Informativnom programu i pokretanju novih emisija: Dnevnik 1, 24. časa i Beogradski program.... U ovoj epizodi pri­ka­zuje se kako između 1972. i 1976. godine dnevni Informativni program Televizije Beograd postaje ra­zu­đen sistem koji sve više obuhvata i lokalnu problematiku. Ujedno se svedoči o bogatom iskustvu novinara i pro­dukcionih radnika i pokretanju novih emisija (Dnevnik 1, 24 časa, Beogradski program). Tu je i iskustvo pos­lenika TV Novi Sad i TV Priština. Govori se i o podvigu prenosne tehnike (direktni prenos otvaranja HE Đer­dap) i unapređenju studijske tehnike (upotreba kasetnog magnetoskopa među prvim u Evropi). Epizoda sa­drži više priloga novinara koji su učesnici emisije, kao i odlomke iz novouvedenih emisija. Učesnici: Mihailo Ćirić, Kamenko Katić, Dušan Vojvodić, Milivoje Vuković, Branislav Vu­ka­ši­no­vić, Mirjana Savković, Vukašin Dabić, Dušan Trtica, Radoje Živanović-Čarli, Šero Lero, Sergej Šes­takov, Boško Komnenović, inž. Jovan Valčić, inž. Uroš Milošević, Slavuj Hadžić, Fadilj-Dika Tu­rucković Scenarista dr Miroslav Savićević, voditelj Mića Orlović, reditelj Nikola Lorencin. Premijerno emitovano 15.10.1995, Redakcija za istoriografiju, urednik dr Miroslav Savićević i Agencija za programske projekte i akcije, urednik Sergej Šestakov.
22:28
Posvete-Đurđevka Čakarević
22:54
U krupnom planu-Filmski festival u Moskvi 1979.
23:27
Knjižare su zaštitni znak mnogih svetskih metropola. Bilo je da reč o prodavnicama knjiga u objektima sagrađenim u 19. veku ili mnogo godina kasnije, knjižara je mesto koje se posećuje makar samo iz želje da se knjige pogledaju ili da se u njihovom društvu, uz čaj ili kafu, predahne.... Ova emisija serijala Lično viđenje posvećena je Janku Hrkaloviću, knjižaru-antikvaru. Kada je emisija snimana Janko Hrkalović se tim poslom bavio više od 50 godina. Izreka da profesija pre pronađe čoveka nego obrnuto, u slučaju Janka Hrkalovića je istinita. Kao svršeni osnovac, Janko Hrkalović je, daleke 1925. godine, preko društva Privrednik, došao u Beograd. To društvo je nalazilo posao mladima sa sela u trgovinama i zanatskim radnjama. Za Janka Hrkalovića mesto je pronađeno u knjižari Bugarski u Balkanskoj ulici broj 46. Kada je otvorio vrata te knjižare, Janko Hrkalović je otvorio vrata jednog čudesnog sveta. Autorke: Mila Knežević i Mirjana Keser Razgovor vodio Milan Vlajčić Proizvedeno 1978. godine.
00:00
Noć U vozu (R)
00:44
Neobavezno-DŽana i Bleki (R)
01:14
Naše vreme-Studentski dani teku (R)
01:57
Međutim -Epizodista (R)
02:41
Glumice-Sofija Coka Perić (R)
03:05
Smederevska jesen (R)
03:26
Vreme televizije-Dnevnoinformativni program (R)
04:28
Posvete-Đurđevka Čakarević (R)
04:54
U krupnom planu-Filmski festival u Moskvi 1979. (R)
06:00
Noć U vozu (R)
06:44
Neobavezno-DŽana i Bleki (R)
07:14
Naše vreme-Studentski dani teku (R)
07:57
Međutim -Epizodista (R)
08:41
Glumice-Sofija Coka Perić (R)
09:05
Smederevska jesen (R)
09:26
Vreme televizije-Dnevnoinformativni program (R)
10:28
Posvete-Đurđevka Čakarević (R)
10:54
U krupnom planu-Filmski festival u Moskvi 1979. (R)
11:27
Lično viđenje-Janko Hrkalović (R)
12:00
Noć U vozu (R)
12:44
Neobavezno-DŽana i Bleki (R)
13:14
Naše vreme-Studentski dani teku (R)
13:57
Međutim -Epizodista (R)
14:41
Glumice-Sofija Coka Perić (R)
15:05
Smederevska jesen (R)
15:26
Vreme televizije-Dnevnoinformativni program (R)
16:28
Posvete-Đurđevka Čakarević (R)
16:54
U krupnom planu-Filmski festival u Moskvi 1979. (R)
17:27
Lično viđenje-Janko Hrkalović (R)
18:00
Tvoja TV čitanka
18:26
Uz Duška Radovića, ljubivoje Ršumović smatra se piscem koji u dela uvodi drugačiji odnos prema detetu jer mu se obraća kao sebi ravnom. Ršumović je autor mnogobrojnih knjiga i urednik poznatog televizijskog serijala Fazoni i fore. U seriji Kad sam bio mali, koju je uređivao Vladimir Andrić, Ršumović se seća detinjstva proživljenog na Zlatiboru, prvih ljubavi i prvih pesama koje je napisao.... Scenarista i reditelj: Vladimir Andrić.
19:20
Emisija je snimljena u Somboru 1971. godine u poslastičarskoj radnji Rama, koja se nalazila u Zmaj Jovinoj ulici broj 3. Vlasnik radnje je Albanac Rama Neđip, rođen u selu Kabaš u Kosovskoj Vitini.... Filmski zapis beleži atmosferu u poslastičarnici i moralne stavove njenog vlasnika, o kojima živopisno svedoče citati odštampani na tablama okačenim po zidovima radnje. Na jednoj od njih piše: Omladino, u svojoj mladosti ne propustite bar nekoliko lepih trenutaka koje vam pruža ova izvanredna poslastičarnica. Urednica Zora Korać, scenarista i reditelj Srđan Karanović, proizvedeno 1972. godine.
19:37
TVD 2-TV Dnevnik 1969.
20:10
Za Televiziju Beograd intervju je dao Santjago Kariljo.... Santjago Kariljo (1915-2012) bio je političar koji je ostavio trajan pečat, ne samo u istoriji Španije, već je svom ličnošću i posvećenošću komunističkim idejama, obeležio 20. vek, u kome je bio saučesnik, svedok i moderator. Bio je od onih političara koji su kritikovani i od strane desnice i od strane levice. Urednik Borivoje Mirković, reditelj Miloš Stefanović, proizvedeno 1976. godine.
20:35
Dokumenti i vreme-Komandant Kot
21:05
Portreti-Josip Vidmar
21:45
Kultura danas-Vrti vrti kolo
22:27
Vuk Stefanović Karadžić (1787-1864) filolog, reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina i pisac prvog rečnika srpskog jezika. Najznačajnija ličnost srpske književnosti prve polovine 19. veka. Kada se govori o Vukom životu i radu prostora za priču nikada nema dovoljno. Ta priča je, sa otkrivanjem svega onoga što je Vuk uradio, a čega nema u istoriji mnogih naroda, zapravo priča o nama i našim korenima, koju nikako ne smemo da zaboravimo.... Povodom dva veka od Vukovog rođenja, TV Beograd je 1987. snimila emisiju o njegovom životu i radu. Podsetnik da je Vuk svojim idejama i delom u prvoj polovini 19. veka, napravio revoluciju sakupljajući narodne umotvorine i pokazao kako i na koji način se može izražavati čovekovo biće, njegov život i mesto u društvu, i kako taj narodni jezik može postati književni, što je pokazala i reforma jezika koju je sproveo. Saveznike i poštovaoce svog rada, pre svega je našao u inostranstvu-Gete, Hambolt i braća Grim-bili su Vukovi veliki prijatelji. Za dug i plodan rad Vuk Stefanović Karadžić je odlikovan mnogobrojnim priznanjima. Bio je član Carske akademije nauka u Beču, Berlinu i Petrovgradu, austrijski car odlikovao ga je Viteškim krstom Franje Josifa, pruski car Ordenom Crvenog orla, a pred kraj života postao je i počasni građanin Zagreba. Do današnjih dana, sa samo dva prekida za vreme Drugog svetskog rata, svakog septembra održava se kulturna manifestacija Vukov sabor, osnovana 1933. godine-najstarija i najmasovnija kulturna manifestacija u Srbiji.
23:11
Vilhemina Mina Karadžić Vukomanović, (Beč, 30. jun / 12. jul 1828 – Beč, 12. jun 1894), književnica i jedna od tri srpske slikarke u 19. veku (Katarina Ivanović i Poleksija Todorović). Ćerka Vuka Stefanovića Karadžića i Bečlijke Ane Marije Kraus, udata za profesora književnosti na beogradskom Liceju, Aleksu Vukomanovića.... Glumci: Svetozar Cvetković,Ivan Klemenc, Gordana Pavlov, Gorica Popović, ljiljana Ristić i Miloš Žutić. Scenaristkinja:Milica Novković Urednica i rediteljka: Branka Bogdanov.
23:41
Mali koncert-Vasilija Radojičić
00:00
Tvoja TV čitanka (R)
00:26
Kad sam bio mali-ljubivoje Ršumović-Geografija mog detinjstva (R)
01:20
Ljudi-Menjanje Stolova (R)
01:37
TVD 2-TV Dnevnik 1969. (R)
02:10
Bela knjiga-Slučaj Kariljo (R)
02:35
Dokumenti i vreme-Komandant Kot (R)
03:05
Portreti-Josip Vidmar (R)
03:45
Kultura danas-Vrti vrti kolo (R)
04:27
TV feljton-Vuk Stefanović Karadžić (R)
05:11
Znamenite žene srpske prošlosti-Mina Karadžić (R)